Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Alu Ia, Inā Mulumulu i le Taelega i Seloa”

“Alu Ia, Inā Mulumulu i le Taelega i Seloa”

“Alu Ia, Inā Mulumulu i le Taelega i Seloa”

I LE māeʻa ona niniina mata o le tamāloa tauaso i le palapala, na faapea atu loa Iesu iā te ia: “Alu ia, inā mulumulu i le taelega i Seloa.” Na usitai lenei tamāloa ma “ua toe foʻi mai, ua vaai.” (Ioane 9:6, 7) O fea e iai le Taelega i Seloa? Sa toe maua talu ai nei ni toegamea i le palapala mai anamuā, ma ua maua ai ni faamatalaga fou i le nofoaga sa iai.

E toʻatele turisi e āsia le nofoaga i Ierusalema lea e igoa o le Taelega i Seloa, i le talitonuga faapea o le vai tonu lea o loo taʻua i le Ioane 9:7. O le nofoaga o loo iai lenei vai o loo tū i le faatausiʻusiʻuga o le alāvai o Esekia, o se alāvai e 1,750 futu le umi, lea na fausia i le senituri lona valu T.L.M. Ae o le mea moni lava, o lenei vai o loo taʻua faapea e mai le senituri lona fā T.A. Sa fausia e i latou na faapea mai o “Kerisiano” mai Byzantium ua manatu o le vai lea o loo taʻua i le Evagelia a Ioane o loo tū i le faatausiʻusiʻuga o lenei alāvai.

Peitaʻi i le 2004, na maua e ni tagata suʻesuʻe i le eleele se vai na latou faapea o le Taelega o Seloa lea sa iai i taimi a o soifua Iesu i lenei lalolagi. Pe ā ma le 100 mita o loo tū ai i saute i sasaʻe o le nofoaga lea na sesē ai tagata faapea o le Taelega o Seloa. Na faapefea ona latou maua? Sa manaʻo le malo e faaleleia paipa e faaalu ese ai vai leaga i lea vaipanoa, ma auina atu loa ni tagata faigaluega ma ni masini tetele. Sa tulimataʻi e se tagata suʻesuʻe le eliina o le pu ma ia iloa atu ai le aliali aʻe o ni sitepu se lua. Sa taofia loa le galuega, ae aumai se faatagaga mai le Pulega o Toegamea Anamuā i Isaraelu, e eli ai lenei nofoaga mo ni suʻesuʻega. I le isi itu o le vai, pe ā ma le 225 futu le umi, a ua uma ona eli tulimanu e lua o le vai.

O nisi o tupe siliva na maua i le eliina o lenei nofoaga e mai le vaitaimi o le tausaga lona lua, tolu, ma lona fā o le fouvalega a le ʻau Iutaia e faasagatau i ʻau a Roma. Sa faia lenei fouvalega i le va o le 66 e oo i le 70 T.A. Na faamaonia e nei tupe siliva le faaaogāina o lenei vai seʻia oo i le 70 T.A. i le taimi na faaumatia ai e ʻau a Roma ia Ierusalema. Na faaiʻu mai le tusi Biblical Archaeology Review: “Na faaaogāina lenei vai seʻia oo ina faaiʻuina le fouvalega, ma lē toe faaaogāina ai lava. O lenei vaipanoa e aupito i maualalo i Ierusalema, sa leʻi toe nofoia seʻia oo mai i le vaitaimi o tagata Byzantine. O tausaga uma e tafe mai mauga le timu o le tau mālūlū ma faatumulia ai le vai i palapala. I le māeʻa o le faatafunaina e ʻautau a Roma o le aai, sa leʻi toe mamā ai le vai. A o faagasolo senituri, na faaauau pea ona mafiafia aʻe le palapala i le vai ma iʻu ai lava ina lē toe iloa atu se vai. Na faatoʻā maua e tagata suʻesuʻe le vai ae ua toetoe lava 10 futu le maualalō i lalo mai le mafiafia o le palapala.”

Aiseā e naunau ai tagata aʻoga o le Tusi Paia i le mea e tū ai le Taelega i Seloa? Auā e fesoasoani lea e malamalama atili ai i laufanua o Ierusalema i le uluaʻi senituri, lea o loo taʻua soo i tusitusiga a Evagelia e faatatau i le soifuaga ma le faiva a Iesu.

[Ata i le itulau 7]

Le Taelega i Seloa lea e leʻi leva talu ona maua

[Faamatalaga i Ata]

© 2003 BiblePlaces.com