Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—II

Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—II

O Loo Ola le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—II

UA OO iā Tesema 609 T.L.M. Ua amata e le tupu o Papelonia lana osofaʻiga mulimuli iā Ierusalema. O le feʻau lava lea sa avatu e Esekielu mo ē o loo faaaunuua i Papelonia sa taulaʻi i ai le manatu autū lenei: o le paʻū ma le faaumatiaga o le aai faapelepeleina, o Ierusalema. Peitaʻi, ua suia nei le autū o le feʻau faavaloaga a Esekielu, ua taulaʻi atu i le malaia o le a oo i nuu faapaupau o ē na olioli a o puapuagatia tagata o le Atua. Ina ua faaumatia Ierusalema i le 18 masina mulimuli ane, na toe suia foʻi le autū o le feʻau a Esekielu: o le toe faafoʻisia ma le faamamaluina o le tapuaʻiga moni.

O loo maua i le Esekielu 25:1–48:35 valoaga e faatatau i nuu o loo siʻomia Isaraelu ma le laveaʻiina o tagata o le Atua. * O valoaga uma lava i inei, seʻi vaganā ai le Esekielu 29:17-20, o loo tusia i le faagasologa o le taimi aemaise foʻi le faagasologa o mataupu taʻitasi. Peitaʻi, o nei fuaiupu e fā e fesootaʻi atu lava i lenei valoaga, le mala o le a oo iā Aikupito. I le avea o se vaega o Tusitusiga faagaeeina, ua avea le feʻau a Esekielu ma feʻau ‘o loo ola ma o loo matuā galue foʻi.’—Eperu 4:12.

‘E AVEA LENEI LAUELEELE E PEI O LE FAATOʻAGA O ETENA’

(Esekielu 25:1–39:29)

I le muaʻi iloaina o le latou tali ane i le faaumatiaga o Ierusalema, na faaaogā ai e Ieova ia Esekielu e vavalo le faasalaga o Amoni, Moapi, Etoma, Filisitia, Turo, ma Saitonu. E veteina foʻi Aikupito. ‘O Farao le tupu o Aikupito, ma ona tagata e toʻatele’ ua pei o se arasi o le a tuu i lalo e le “pelu a le tupu o Papelonia.”—Esekielu 31:2, 3, 12; 32:11, 12.

I le ono o masina talu ona uma le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M., na alu atu ai sē na sao mai le faaumatiaga ma lipoti iā Esekielu: “Ua fasia le aai.” Ua “lē toe faalologo” pe nofonofo lē tautala le perofeta i ē na faaaunuua. (Esekielu 33:21, 22) E iai feʻau faavaloaga i le toe faafoʻisia e tatau ona faailoa atu. O le a ‘faatūina foʻi e Ieova le leoleo mamoe e tasi iā te i latou, o lana auauna o Tavita.’ (Esekielu 34:23) O le a faatafunaina Etoma, a o le nuu i tua atu, o Iuta lea, o le a avea “e pei o le faatoʻaga o Etena.” (Esekielu 36:35) Ua folafola mai e Ieova lona puipuia o ona tagata ua toe foʻi mai iā te ia, mai osofaʻiga a “Koku.”—Esekielu 38:2.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

29:8-12—O anafea na faatafunaina ai Aikupito mo le 40 tausaga? I le māeʻa o le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M., e ui i lapataʻiga a le perofeta o Ieremia, ae na sulufaʻi atu pea le vaega totoe o Iuta i Aikupito. (Ieremia 24:1, 8-10; 42:7-22) E leʻi avea Aikupito ma se sulufaʻiga malupuipuia, auā na osofaʻia e Nepukanesa ma faatoʻilaloina ai Aikupito. Atonu o inā na amata mai ai le faatafunaina o Aikupito mo le 40 tausaga. E ui e leai ni faamaoniga o lenei faatafunaga i le talafaasolopito, ae tatou te mautinoa na tupu auā o Ieova o Lē Faataunuuina nei valoaga.—Isaia 55:11.

29:18—Na faapefea ona ‘tutula ulu uma ma fatuamoa uma o latou ua’? Ina ua vagaia le aai tutotonu o Turo, sa faigatā ma fitā lenei mea mo le vaegaʻau a Nepukanesa, na oo ai lava ina tutula o latou ulu ona o le oloia i pulou tau, ma ua fatuamoa po ua mafoʻefoʻe uma o latou ua po o tauʻau ona o le amoina o mea e fausia ai ʻolo.—Esekielu 26:7-12.

Lesona mo i Tatou:

29:19, 20. Talu ai sa sosola tagata o Turo i se motu ma le tele o a latou ʻoa, e laiti la ni ʻoa na faoa e le tupu o Nepukanesa mai Turo. E ui e faamaualuga ma manatu faapito lenei tupu faapaupau o Nepukanesa, ae na tauia e Ieova o ia e ala i le tuuina atu i ai o Aikupito “e fai foʻi ia ma totogi i lana itu taua.” Pe lē tatau ea ona tatou faataʻitaʻi i le Atua moni, i le totogiina o a tatou lafoga i le malo mo a latou auaunaga eseese o loo faia mo i tatou? E tusa lava po o ā uiga pe faapefea foʻi ona faaaogā e le malo ia tupe e maua mai i lafoga, ae o le tatou lava tiute le faaauau ona usitai ma totogi lafoga.—Roma 13:4-7.

33:7-9. O le vasega o le tagata vāai i aso nei, le vaega totoe faauuina, ma a latou uō, e lē tatau ona faamaamulu mai le talaʻia o le tala lelei o le Malo, ma lapataʻi atu i tagata le oo mai o le “puapuaga tele.”—Mataio 24:21.

33:10-20. O lo tatou olataga e faalagolago i lo tatou liliu ese mai o tatou ala tuai ae usiusitai i ala o le Atua. Ioe, e “tusa” pe tonu le ala o Ieova.

36:20, 21. Ona o lo latou lē ola e tusa ai o le mea ua iloa ai i latou, “o le nuu lea o Ieova,” na taʻuvalea pe faaleaga ai e le fanauga a Isaraelu le suafa o le Atua i nuu ese. Tau ina ia tatou faamaoni i lo tatou igoa, o ē tapuaʻi iā Ieova.

36:25, 37, 38. O le parataiso faaleagaga lea ua tatou olioli ai nei ua tumu i le “lafu paia.” E ao la ona tatou taumafai e faatumauina le mamā.

38:1-23. E faamāfanafanaloto le iloa o le a laveaʻiina e Ieova ona tagata mai osofaʻiga a Koku, o le nuu o Makoku! O Koku o le igoa ua tuu atu i le “alii o lenei lalolagi,” Satani le Tiapolo, ina ua lafoina ese o ia mai le lagi. O le nuu o Makoku o loo faasino atu i le lotolotoi o le lalolagi, i le mea o loo taofia ai Satani ma ana temoni.—Ioane 12:31; Faaaliga 12:7-12.

“IA E TUU FOʻI I LOU LOTO O MEA UMA OU TE FAAALI ATU AI IĀ TE OE”

(Esekielu 40:1–48:35)

Ua oo i le 14 o tausaga o le faamalaiaina o le aai o Ierusalema. (Esekielu 40:1) E limasefulu ono tausaga o le tafeaga o loo totoe. (Ieremia 29:10) Ua lata ina atoa le 50 tausaga o Esekielu. E tusa ai o le vaaiga, ua auina atu o ia i le nuu o Isaraelu. Na taʻu atu iā te ia: “Le atalii e o le tagata, ia vaavaai ou mata, ma ia faalogologo ou taliga, ia e tuu foʻi i lou loto o mea uma ou te faaali atu ai iā te oe.” (Esekielu 40:2-4) Sa matuā faagaeetia Esekielu i lona mauaina o se vaaiga o se malumalu fou.

O lenei malumalu mataʻina na iloa e Esekielu e 6 puipui po o faitotoʻa, e 30 potuʻai, le Mea Paia, le Mea e Sili ona Paia, le fata laau e fai ai taulaga, ma se fata faitaulaga mo taulaga mū. “Ua alu aʻe” mai le malumalu le vai lea na iʻu ina tatafe. (Esekielu 47:1) Na maua foʻi e Esekielu se vaaiga i le faasoasoaina o le fanua i ituaiga eseese, o fanua uma i le itu i sasaʻe e oo atu i le itu i sisifo, ma e iai se va o fanua nei a Iuta ma Peniamina. O “le malumalu o Ieova” ma “le aai” o loo faaigoa faapea, O Loo Afio ai Ieova (Jehovah-Shammah) o loo tū i lenei laufanua.—Esekielu 48:9, 10, 15, 35.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

40:3–47:12—O le ā o loo faaataina i le malumalu i le vaaiga a Esekielu? O lenei malumalu telē ma ona vaevaega tetele na vaaia e Esekielu i se vaaiga e mautinoa e leʻi iai moni se malumalu faapena. Na faaataina ai le malumalu faaleagaga o le Atua, o lana faatulagaga e pei o le malumalu mo le tapuaʻiga moni i o tatou aso. (Esekielu 40:2; Mika 4:1; Eperu 8:2; 9:23, 24) O le vaaiga o le malumalu na faataunuuina i “aso e gata ai,” ina ua toe faamamāina le faiva ositaulaga. (2 Timoteo 3:1; Esekielu 44:10-16; Malaki 3:1-3) Peitaʻi, o lona faataunuuga mulimuli o le Parataiso. O lenei vaaiga o le malumalu o le a maua ai e tagata Iutaia sa faaaunuua se faamautinoaga faapea, o le a toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni, ma o le a maua e aiga taʻitasi o Iutaia se tofi i le laueleele.

40:3–43:17—O le ā e mataʻina ai le fuaina o le malumalu? O le fuaina o le malumalu o se faailoga o le a faataunuuina lava le fuafuaga a Ieova mo le tapuaʻiga moni.

43:2-4, 7, 9—O ā “tino oti o latou tupu” ia na tatau ona aveesea mai le malumalu? O tino oti sa faaata ai tupua. O taʻitaʻi o Ierusalema ma ona tagata sa faaleagaina le malumalu o le Atua i a latou tupua, na oo lava ina avea ma o latou tupu.

43:13-20—O le ā o loo faaataina e le fata faitaulaga i le vaaiga a Esekielu? O le fata faitaulaga faafaatusa o le finagalo lea o le Atua e faatatau i le taulaga togiola a Iesu Keriso. Ona o lenei faatulagaga, ua taʻuamiotonuina ai le ʻaufaauuina, ma ua maua ai se tulaga taʻuleleia o le motu o tagata e toʻatele i le silafaga a le Atua. (Faaaliga 7:9-14; Roma 5:1, 2) Atonu o le māfuaaga lea na leʻi vaaia ai i lenei vaaiga o le malumalu, le “vai apa memea” lea sa iai i le malumalu o Solomona, o se faatanoa tele e mulumulu ai vae o ositaulaga.—1 Tupu 7:23-26.

44:10-16—O ai o loo avea ma sui o le vasega o ositaulaga? O loo faaatagia e le vasega o ositaulaga le vaega o Kerisiano ʻaufaauuina i o tatou aso. Na faamamāina i latou i le 1918, ina ua afio Ieova “o lē tunu ma faamamā” i lona malumalu faaleagaga. (Malaki 3:1-5) O ē ua mamā po ua salamō mai o latou ala, ua mafai ona faaauau i lenei auaunaga matagofie. O lea, na manaʻomia ai ona latou faia ni taumafaiga mamafa ‘ina ia lē pisia mai i latou i le lalolagi,’ ae avea i latou ma faaaʻoaʻoga lelei i le “motu o tagata e toʻatele,” lea o loo faaatagia mai e ituaiga e lē o ni ositaulaga.—Iakopo 1:27; Faaaliga 7:9, 10.

45:1; 47:13–48:29—O le ā o loo faaataina i le vaevaeina o “le laueleele”? O loo faaataina e le laueleele le lotolotoi o gaoioiga a tagata o le Atua. E tusa lava po o fea o loo iai se tagata tapuaʻi o Ieova, ae o loo iai o ia i le laueleele toe faafoʻisia, pe afai lava lea o loo ia tutumau i le tapuaʻiga moni. O le vaevaeina o le laueleele o le a iai lona faataunuuga mulimuli i le lalolagi fou, pe a tofusia uma tagata faamaoni ma se fanua.—Isaia 65:17, 21.

45:7, 16—O le ā o loo faaataina e le sao o loo fai e tagata mo le vasega o ositaulaga ma alii sili? I le malumalu faaleagaga, o loo faasino muamua atu i le lagolagosua faaleagaga, i le fesoasoani atu ma le iai o se agaga felagolagomaʻi.

47:1-5—O le ā o loo faaataina e vai o le vaitafe lea na vaaia i le vaaiga a Esekielu? O loo faaata e le vai ia sauniuniga faaleagaga a Ieova e maua ai le ola, e aofia ai le taulaga togiola a Keriso Iesu ma le poto e uiga i le Atua lea o loo maua i le Tusi Paia. (Ieremia 2:13; Ioane 4:7-26; Efeso 5:25-27) O loo faaauau pea ona faaloloto le vai auā le toʻatele o i latou o loo taliaina le tapuaʻiga moni. (Isaia 60:22) O le a tafe tetele le vai i aogā o le vai o le ola a o faagasolo le Meleniuma, ma o le a aofia i nei vai nisi malamalamaga e mai “tusi” o le a tatalaina.—Faaaliga 20:12; 22:1, 2.

47:12—O le ā o loo faaataina i fua o laau? O loo faaata e nei laau faafaatusa ia sauniuniga faaleagaga a le Atua mo le toe faafoʻisia o tagata i le tulaga lelei atoatoa.

48:15-19, 30-35—O le ā o loo faaataina e le aai i le vaaiga a Esekielu? O loo tū “Jehovah-Shammah” i le laueleele ua “tataga” po ua solia, e taʻu mai ai o loo faasino atu i se mea i le lalolagi. O le aai e foliga o loo faaata ai le pulega i le lalolagi, lea e aogā mo ē o le a faia aʻe ai le “lalolagi fou” amiotonu. (2 Peteru 3:13) O le iai o ni faitotoʻa i itu uma o loo faaata ai le faigofie ona ulu i totonu. E tatau ona faigofie ona talanoa atu tagata o le Atua i o latou ovasia.

Lesona mo i Tatou:

40:14, 16, 22, 26. O le iai o ni mamanu o pama i papuipui o faitotoʻa o le malumalu, e faaalia ai ua na o i latou e amio saʻo e mafai ona ulufale. (Salamo 92:12) O se lesona mo i tatou, e faatoʻā talia e Ieova la tatou tapuaʻiga pe a tatou faia le mea saʻo.

44:23. Tatou te talisapaia auaunaga o loo maua mai le vasega o ositaulaga i aso nei! O le “auauna faamaoni ma le mafaufau” o loo taulamua i le tufaina o meaʻai faaleagaga e tatau ai, lea o loo fesoasoani iā i tatou e iloaina le eseesega o le mea e inosia ma le mea e mamā i le silafaga a le Atua.—Mataio 24:45.

47:9, 11. O le poto, o se vala tāua o le vai faafaatusa, ma o loo iai ni iʻuga faavavega matagofie i o tatou aso. Po o fea lava e taliaina ai lenei vai, ae e toe faaola mai ai le itu faaleagaga o tagata. (Ioane 17:3) I le isi itu, o i latou e lē taliaina le vai o le ola o le a “tuuina atu i le masima,” pe faaumatia e faavavau. E tāua tele ‘lo tatou taumafai e talaʻitonuina le upu moni’!—2 Timoteo 2:15.

“Ou te Faapaiaina Loʻu Igoa Mamalu”

I le māeʻa o le aveeseina o le tupu mulimuli mai le gafa o Tavita, na faataga ai e le Atua moni se taimi umi e leai ai se mea e tupu, “seʻia afio mai o ia ua i ai le tonu” i le tulaga tautupu. Peitaʻi, e leʻi tuulafoaʻia e Ieova lana feagaiga ma Tavita. (Esekielu 21:27; 2 Samuelu 7:11-16) O loo faamatala e le valoaga a Esekielu ia ‘Tavita o laʻu auauna,’ o lē o le a avea ma “leoleo mamoe” ma “tupu.” (Esekielu 34:23, 24; 37:22, 24, 25) Ua na o Iesu Keriso ua faasino i ai, i le mana o le Malo. (Faaaliga 11:15) O le a “faapaiaina” e Ieova lona “igoa mamalu” e ala i le Malo o le Mesia.—Esekielu 36:23.

Ua toeitiiti ona faaumatia lea o tagata uma o loo faaleagaina le suafa paia o le Atua. A o i latou e faapaiaina lenei suafa i o latou olaga e ala i le tapuaʻi iā Ieova i le auala e finagalo ai o ia, o le a maua le ola e faavavau. O lea la, seʻi o tatou faaaogāina tatau vai o le ola lea o loo mātua tatafe mai i o tatou aso, ma avea le tapuaʻiga moni ma taulaʻiga o o tatou olaga.

[Faamatalaga pito i lalo]

[Ata i le itulau 9]

O le malumalu mataʻina i le vaaiga a Esekielu

[Ata i le itulau 10]

O le ā o loo faaataina i le vai o le ola i le vaaiga a Esekielu?

[Faamatalaga i Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.