Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Se Meaalofa Tautele” mo Polani

“Se Meaalofa Tautele” mo Polani

“Se Meaalofa Tautele” mo Polani

IĀ IULAI 6, 1525, na faalauiloa ai e le perenise o Albrecht o Hohenzollern le lotu Luteru e avea ma lotu a le Malo. O le taimi lea o iai Ducal Prussia i lalo o le pulega a Polani, ma avea ai loa ma uluaʻi setete o Europa e faaaogāina aʻoaʻoga a Matini Luteru.

Sa manaʻo ia Albrecht e avea Königsberg—ma laumua o Prussia i sasaʻe—o se vaipanoa e malosi ai tū faa-Porotesano. Na ia faavaeina se iunivesite i le aai ma fesoasoani i le faatupeina o le lomiaina o tusitusiga faa-Luteru i ni gagana eseese. I le 1544, na faatonuina ai e le perenise ia tagata Polani o loo nonofo i lalo o lana pulega, e tatau ona mafai ona latou faalogologo i le Tusi Paia i la latou lava gagana. Peitaʻi, o le taimi lea e leʻi faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Polani.

O se Faaliliuga i le “Gagana i Aso Faisoo”

Ina ia faataunuu le manaʻoga ua tulaʻi mai, na saʻili ai e Albrecht se tagata e agavaa i le faia o se faaliliuga o le Tusi Paia Kerisiano Eleni i le gagana Polani. I le tausaga 1550, na ia faaaogā ai se tane tusitala, faatau tusi, ma lolomi tusi e igoa iā Jan Seklucjan. Na faauu Seklucjan mai le iunivesite o Leipzig ma na iai sona talaaga o le faatigā i le lotu Katoliko ona o lona faasalalauina o aʻoaʻoga a le lotu Porotesano. O le māfuaaga lea na sola ai i se taimi muamua atu i Konigsberg ina ia sao mai ai i le faamasinoina ona o lona faalauaʻiteleina o talitonuga a lana lotu.

Sa matuā naunau ia Jan Seklucjan i le faia o se faaliliuga Polani o le Tusi Paia. I le māeʻa o le tausaga talu ona amata le faaliliuga a Seklucjan, na maua ai uluaʻi lomiga o le Evagelia a Mataio. O lenei lomiga o le Mataio o loo iai ni faamatalaga faaopoopo i autafa o itulau, lea e maua ai isi faamalamalamaga o nisi o fuaiupu. E leʻi leva, ae vaavaaia loa e Seklucjan le lomiaina o se lomiga e iai ia Evagelia e fā. E tolu tausaga na ia lomia atoa ai le Tusi Paia Kerisiano Eleni.

Ina ia saunia se faaliliuga saʻo, sa tatau ona malamalama i le gagana Eleni. E lē gata i lea, o upu tomua i le lomiga o le 1551 na faapea mai na faaaogāina faaliliuga Latina ma “faaliliuga a isi gagana.” Na faapea mai Stanisław Rospond o lē na faatonutonuina le tusia o le Studies on the Polish Language of the 16th Century, e faatatau i lenei faaliliuga e “sologa lelei toe logolelei.” Na toe faapea mai Rospond, “e leʻi faaaogāina e lē na faaliliu ia se gagana faigatā.” Na i lo lea, na ia taumafai e faaaogā ia upu Polani e “talafeagai mo le gagana i aso faisoo.”

E ui o Seklucjan na vaavaaia lenei galuega, ae iai faamaoniga e lē o ia na faaliliuina. O ai la le tagata atamai na faaliliuina? O se tama talavou e suafa iā Stanisław Murzynowski e 23 ona tausaga na faaaogā e Seklucjan e faia lenei galuega faigatā.

Sa fanau mai Murzynowski i se tamaʻi nuu, ma ina ua matua, na auina atu e lona tamā o ia i Königsberg e amata ai ana aʻoaʻoga i le faa-Eleni ma le faa-Eperu. Mulimuli ane, na auai i le iunivesite o Wittenberg i Siamani, ma o inā atonu na ia feiloaʻi atu ai iā Matini Luteru. Na uaʻi atu lenei talavou i lesona a Philipp Melanchthon, lea na fesoasoani iā te ia e maua le atamai i le faa-Eleni ma le faa-Eperu. Na faaauau ia aʻoaʻoga a Murzynowski i Italia ma toe foʻi atu ai i Königsberg e galue mo le Perenise o Albrecht.

Na taʻua e Maria Kossowska i lana tusi o le Bible in the Polish Language, “e tinoū ma faaaogā le mafaufau o Murzynowski i lana galuega, ae na te leʻi faasilisilia o ia, pe suʻe sona tulaga taualoa, pe talosagaina le tusia o lona igoa i le itulau muamua o lana faaliliuga.” Na tusi lenei tama talavou e faatatau iā te ia: “E lē lelei laʻu tusitusi i le faa-Latina po o le faa-Polani.” E ui i ona masalosaloga, ae o Murzynowski na māfua ai ona maua le Tusi Paia e tagata Polani. Na faamatala e lē na la galulue faatasi o Seklucjan, o le faaliliuga na la faia o se “meaalofa tautele” mo tagata Polani.

Se Meaalofa Tautele

I le māeʻa o le uluaʻi faaliliuga lenā o le Tusi Paia Polani, e tele foʻi isi Tusi Paia na sosoo mai ai. I le 1994 na tatalaina ai le New World Translation of the Christian Greek Scriptures, ae i le 1997 na māeʻa ai le New World Translation of the Holy Scriptures i le gagana Polani. O ē na faaliliuina e leʻi mananaʻo e faaviiviia i latou, na i lo lea na latou taumafai e faaliliu le Tusi Paia ina ia saʻo ma faaaogā le gagana i aso faisoo, ae lē o le faaaogāina o le gagana mai le senituri lona 16.

I aso nei ua maua se vaega po o le Tusi Paia atoa i gagana pe ā ma le 2,400. Afai e mafai ona maua sau faaliliuga saʻo o le Tusi Paia i lau lava gagana, o se tasi lenā o meaalofa tautele ua e maua, o se meaalofa mai iā Ieova le Atua e avea ma ou taʻiala. —2 Timoteo 3:15-17.

[Ata i le itulau 20]

Maa faamanatu o Stanisław Murzynowski, o lē na faaliliuina le “Feagaiga Fou” i le gagana Polani

[Ata i le itulau 21]

Mataupu 3 o le tusi o Mataio lea na faaliliu e Stanisław Murzynowski

[Ē Ana le Ata]

Dzięki uprzejmości Towarzystwa Naukowego Płockiego