Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—I

Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—I

O Loo Ola le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—I

O LE tausaga e 613 T.L.M. Sa i Iuta le perofeta o Ieremia, sa ia folafola atu ma le lē fefe le faaumatiaga na faaloloʻi ane o Ierusalema ma le faatafunaina o le laueleele o Iuta. Ua uma ona ave faatagataotaua le toʻatele o le ʻau Iutaia e le tupu Papelonia o Nepukanesa. O nisi o i latou, o le talavou o Tanielu ma ana uō e toʻatolu, sa galulue i le maota o le tupu Kaletaia. O le tele o tagata Iutaia faaaunuua sa i le vaitafe o Kepara, i “le nuu o Kaletaia.” (Esekielu 1:1-3) E lē tuua e Ieova i latou e aunoa ma se avefeʻau. Na ia tofia Esekielu ua 30 ona tausaga e avea o se perofeta.

Na māeʻa tusia le Esekielu i le 591 T.L.M., lea e aofia ai se vaitaimi e 22 tausaga. Na tusia ma le faaeteete e Esekielu lana tusi. Na ia faamauina aso o ana valoaga, ma faapatino mai le aso ma le masina e oo foʻi i le tausaga. E taulaʻi atu le uluaʻi vaega o le feʻau a Esekielu i le toʻilalo ma le faaumatiaina o Ierusalema. Ua iai i le vaega lona lua faasilasilaga i nuu tuaoi, ma le vaega mulimuli e fesootaʻi atu i le toe faafoʻisia o le tapuaʻiga a Ieova. Ua talanoaina i lenei mataupu manatu tāua mai le Esekielu 1:1–24:27, e aofia ai vaaiga, valoaga, ma faatinoga o vaaiga faavaloaga o mea e oo iā Ierusalema.

“UA OU FAIA OE MA TAGATA VĀAI”

(Esekielu 1:1–19:14)

Na maua e Esekielu lona tofiga ina ua uma ona avatu iā te ia se vaaiga mataʻina o le nofoalii o Ieova. Na fetalai Ieova iā te ia: “Ua ou faia oe ma tagata vāai i le aiga o Isaraelu; o le mea lea ia e faalogo mai ai [i] le upu a loʻu gutu, ma e apoapoaʻi atu iā te i latou mai iā te aʻu.” (Esekielu 3:17) Ina ia valoia le vagaia o Ierusalema ma mea e tutupu ai, na faatonuina Esekielu e faailoa atu mea e lua o le a tutupu, i le faia o tāga. E faasino i le laueleele o Iuta, na fetalai Ieova e ala iā Esekielu: “Faauta, o aʻu nei ou te faaoo le pelu iā te outou, ma ou faaumatia a outou mea maualuluga.” (Esekielu 6:3) Na ia fetalai atu i ē na nonofo i le laueleele: “Ua oo mai le taeao [o mala] iā te oe.”—Esekielu 7:7.

I le 612 T.L.M., na maua ai e Esekielu se vaaiga o mea o le a oo iā Ierusalema. Pagā ni mea inosia na ia vaaia o loo faia i le malumalu o le Atua! Pe a auina mai e Ieova ana ʻaufaaoosala o le lagi (lea na faaatagia e “tagata e toʻaono”) e faaoo mai lona toʻasā i ē fulitua i le upu moni, e na o ē ua “faailogaina muaulu” o le a faasaoina. (Esekielu 9:2-6) Ae e ao muamua ona saaluu solo atu i luga o le aai “malala ola,” o le feʻau aasa e pei o le afi a le Atua mo le faaumatiaga. (Esekielu 10:2) A o taui atu e ‘Ieova i luga o ulu o ē amio leaga a latou amio,’ ae ua ia folafola mai lona toe faapotopotoina o ē na taapeape o Isaraelu.—Esekielu 11:17-21.

Na toe maua e Esekielu se vaaiga i Kaletaia e ala mai i le agaga o le Atua. Na atagia mai se valoaga na faailoa atu e ala i tāga, le sosola ese mai Ierusalema o le tupu o Setekaia ma tagata. Na taʻusalaina perofeta pepelo ma perofeta fafine. Na teena ē ifo i tupua. Ua faatusa Iuta i se vine lē aogā. Na faaalia i se tupua i se aeto ma le vine, iʻuga leaga o le saʻili atu o Ierusalema iā Aikupito mo se fesoasoani. Na faaiʻu le tupua i le folafolaga, o le a ‘totō e Ieova se moemoe i le mauga e sili ona maualuga.’ (Esekielu 17:22) Ae o le a leai se “tootoo e pule” ai i Iuta.—Esekielu 19:14.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

1:4-28—O le ā ua faaata mai e le kariota faalelagi? Ua faaatagia e le kariota le vaega faalelagi o le faalapotopotoga a Ieova lea e faia aʻe i agelu faamaoni. O le agaga paia o Ieova le puna o lona malosi. E lē mafai e upu ona faamatala le mamalu o Lē tiʻetiʻe i le kariota, lea e atagia mai ai Ieova. O lona toʻafimālie ua faataʻitaʻia mai e se nuanua matagofie.

1:5-11—O ā mea ola e fā? I le vaaiga lona lua a Esekielu i kariota, na ia faailoa mai ai mea ola e fā o ni kerupi. (Esekielu 10:1-11; 11:22) I lana faamatalaga mulimuli ane ai, na ia taʻua ai mata o le povi o “mata o le kerupi.” (Esekielu 10:14) E talafeagai auā o le povi o le faailoga lea o le mana ma le malosi, ma o kerupi o ni agelu e malolosi.

2:6—Aiseā na faasino faalua atu ai iā Esekielu o le “atalii o le tagata”? Ua taʻua e Ieova Esekielu i lenei auala e faamanatu ai i le perofeta, o ia o le tagata e iai le toto ma aano, lea e faamatilatila ai le eseesega tele o le avefeaʻu faaletagata, ma le Atua o Lē na aumai ai le feʻau. E faatatau atu foʻi le manatu lea iā Iesu Keriso pe tusa e 80 taimi i tusi o Evagelia, ua faailoa manino mai ai le Alo o le Atua na fanau mai o se tagata, ae lē o se agaga ua liliu faafuaseʻi e fai ma tagata.

2:9–3:3—Aiseā na suamalie ai iā Esekielu le tusi o auēga ma faanoanoaga? O le suamalie o le tusi iā Esekielu na faasino atu i ona uiga e tusa ai o lona tofiga. Na ia loto faafetai ona o le galue o se perofeta a Ieova.

4:1-17—Pe na faatino moni e Esekielu le vaaiga e faatatau i le vagaia lea o le a oo ane o Ierusalema? O le talosaga a Esekielu mo le suia o meaʻai ma le tali mai o Ieova i lana talosaga, e faaalia ai na faatino moni e le perofeta le vaaiga. O le taoto i le itu tauagavale, o tausaga na e 390 o amioga leaga a malo o ituaiga e 10, mai lona amataga i le 997 T.L.M. e oo i le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. O le taoto i le itu taumatau, o tausaga na e 40 o agasala a Iuta, mai le vaitaimi na tofia ai Ieremia o se perofeta i le 647 T.L.M. i le 607 T.L.M. A o faagasolo le vaitaimi atoa o aso e 430, sa ola Esekielu i le na o sina meaʻai ma le vai, e faaalia faavaloaga ai o le a iai se oge i le taimi e vagaia ai Ierusalema.

5:1-3—O le ā le mea e mataʻina ai le ave e Esekielu o nai lauulu itiiti mai vaega na iā te ia e faataapeape i le matagi ma fusi i lona pito ofu? E faaalia ai o le a toe foʻi se vaega totoe i Iuta ma toe faia le tapuaʻiga moni pe a mavae le 70 tausaga o le faatafunaina.—Esekielu 11:17-20.

17:1-24—O ā aeto tetele e lua, na faapefea ona fati le tumutumu o moemoe o le arasi, ma o ai le “mea muʻamuʻa” lea na totōina e Ieova? Ua faaatagia mai e aeto e lua taʻitaʻi o Papelonia ma Aikupito. E sau le aeto muamua i le moemoe o le arasi, o lona uiga, i le taʻitaʻi o le malo lea e ala mai i le gafa tautupu o Tavita. E fati e lenei aeto le tumutumu o moemoe, i le aveesea o le tupu o Iuta o Ioakina, ae suia iā Setekaia. E ui na tautō Setekaia na te tausia le faamaoni, ae na iʻu na ia saʻili atu mo se fesoasoani mai le isi aeto, le taʻitaʻi o Aikupito, ae e leʻi taulau. Na tatau ona ave faatagataotaua o ia ma maliu ai i Papelonia. Na fafati foʻi e Ieova se “mea muʻamuʻa,” le Tupu, o ia lea o le Mesia. Na totōina o Ia i “le mauga e sili ona maualuga,” i le lagi i le mauga o Siona lea o le a avea ai ma “arasi tele,” e aumaia faamanuiaga moni i le lalolagi.—Faaaliga 14:1.

Lesona mo i Tatou:

2:6-8; 3:8, 9, 18-21. E lē tatau ona tatou fefefe i ē leaga pe faatalatū e faailoa atu le feʻau a le Atua, lea e aofia ai se lapataʻiga i tagata. Pe a lē ano mai tagata pe fesagaʻia foʻi ni teteega, e ao ona tatou maumauaʻi e pei o se taimane. Ae ia tatou faaeteete ia aua neʻi o tatou loto maaa, itaita gofie, pe sauā ai. Na alofa Iesu i tagata sa ia talaʻi i ai, ma e ao foʻi ona uunaʻia i tatou e le alofa e talaʻi atu i isi.—Mataio 9:36.

3:15. Ina ua maua e Esekielu lona tofiga, ona ia nofo lea ma le fememeaʻi mo “aso e fitu” i Teleapipa ma mafaufau loloto i le feʻau o le a ia faailoa atu. Pe e lē tatau ea ona tatou faaalu se taimi e suʻesuʻe ai ma le filigā, ma mafaufau loloto ina ia malamalama i upu moni loloto faaleagaga?

4:1–5:4. Na manaʻomia le loto maulalo ma le loto tele o Esekielu e faatino ai i tāga feʻau faavaloaga e lua. E ao foʻi ona tatou loto maulalo ma loto tele e faataunuu so o se tofiga mai le Atua.

7:4, 9; 8:18; 9:5, 10. E lē tatau ona tatou tigā alofa i ē e oo i ai le sala faafaamasinoga a le Atua.

7:19. O le a leai se aogā o tupe pe a faaoo mai e Ieova lana faamasinoga i lenei lalolagi.

8:5-18. O le liliu ese mai le upu moni e faaleagaina ai le faiā a se tasi ma le Atua. “O le gutu o lē faalēmataʻu e fano ai lē la te tuaoi.” (Faataoto 11:9) O se mea atamai le ʻalofia o ē ua liliu ese mai le upu moni, ia aua lava neʻi faalogo atu iā i latou.

9:3-6. O le mauaina o le faailoga, le faamaoniga o le avea o i tatou ma auauna tuuina atu ua papatisoina a le Atua, ma le iai o o tatou uiga faa-Kerisiano, e tāua tele mo le faasaoina atu i le “puapuaga tele.” (Mataio 24:21) Ua taulamua Kerisiano faauuina i le galuega o le faailogaina, o le talaʻia lea o le Malo ma le faia o soo, lea na faaatagia mai e le tagata o loo iai le fagu vaitusi a le tusiupu. Pe a tatou mananaʻo e faatumauina pea la tatou faailoga, e ao ona maelega e fesoasoani iā i latou i lenei galuega.

12:26-28. E oo foʻi i ē na tauemu i le feʻau a Esekielu, na ia faapea atu i ai: “E lē toe faatuai lava se tasi o [upu a Ieova].” E ao ona tatou faia le mea e sili tatou te mafaia e fesoasoani ai i isi e faatuatua iā Ieova, a o ia leʻi aumaia le iʻuga o lenei lalolagi.

14:12-23. O la tatou tiute tauave le mauaina o le faaolataga. E lē mafai ona faia e se isi mo i tatou.—Roma 14:12.

18:1-29. E paʻū lava iā i tatou iʻuga o a tatou gaoioiga.

“OU TE FULISIA, FULISIA, FULISIA”

(Esekielu 20:1–24:27)

I le tausaga lona fitu o le faaaunuua i le 611 T.L.M., na ō mai ai toeaina o Isaraelu iā Esekielu “e fesili iā Ieova.” Na latou faalogo i se talafaasolopito o le fouvale o Isaraelu ma se lapataʻiga e faapea, ‘o le a tō aʻe e Ieova lana pelu’ iā i latou. (Esekielu 20:1; 21:3) E faasino atu i le alii sili o Isaraelu (Setekaia), na fetalai Ieova: “Ave ese ia le pulou ie, tō ese ia le palealii; e lē o lea lenei mea; e faamaualugaina lē ua maulalo, a e faamaulaloina lē ua maualuga. Ou te fulisia, fulisia, fulisia, e lē toe i ai lava lea, seʻia afio mai o ia ua i ai le tonu [Iesu Keriso], ona ou avatua ai lea iā te ia.”—Esekielu 21:26, 27.

Na faamasinoina Ierusalema i le faia o mea leaga. Na faaalialia le nofosala o Aola (Isaraelu) ma Aolipa (Iuta). Na tuuina atu Aola “i lima o ē na mananaʻo iā te ia, o lima lava o tagata o Asuria.” (Esekielu 23:9) Ae ua toe o se aga ona faatafunaina lea o Aolipa. I le 609 T.L.M., na amata ai ona vagaia Ierusalema mo le 18 masina. Ina ua faatoʻilaloina le aai, na matuā fememeaʻi tagata Iutaia ua peiseaʻī ua lē iloa faailoa atu lo latou faavauvau. Na lē tatau ona toe taʻu atu e Esekielu le feʻau a le Atua i ē na ave faatagataotaua, seʻi oo ina ia maua se tala o le faatafunaga o le aai mai “lē ua sao mai.”—Esekielu 24:26, 27.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

21:3—O le ā le “pelu” na tō aʻe e Ieova ai lona faamoega? O le “pelu” na faaaogā e Ieova e faaoo ai lana sala faafaamasinoga iā Ierusalema ma Iuta, o le tupu Papelonia o Nepukanesa ma lana ʻautau. E ono aofia ai foʻi le vaega faalelagi o le faalapotopotoga a le Atua lea e iai agelu malolosi.

24:6-14—O le ā ua suitulaga i le otaota o le ulo? Ua faatusaina le vagaia o Ierusalema i se ulo. O lona otaota po o le ʻele, ua fai ma sui o amioga matagā a le aai, o amioga lē mamā, o amioga leaga, ma le faamasaa toto. O le matuā tele o ana amioga lē mamā, ua oo ai lava i le tuu o le ulo e lē o iai se mea i totonu, i luga o malala ma matuā faavevela lava, e lē taitai mafai ona aveeseina ai le otaota po o le ʻelea.

Lesona mo i Tatou:

20:1, 49. O le tali ane a toeaina Isaraelu, e faaalia ai lo latou masalosalo i mea na taʻu atu e Esekielu. Ia aua lava neʻi o tatou masalosalo i lapataʻiga mai le Atua.

21:18-22. E ui na faaaogā e Nepukanesa valovaloga, ae na faamautinoa atu e Ieova o le a faasagatau taʻitaʻi faapaupau iā Ierusalema. E faaalia ai e lē mafai e temoni ona taofia ʻaufaaoosala a Ieova mai le faataunuu o lona finagalo.

22:6-16. E inosia e Ieova le taufaaleaga, amioga leaga, le faaaogā sesē o le pule, ma faiga faatogafalea. E ao ona tatou maumauaʻi e ʻalofia nei amioga sesē.

23:5-49. O le faifaimea faatasi ma isi malo faapolotiki na iʻu ai ina faatino foʻi e Isaraelu ma Iuta tapuaʻiga sesē a laʻua paaga. Seʻi o tatou faaeteete ina ia tatou lē ati aʻe ni faiā ma le lalolagi lea e tineia ai lo tatou faatuatua.—Iakopo 4:4.

Se Feʻau o Loo Ola ma Matuā Galue Foʻi

Maʻeu ni lesona sili ona lelei ua tatou aʻoaʻoina mai uluaʻi mataupu e 24 o le tusi o Esekielu! O manatu tāua ua taʻua e faaalia ai mea e māfua ai le lē fiafia o le finagalo o le Atua, le auala tatou te maua ai lona alofa mutimutivale, ma le pogai e ao ai ona tatou lapataʻia ē amio leaga. O le valoaga i le faatafunaina o Ierusalema, ua faaalia manino ai Ieova o se Atua e ‘taʻuina atu mea fou i ona tagata a o leʻi tutupu.’—Isaia 42:9.

O na valoaga e pei ona faamauina i le Esekielu 17:22-24 ma le 21:26, 27, e faasino atu i le faatūina o le Malo o le Mesia i le lagi. Ua toe o se aga ona iʻu lea o lenā pulega i le faia o le finagalo o le Atua i le lalolagi. (Mataio 6:9, 10) E tatou te tulimataʻia i se faatuatua malosi ma le mautinoa faamanuiaga o le Malo. Ioe, “o loo ola le afioga a le Atua, o loo matuā galue foʻi.”—Eperu 4:12.

[Ata i le itulau 12]

O le ā ua faaatagia mai e le kariota faalelagi?

[Ata i le itulau 14]

O le faia ma le maelega o se sao i le talaʻiga e fesoasoani e tumau ai pea lo tatou “faailoga”