Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Fiafia Ieova i le Faamasinotonu

E Fiafia Ieova i le Faamasinotonu

E Fiafia Ieova i le Faamasinotonu

“O aʻu o Ieova, ou te fiafia i le faamasinoga.”—ISAIA 61:8.

1, 2. (a) O le ā le uiga o le upu “faamasinotonu” ma le “lē faamasinotonu”? (e) O le ā ua taʻua i le Tusi Paia e uiga iā Ieova ma lona uiga o le faamasinotonu?

UA FAAMATALAINA le faamasinotonu o se ‘uiga o le lē faailoga tagata, lē faaʻauʻau, ma le gaoioi e tusa ai ma amioga saʻo ma lelei.’ O le lē faamasinotonu e aofia ai le lē tonu, faailoga tagata, leaga, ma le faileagaina o isi e aunoa ma ni māfuaaga.

2 I le toetoe 3,500 tausaga ua mavae, na tusi ai Mose e uiga iā Ieova le Pule Silisili Ese i le aoao o mea: “E tonu ona ala uma lava; o le Atua faamaoni.” (Teuteronome 32:4) E silia ma le fitu senituri mulimuli ane, na faagaeeina ai e le Atua Isaia e tusia upu nei: “O aʻu o Ieova, ou te fiafia i le faamasinoga.” (Isaia 61:8) I le uluaʻi senituri, na taʻua e Paulo: “O i le Atua ea le amiolētonu? Aua neʻi faapea.” (Roma 9:14) Na folafola e Peteru i le senituri lava lenā: “E lē faailogaina tagata e le Atua; a e peitaʻi o lē mataʻu iā te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu ua talia i latou e ia.” (Galuega 10:34, 35) Ioe, ‘e fiafia Ieova i le faamasinoga.’—Salamo 37:28; Malaki 3:6.

Ua Taatele le Lē Faamasinotonu

3. Na faapefea ona amata mai le lē faamasinotonu i le lalolagi?

3 E lē o se uiga taatele i aso nei le faamasinotonu. E mafai ona oo iā i tatou faiga lē tonu i so o se nofoaga, i mea tatou te faigaluega ai, i aʻoga, i a tatou feutagaʻiga ma ē o loo i tulaga pule, ma isi vala e oo foʻi i aiga. Ioe, e lē fou nei faiga lē tonu. Na oo mai le lē faamasinotonu i tagata ina ua fouvale o tatou uluaʻi mātua ma avea ma ē e lē taupulea, ina ua uunaʻia e le agelu fouvale lea ua avea ma Satani le Tiapolo. E mautinoa sa lē usitaia e Atamu, Eva, ma Satani taʻiala o le faamasinotonu ina ua latou faaaogā sesē le meaalofa matagofie o le saʻolotoga e filifili ai, lea na avatu e Ieova iā i latou. O a latou gaoioiga sesē ua iʻu ai i mafatiaga e tele ma le oti o tagata uma.—Kenese 3:1-6; Roma 5:12; Eperu 2:14.

4. O le ā le umi talu ona iai le lē faamasinotonu i le talafaasolopito o tagata?

4 Ua tusa nei ma le 6,000 tausaga talu le fouvalega i Etena, o le umi foʻi lenā talu ona iai le lē faamasinotonu i tagata. E faatalitalia lenei mea e tupu auā o Satani o le atua o lenei lalolagi. (2 Korinito 4:4) O ia o le pepelo ma le tamā o le pepelo, o sē taufaaleaga ma tetee iā Ieova. (Ioane 8:44) E na te faapogaia faiga lē tonu e sili ona mataʻutia. O se faaaʻoaʻoga, ona o taaʻiga leaga a Satani a o lumanaʻi le Lolo i aso o Noa, na silasila mai ai le Atua, “ua leaga tele lava tagata i le lalolagi, o manatu uma ua mafaufau ifo ai i o latou loto ua na ona leaga ia i aso uma lava.” (Kenese 6:5) Na iai pea lenā tulaga e oo mai i taimi o Iesu. Na ia fetalai: “E tatau i le aso lona lava leaga,” o lona uiga o faafitauli e mafatia ai e pei o faiga lē tonu. (Mataio 6:34) Ua tonu ai le taʻua i le Tusi Paia: “Ua oi faatasi, ma oono faatasi mea uma lava na faia, ua oo mai lava i ona pō nei.”—Roma 8:22.

5. Aiseā ua sili atu ai le lē faamasinotonu i o tatou taimi na i lo se isi lava taimi?

5 Ua tutupu mea leaga i le talafaasolopito o tagata ona o faiga lē tonu sili ona mataʻutia. Ua sili atu nei ona leaga le tulaga o mea na i lo se isi taimi muamua atu. Aiseā? Auā ua tele tausaga o faagasolo “aso e gata ai” o lenei lalolagi faalēmataʻu, lea ua i “aso faigatā” a o tūlata atu i lona iʻuga. Na valoia i le Tusi Paia, a o faagasolo lenei vaitaimi o le talafaasolopito, o le a avea tagata ma “ē alolofa i latou iā i latou, o ē mananaʻo i tupe, o ē loto vii, o ē faamaualuga, o ē upu leaga, . . . o ē lē faafetai, o ē amio leaga, o ē lē lotoaiga, o ē lē ma faaleleia, o ē faatuāupua, o ē lē taofia manaʻo o le tino, o ē faasauā, o ē ʻinoʻino i le amio lelei, o ē faalata, o ē soona fai, o ē ua faafefeteina.” (2 Timoteo 3:1-5) O uiga leaga e pei ona taʻua, e faapogaia ai so o se ituaiga o faamasino lē tonu.

6, 7. O ā ni faiga mataʻutia lē faamasinotonu ua aafia ai tagata i aso nei?

6 E anoanoaʻi faiga lē faamasinotonu na tutupu i le selau tausaga ua mavae na i lo o so o se isi taimi muamua atu. O se tasi o pogai, o tausaga nei na tutupu ai le tele o taua. O se faaaʻoaʻoga, e manatu nisi tusitala o talafaasolopito e faapea, i le Taua Muamua a le Lalolagi lava ia, pe tusa e 50 miliona i le 60 miliona na maliliu ai, o le toʻatele o i latou o tagata lautele, o tamāloloa, fafine, ma tamaiti. Talu ona mavae lenā taua, e faitau miliona isi na toe fasiotia i isi feteenaʻiga, o le toʻatele foʻi o tagata lautele. Ua faaauiluma e Satani nei faiga lē tonu auā ua ia lotoa tele, i le iloa ua toeitiiti ona matuā faatoʻilaloina lea o ia e Ieova. Ua faapea mai le valoaga a le Tusi Paia: “Ua alu ifo iā te oulua le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona pō.”—Faaaliga 12:12.

Pe tusa ma le tiliona tālā (760,000,000,000 euro) e faaalu i auupega i le lalolagi aoao i tausaga taʻitasi. E lē o maua e le faitau selau miliona o tagata mea e manaʻomia e ola ai; seʻi manatu la i ni mea aogā e mafai ona faia i na tupe pe ana faaalu e saʻili ai le filemu. Pe tusa ma le tasi le piliona o tagata e lē o lava meaʻai, a o isi o loo tele a latou meaʻai. E tusa ai ma se faamatalaga a Malo Aufaatasi, pe tusa ma le lima miliona tamaiti e feoti i tausaga taʻitasi ona o le fia aai. Pagā le lē faamasinotonu! Ia manatu i le tele o nai pepe e lē sala ua fasiotia i le faapaʻūtama. I se fua faatatau pe tusa o le 40 miliona i le 60 miliona i le lalolagi aoao i tausaga taʻitasi! E mataʻutia le lē faamasinotonu!

8. E na o ai lava e mafai ona aumaia le faamasinotonu i tagata?

8 E lē o maua e taʻitaʻi ni vaifofō i le tele o faafitauli ua aafia ai tagata i aso nei; ma e lē mafai foʻi ona faaleleia i taumafaiga a tagata. Na valoia mai i le Afioga a le Atua, o le a iai i o tatou aso “tagata amio leaga ma ē taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga, o loo faasesē atu, ua faasesēina foʻi i latou.” (2 Timoteo 3:13) Ua matuā taatele le lē faamasinotonu i le olaga i aso taʻitasi ma ua lē mafai e tagata ona aveesea. E na o le Atua faamasinotonu e mafai ona aveesea. E na o ia e mafai ona aveesea Satani, o temoni, ma ē amio leaga.—Ieremia 10:23, 24.

Popolega Talafeagai

9, 10. Aiseā na loto vaivai ai Asafo?

9 E iai foʻi tusitala o le Tusi Paia i aso ua mavae sa tomānatu pe aiseā na lē faalaa ane ai le Atua i mataupu fai a tagata, ma aumaia le faamasinoga tonu ma le amiotonu. O se faaaʻoaʻoga o se tane i taimi o le Tusi Paia. Ua taʻua i le ulutala o le Salamo 73 le igoa o Asafo, lea a lē faasino atu i se faimusika iloga mai le aiga o sā Levi i le taimi o le pulega a le tupu o Tavita, po o ni faimusika i le aiga lea sa avea ai Asafo ma ulu. Na tusia e Asafo ma ē na tupuga mai iā te ia le tele o pese ia na faaaogā i tapuaʻiga a tagata lautele. Ae ui i lea, sa iai se taimi i lona soifuaga na loto vaivai ai faaleagaga le tusitala o lenei salamo. Na ia mātauina le tamaoaiga o ē amio leaga ma mātauina e foliga mai sa faamalieina o latou olaga e aunoa ma le oo i ai o ni āuga leaga.

10 E tatou te faitau i ai e faapea: “Na ou matauʻa i ē vālea; na ou vaai i le manuia o ē ua amio leaga. Auā e leai ni o latou puapuaga e oo i le oti; a ua puputa pea o latou tino. E lē oo iā te i latou puapuaga faatagata ola, e lē pesia foʻi i latou faatasi ma isi tagata.” (Salamo 73:2-8) Peitaʻi, na iʻu ina iloa e lenā tusitala o le Tusi Paia, sa sesē ia ituaiga o manatu. Na taumafai le faisalamo e fetuunaʻi ona mafaufauga, ae sa ia lē malamalama atoatoa i le pogai ua lē faasalaina ai ē amio leaga ae o loo mafatia ē amio lelei.

11. O le ā na iʻu ina malamalama i ai le faisalamo o Asafo?

11 Na iʻu ina malamalama lenā tane faamaoni anamua i le iʻuga o ē amio leaga, o le a faasaʻo e Ieova le mataupu i le tulaga e ao ona iai. (Salamo 73:17-19) Na tusi Tavita: “Ia e faatalitali iā Ieova, ma e tausi i lona ala; ona faaeaina lea o oe e ia ina ia fai mou le nuu; e te iloa atu le fanoga o ē amio leaga.”—Salamo 37:9, 11, 34.

12. O le ā le finagalo o Ieova e tusa ai o le amio leaga ma le lē faamasinotonu? (e) O ā ni ou lagona i le vaifofō mo le lē faamasinotonu?

12 E lē fesiligia le mea moni, e finagalo Ieova e aveesea le amio leaga ma le lē faamasinotonu mai lenei lalolagi i lana taimi atofaina. O le manatu foʻi lenā e ao ona manatua e Kerisiano faamaoni i taimi uma. O le a tafiesea e Ieova i latou e faatautee i lona finagalo, ae tauia ē ola e ōgatusa ma lona finagalo. “E tofotofo le fanau a tagata e ona laufofoga. E tofotofo e Ieova i lē ua amiotonu; a ua inosia e lona finagalo lē fai amio leaga, ma lē fiafia i le faasauā. E faatotō faaua mai e ia i luga o ē fai amio leaga o mailei, o le afi ma le teio, o le matagi foʻi e manunu ai; . . . Auā o Ieova lē amiotonu e fiafia o ia i le amiotonu.”—Salamo 11:4-7.

Se Lalolagi Fou e Faamasinotonu

13, 14. Aiseā o le a tupu olaola ai le amiotonu ma le faamasinotonu i le lalolagi fou?

13 Pe a faaumatia e Ieova lenei lalolagi lē faamasinotonu lea e pulea e Satani, o le a Ia aumaia se lalolagi fou faamamaluina. O le a pulea e le Malo o le Atua lea na aʻoaʻo e Iesu ona soo e tatalo i ai. E suia e le amiotonu ma le faamasinotonu le amio leaga ma le lē faamasinotonu, ma o le a faataunuu atoatoa ai loa i lenā taimi le tatalo: “Ia oo mai lou malo, Ia faia lou finagalo, I le lalolagi e pei ona faia i le lagi.”—Mataio 6:10.

14 Ua taʻu mai iā i tatou e le Tusi Paia le ituaiga pulega tatou te faatalitalia, lea ua loa ona faanaunau i ai ē loto faamaoni. O le a faataunuu atoatoa ai le uiga o le Salamo 145:16: “O loo e [Ieova le Atua] faamāfola lou aao, ma faamaoona le manaʻo o mea ola uma lava.” Ua taʻua foʻi i le Isaia 32:1: “Faauta, e pule le tupu [Iesu Keriso i le lagi] ma le amiotonu, e pule foʻi alii [sui i le lalolagi o Keriso] ma le tonu.” Ua valoia mai i le Isaia 9:7 e faatatau i le Tupu o Iesu Keriso: “E leai se mea e gata mai ai ona tele o lona malo ma le filemu o lona malo i le nofoālii o Tavita ma lona malo, e faatumauina, ma faamausalī i le faamasinoga ma le amiotonu, e āfua mai i ia ona pō e oo i le faavavau, e faia lea mea i le maelega o Ieova o ʻau.” Po o le a e ola ai i lenā pulega fai mea tonu?

15. O le ā le mea o le a faia e Ieova mo tagata i le lalolagi fou?

15 I le lalolagi fou a le Atua, o le a leai se māfuaaga tatou te faaleo atu ai upu o i le Failauga 4:1: “Ona ou toe manatunatu lea i sauāga uma ua faia i lalo o le lā; faauta foʻi i loimata o ē ua sauāina, ua leai foʻi sē na te faamāfanafanaina i latou; ua lima malosi foʻi ē na sauā iā te i latou; a ua leai sē na te faamāfanafanaina i latou.” E moni o o tatou mafaufau lē lelei atoatoa e faigatā ai ona faaāta le matagofie o le a iai lenā lalolagi fou amiotonu. E lē toe iai se leaga ae o le a faatumulia aso uma i mea lelei. Ioe, o le a faasaʻo e Ieova mea uma na sesē, ma faia i se auala e sili atu e tatou te leʻi faatalitalia. Maʻeu le talafeagai o le faagaeeina e Ieova o Peteru e tusi: “E faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai lē amiotonu”!—2 Peteru 3:13.

16. Na faavaeina faapefea le “lagi fou,” ma o le ā le uiga o le saunia o le “lalolagi fou” i aso nei?

16 Ioe, ua uma ona faavaeina le “lagi fou,” le malo lea i le lagi o le Atua i aao o Keriso. O i latou e faia aʻe ai le “lalolagi fou,” o tagata amiotonu ia ua aoaoina i nei aso e gata ai. Ua toeitiiti nei atoa le fitu miliona o i latou o loo i le pe ā ma le 235 atunuu, ma i le pe tusa o le 100,000 faapotopotoga. Ua aʻoaʻoina e lenei faitau miliona ala amiotonu ma fai mea tonu o Ieova, ma o le iʻuga, ua latou olioli ai i le autasi i le lalolagi aoao lea e faavae i le alofa faa-Kerisiano. O lo latou autasi, o le vala sili lea ma tumau i le talafaasolopito i le lalolagi, o se autasi e sili mamao atu i so o se mea e faia e tagata o Satani. O lea alofa ma le autasi, o se faaātaga lenā o le taimi matagofie i le lalolagi fou a le Atua lea o le a pulea i le amiotonu ma le faamasinotonu.—Isaia 2:2-4; Ioane 13:34, 35; Kolose 3:14.

E Lē Taulau Osofaʻiga a Satani

17. Aiseā ua mautinoa ai e lē taulau osofaʻiga mulimuli a Satani i tagata o Ieova?

17 Ua toe o se āga ona osofaʻia lea e Satani ma ē mulimuli iā te ia tagata tapuaʻi o Ieova i se taumafaiga e faaumatia i latou. (Esekielu 38:14-23) O se vaega lenā o le mea na taʻua e Iesu o le “puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ua oo lava i ona pō nei; e lē toe faapea foʻi amulī.” (Mataio 24:21) Po o le a taulau le osofaʻiga a Satani? E leai. Ua faamautinoa mai iā i tatou e le Afioga a le Atua: “E fiafia Ieova i le faamasinoga [tonu], na te lē tuua foʻi ona tagata amio Atua; e leoleoina i latou e faavavau; a e faaumatia fanau a ē amio leaga. E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.”—Salamo 37:28, 29.

18. (a) O le a tali atu faapefea le Atua i le osofaʻiga a Satani i Ona tagata? (e) Aiseā e aogā ai mo oe ona toe autalu faamatalaga nei a le Tusi Paia e tusa ai o le tupu olaola o le faamasinotonu?

18 O le osofaʻiga a Satani ma le anoanoaʻi o ana ʻau i auauna a Ieova, o le faalumaina po o le taufāifai mulimuli lea o le a latou faia. Na valoia e Ieova e ala mai iā Sakaria: “O lē paʻi atu iā te outou, ua pāʻia e ia le tamatamaʻi mata o lona fofoga.” (Sakaria 2:8) E tai pei ua sunuʻi atu e se tamatamaʻi lima o se tasi le iʻoifofoga o Ieova. O le a ia tali vave mai ma tafiesea ē amio leaga. O auauna a Ieova o ni tagata e sili ona alolofa, autasi, filemu, ma usiusitai i tulafono. E lē tatau la ona oo lenā osofaʻiga iā i latou, o se faiga e lē faamasinotonu. E lē tuufauina e lē e sili ona ‘fiafia i le faamasinotonu.’ O lona gaoioi mo i latou, o le a iʻu i le faaumatiaga e faavavau o fili o ona tagata, o le a manumalo ai le faamasinotonu ma faaolaina ai ē tapuaʻi i le Atua moni e toʻatasi. Maʻeu le lata tele mai o mea mataʻina ma matagofie o le a tutupu i le lumanaʻi!—Faataoto 2:21, 22.

O le ā Lau Tali?

• Aiseā ua taatele ai le lē faamasinotonu?

• O le a foʻia faapefea e Ieova le faafitauli o le lē faamasinotonu i le lalolagi?

• O le ā se mea ua faafiafiaina ai oe i lenei suʻesuʻega e uiga i le tupu olaola o le faamasinotonu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 23]

Na taatele le amio leaga a o leʻi oo i le Lolo, ma ua taatele foʻi i nei “aso e gata ai”

[Ata i le itulau 24, 25]

O le a suia le amio leaga i le faamasinotonu ma le amiotonu i le lalolagi fou a le Atua