Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tumau i Mea e Tāua Lona Aogā

Tumau i Mea e Tāua Lona Aogā

Tumau i Mea e Tāua Lona Aogā

O LE toʻatele o tagata latou te talia nisi o tapulaa tau amio. Pe tatou te lē ioe o le iai o uiga e pei o le faamaoni, agalelei, alofa ma le lē manatu faapito e talisapaia i le lalolagi aoao faapea ai ma tatou taʻitoʻatasi?

O Tapulaa a Ai e Faatāuaina?

I le uluaʻi senituri T.A., sa soifua ai se tagata poto e igoa iā Saulo i se vaipanoa e tolu aganuu na iai, ma sa iai foʻi a latou tapulaa tau amio, o le faa-Iutaia, le faa-Eperu ma le faa-Roma. E ui i le faigatā o tū masani ma tulafono na faamalosia e nei aganuu, ae sa iloa lelei e Saulo e taʻitaʻiina le tagata i se uiga na fanau mai ma ia. O le loto fuatiaifo. Ina ua avea Saulo ma aposetolo Kerisiano o Paulo na ia faapea mai: “Auā pe a fai fua e nuu ese [“lagona faalenatura na fananau mai ma i latou,” The New Testament in Modern Speech] e lē o i ai le tulafono o mea e tusa ma le tulafono, e ui ina lē o i ai le tulafono, ua avea i latou ma tulafono iā te i latou; o i latou ia ua iloa mai ai le galuega o le tulafono ua tusia i o latou loto, e ō faatasi ai foʻi o latou loto fuatia ifo.”—Roma 2:14, 15.

Pe faamata e lava le taʻitaʻiina o i tatou e “lagona faalenatura” i le filifilia o le mea saʻo ma le sesē? E pei ona mātauina i le talafaasolopito o tagata, ua tumu i mea sesē a tagata taʻitoʻatasi ma tagata lautele. Ua mautinoa ai e le toʻatele, e manaʻomia se taʻitaʻiga e sili atu e faavae ai ni tapulaa e sili ona lelei e ola ai. E ioe le toʻatele, o Lē na Foafoaina tagata ua aupito i agavaa e faataatia tapulaa tau amio e lē masuia. Na faapea mai Dr. Carl Jung i lana tusi o le The Undiscovered Self: “O se tagata e lē tumau i le Atua e lē mafai ona teena faaosoosoga faaletino ma tau amio a le lalolagi.”

Ua ōgatasi lenā faaiʻuga ma upu a le perofeta o Ieremia e faapea, “e lē o i le tagata lona ala, e lē o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) Ua faapea mai Lē na Foafoaina i tatou: “Mo lou lelei, ou te aʻoaʻoina oe, ma taʻitaʻia oe i le ala saʻo.”—Isaia 48:17, Contemporary English Version.

Se Puna Maufaatuatuaina o Mea e Faatāuaina

O faamatalaga ua faatoʻā uma atu, e maua i le tusi e aupito tele lona faaaogāina mo le faavaeina o tapulaa tau amio—o le Tusi Paia. E faitau miliona tagata i le lalolagi, e aofia ai i latou e lē o ni Kerisiano ma tagata e lē lolotu ua saʻili atu i le Tusi Paia mo le mauaina o le malamalama ma le poto. Na faapea mai le tusi solo mai Siamani o Johann Wolfgang von Goethe: “Ou te talisapaia ma faaaloalogia [le Tusi Paia] ona o le tele o loʻu tuputupu aʻe tau amio na faavae mai ai.” Na faapea mai le taʻitaʻi Hinitū o Mohandas Gandhi: “Ia e inu i le loloto o le punāvai lea na maua i fetalaiga a Iesu i le mauga [lea o loo i le Tusi Paia] . . . auā e aogā nei aʻoaʻoga iā i tatou taʻitoʻatasi.”

Na taʻua e le aposetolo o Paulo, le tāua o le Tusi Paia i le mauaina o se faavae maufaatuatuaina o mea e faatāuaina i le faapea mai: “O tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aogā foʻi ia e aʻoaʻo ai.” (2 Timoteo 3:16) Pe moni ea lea manatu?

Aiseā e te lē saʻili ai pe moni nei faamatalaga? Ia tilofaʻia taʻiala o loo le isi itulau. Tagaʻi i le aogā o nei taʻiala. Ia mafaufau loloto i manatu o loo aumaia i nei aʻoaʻoga, ma le malosi o loo iai e faaleleia ai lou olaga ma lau faiā ma isi.

Pe Iai ni Aogā mo Oe?

O nisi nei o taʻiala ua avea ma faaataga o fautuaga maufaatuatuaina o loo maua i le Tusi Paia. E lē gata i lea, e tele lapataʻiga o loo maua i le Tusi Paia e faatatau i manatunatuga leaga, tala ma gaoioiga lē talafeagai e ono i ai ni lamatiaga i o tatou olaga.—Faataoto 6:16-19.

Ioe, e iai aʻoaʻoga a le Tusi Paia e lē mafai e tagata lautele ona maua, o fautuaga ia e faavae ai tapulaa tau amio e aupito i sili ona lelei. E telē se suiga o i latou e talia ma faatatau nei aʻoaʻoga i o latou olaga. Ua suia o latou manatunatuga mo le lelei. (Efeso 4:23, 24) Ua faaleleia le uunaʻiga e latou te faia ai mea. O le iloa o mea e faatāuaina e le Atua i le Tusi Paia ua fesoasoani lea i le toʻatele e aveesea ai mai o latou loto le faailoga lanu, faailoga tagata ma le ita. (Eperu 4:12) Ua fesoasoani le Tusi Paia i mea e faatāuaina e tagata ma ua uunaʻia ai le toʻatele e faia le lelei na i lo le sauā ma mea leaga.

Ioe, o mea o loo faatāuaina e le Tusi Paia ua fesoasoani lea i le faitau miliona o tagata ina ia manumalo ai mai masaniga ma amioga ia o loo faaleagaina ai olaga o isi tagata. (1 Korinito 6:9-11) Ua faia e le Tusi Paia ni suiga i nei tagata, e lē gata i a latou masaniga ae faapea foʻi i o latou loto, o faamoemoega ma o latou aiga. O loo faaauau pea ona faatupulaʻia le leaga o le lalolagi, ae o loo faaauau pea ona suia tagata mo le lelei. O le a faaauau pea ona tupu lenei mea. “E magumagu le mutia, e toʻulu le fuga; a o le afioga a lo tatou Atua, e tumau lea e faavavau.”—Isaia 40:8.

Peitaʻi, faamata o le a aogā “afioga a lo tatou Atua” iā te oe lava? E fiafia Molimau a Ieova e fesoasoani iā te oe e faatāua mea o loo faatāuaina i le Tusi Paia mo lou lelei. O le ola e tusa ai ma mea e faatāuaina e le Tusi Paia o le a maua ai le finagalo malie o le Atua i le taimi nei, ma faaauau ai pea ona ola i taʻiala maufaatuatuaina a le Atua lea e lē gata mai ona aogā.

[Pusa/Ata i le itulau 6, 7]

TAʻIALA E FAAAUAU PEA ONA AOGĀ

Le Tulafono Faa-Auro. “O mea uma foʻi tou te loto i ai ia faia e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā te i latou; auā o le tulafono lea ma le ʻau perofeta.”—Mataio 7:12.

Ia alofa i lou tuaoi. “E te alofa atu i lē lua te tuaoi ia pei o oe lava iā te oe.” (Mataio 22:39) “E lē agaleaga atu le alofa i lē la te tuaoi; o lenei, o le alofa o le atoatoa lea o le tulafono.”—Roma 13:10.

Ia faaaloalo ma āva i isi. “Ia fefaapelepeleaʻi i le fealofani o uso; ia tausolomua ona āva o le tasi i le tasi.”—Roma 12:10.

Ia tausisi i le filemu. “Ia fifilemu outou iā te outou.” (Mareko 9:50) “Afai e mafaia iā te outou, ia outou nofo lelei ma tagata uma lava.” (Roma 12:18) “Ia tatou tausisi i mea e tupu ai le filemu.”—Roma 14:19.

Ia fefaamagaloaʻi. “Ia e faamagalo iā te i matou i a matou agasala, E pei o i matou foʻi ona matou faamagaloina atu i ē ua agaleaga mai iā te i matou.” (Mataio 6:12) “Ia outou feagaleleiaʻi, ia femutimutivaleaʻi lo outou alofa, ia fefaamagaloaʻi outou.”—Efeso 4:32.

Ia faamaoni. “Ia e faamaoni i lau avā ma ia e alofa atu tau lava o ia. . . . Ia e fiafia i lau avā ma ia faaauau pea ona e fiafia i le tamaʻitaʻi ua e faaipoipo atu i ai. . . Ia faaauau ona e fiafia i ona uiga tausaafia, ia aua lē aunoa ona e matuā fiafia i lona alofa mo oe. . . . Aiseā o le a e alofa ai fua i se isi fafine? Aiseā o le a e manaʻonaʻo ai fua i le avā a le isi tamaloa?” (Faataoto 5:15-20, Today’s English Version) “O lē faamaoni i le mea itiiti, e faamaoni foʻi o ia i mea e tele; o lē amiolētonu i le mea itiiti, e amiolētonu foʻi o ia i mea e tele.” (Luka 16:10) “E suʻesuʻeina i auauna tausi mea ina ia iloa ai le tagata ua faamaoni.”—1 Korinito 4:2.

Ia amio lelei. “Ou te amio saʻo ea a o loo i ai fua faatautau faalētatau, ma le taga o loo i ai maa faaaimago?” (Mika 6:11) “Auā o loo taofi i matou ua iā te i matou le loto fuatia ifo lelei, o loo loto i matou e amio lelei i mea uma lava.”—Eperu 13:18.

Ia tautala i upu moni. “Ia outou ʻinoʻino i le leaga, a e loto atu i le lelei, ma ia outou faatumau le faamasinoga i le faitotoʻa.” (Amosa 5:15) “Ia outou tautala i upu moni o le tasi i le tasi, ma ia faamasino i le faamaoni ma le faamasinoga e lelei ai i o outou faitotoʻa.” (Sakaria 8:16) ‘O lenei ua outou tuu ese le pepelo, ia tautalatala faamaoni taʻitasi ma lē la te tuaoi.’—Efeso 4:25.

Ia toʻaga ma maelega. “Ua e iloa le tagata ua faataalise i ana galuega? e tū o ia i luma o tupu.” (Faataoto 22:29) “Aua le faavaivai i le filigā.” (Roma 12:11) “O mea uma lava tou te faia, ia faia ma le loto, peiseaʻī ua faia i le Alii, a e lē o tagata.”—Kolose 3:23.

Ia agamalu, ia agalelei ma onosai. “Ia oofu outou i le alofa mutimuti vale, ma le agalelei, ma le loto maulalo, ma le agamalu, ma le onosai.”—Kolose 3:12.

Ia faatoʻilaloina le leaga i le lelei. “Ia outou alolofa atu i ē ua ita mai iā te outou, ia outou tatalo foʻi mo ē ua faasauā mai iā te outou.” (Mataio 5:44) “Aua le faatoʻilaloina oe i le leaga, a ia e faatoʻilaloina le leaga i le lelei.”—Roma 12:21.

Ia avatu i le Atua le mea e gata ai lou mafai. “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. O le poloaʻiga muamua lenā ma le sili.”—Mataio 22:37, 38.

[Ata]

O le taofimau i mea e faatāua e le Tusi Paia e fesoasoani iā i tatou e maua ni faaipoipoga taulau manuia, ni aiga fiafia ma ni faigauō māfana