Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manatu Tāua Mai le Tusi o Hosea

Manatu Tāua Mai le Tusi o Hosea

O Loo Ola le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai le Tusi o Hosea

UA TOETOE mou atu le tapuaʻiga moni mai le malo i mātū o ituaiga e sefulu o Isaraelu. Sa tele le tamaoaiga i Isaraelu a o iai i lalo o le pulega a Ierepoamo II, ma na faaitiitia lenā tamaoaiga ina ua maliu o ia. Na sosoo ai ma se vaitaimi o le lē mautonu o faigāmalo faapolotiki. E toʻafā mai le toʻaono tupu na sosoo ai sa fasiotia. (2 Tupu 14:29; 15:8-30; 17:1-6) Na amata valovaloga a Hosea i le 804 T.L.M., ma na faaauau ai pea mo le 59 tausaga seʻia oo i ia vaitaimi faigatā.

O loo faaalia faalogona o Ieova i mea sesē a le nuu o Isaraelu, i le mea na tupu i le faaipoipoga a Hosea. O le autū o le feʻau a Hosea, o le faaalialia o mea sesē a Isaraelu ma faamasinoga faavaloaga e faasaga iā te ia ma le malo o Iuta. Na tusia e Hosea lenei tusi lea e faaaogā ai lona igoa, ma na ia faaaogāina faaupuga e malū ae ivia, aemaise le gagana e tuusaʻo ma uigā. Talu ai le avea ma vaega o tusi faagaeeina o le Tusi Paia, o lona uiga o loo ola ma matuā galue foʻi.—Eperu 4:12.

“IA E FAI AVĀ I LE FAFINE TALITANE”

(Hosea 1:1–3:5)

Na faapea atu Ieova iā Hosea: “Alu ia oe, ia e fai avā i le fafine talitane.” (Hosea 1:2) Na usitai Hosea ma maua sona atalii iā Komeri. O le isi fanau e toʻalua a Komeri e foliga mai e ese lo la tamā. O uiga o la igoa o Loruama ma Loama, o loo faasino atu i le taofia e Ieova o lona alofa mutimutivale mai iā Isaraelu ma le teena o ona tagata lē faamaoni.

O ā ni faalogona o Ieova e faatatau i ona tagata fouvale? Na ia faapea atu iā Hosea: “Ia e toe alu, ia e loto atu i se fafine o lē ua loto i ai lana uō, a o le fafine mulilua ia, e pei ona alofa o Ieova i le fanauga a Isaraelu o e faasagasaga i atua ese.”—Hosea 3:1.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

1:1—Aiseā na taʻua ai e Hosea tupu uma e toʻafā o Iuta na pule i le taimi o lana faiva, ae na o le tasi le tupu o Isaraelu na ia taʻua? Auā e na o ē tupuga mai le gafa o le aiga o Tavita na iai le aiā e pulea ai tagata ua filifilia a le Atua. O tupu o le malo i mātū e leʻi ō mai i le gafa o Tavita, ua na o i latou mai Iuta na tau i lenei gafa.

1:2-9—Pe na faiavā moni Hosea i se fafine e leʻi faamaoni? Ioe, na faaipoipo Hosea i se fafine na mulimuli ane mulilua. E leai se faamatalaga a le perofeta e faatatau i lona olaga faaleaiga e faapea ai o se miti po o se faaaliga le mea na tupu.

1:7—O anafea na faaalia ai le alofa mutimutivale iā Iuta ma faasaoina ai? Na faataunuuina nei mea i le vaitaimi o le tupu o Esekia i le 732 T.L.M. O le taimi e tasi foʻi lenā, na faaiʻuina ai e Ieova le taufaamataʻu o Asuria iā Ierusalema e ala i le fasiotia e se agelu o le ʻautau e 185,000 i le pō e tasi. (2 Tupu 19:34, 35) Na faasaoina e Ieova Iuta e ala i se agelu ae lē o “aufana, po o le pelu, po o le taua, po o solofanua, po o ʻau e tiʻetiʻe i solofanua.”

1:10, 11—Talu ai na faatoʻilaloina le malo i mātū o Isaraelu i le 740 T.L.M., na faapefea la ona “faapotopotoina faatasi” le fanauga a Iuta ma le fanauga a Isaraelu? E toʻatele tagata mai le malo i mātū na ō atu i Iuta ae leʻi ave faatagataotauaina tagata o Iuta i Papelonia i le 607 T.L.M. (2 Nofoaiga a Tupu 11:13-17; 30:6-12, 18-20, 25) Ina ua toe foʻi tagata Iutaia na faaaunuua i lo latou nuu i le 537 T.L.M., na iai nisi mai le malo i mātū o Isaraelu na toe foʻi ma i latou.—Esera 2:70.

2:21-23—O le ā na valoia e Ieova i lona faapea mai: “Ou te totōina [Isereelu] i le eleele e fai moʻu; ou te alofa foʻi i lē sa lē alofagia”? O le atalii ulumatua o Hosea iā Komeri o Isereelu. (Hosea 1:2-4) O le uiga o lenā igoa, “E Totōina e le Atua le Fatu” o se valoaga i le faamaopoopoina e Ieova o le vaega totoe faamaoni i le 537 T.L.M. ma totōina e pei o ni fatu i Iuta. O le nuu lea na faagaogaoina mo le 70 tausaga ua tatau ona toe maua mai ai saito, le uaina lelei, ma le suāuu. I se auala faafatusolo, o loo faapea mai le valoaga e augani atu nei mea lelei i le laueleele e tatala mai meaʻai, ae talosaga atu le laueleele i le lagi mo se timu. Ona talosaga atu lea o le lagi i le Atua mo ni ao e maua ai le timu. Ua fai nei mea uma ina ia mafai ona tausia manaʻoga o le vaega totoe o le a toe faafoʻisia. O loo faatatau e le aposetolo o Paulo ma Peteru le Hosea 2:23 i le faamaopoopoina o le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga.—Roma 9:25, 26; 1 Peteru 2:10.

Lesona mo i Tatou:

1:2-9; 3:1, 2. Seʻi tomānatu i le faataulagaina na faia e Hosea ina ia tumau lana faaipoipoga ona o le usitai i le finagalo o le Atua! Ina ia faia le finagalo o le Atua, o le ā le tele o le faataulagaina o le a e faia i vala uma o lou olaga?

1:6-9. E inoino Ieova i le mulilua faaleagaga, e pei ona ia inoino i le mulilua faaletino.

1:7, 10, 11; 2:14-23. Sa faataunuuina valoaga e faatatau iā Isaraelu ma Iuta. E mautinoa le faataunuu o folafolaga uma a Ieova.

2:16, 19, 21-23; 3:1-4. E finagalo Ieova e faamagalo i latou e faaalia le salamō moni. (Neemia 9:17) E ao ona tatou faaaʻoaʻo iā Ieova i lona faaalia o le alofa mutimutivale ma le alofa fua i le auala e feagai ai ma isi.

“O LOO IĀ IEOVA LE FINAUGA”

(Hosea 4:1–13:16)

“O loo iā Ieova le finauga ma ē e nonofo i le nuu.” Aiseā? “Auā e leai se faamaoni, e leai se alofa, e leai foʻi sē na te iloa le Atua i le nuu.” (Hosea 4:1) Sa faia e tagata Isaraelu liliuese, le taufaasesē ma le faamasaatoto, ma fai le mulilua faaletino ma le mulilua faaleagaga. Na i lo le saʻili atu i le Atua mo le fesoasoani, sa ‘latou valaau iā Aikupito, ua ō foʻi i latou i Asuria.’—Hosea 7:11.

Ua faapea mai le faamasinoga a Ieova: “Ua faaumatia Isaraelu.” (Hosea 8:8) E leʻi sao foʻi le nuu o Iuta mai le taʻusalaina. Ua faapea mai le Hosea 12:2: “Ua iā Ieova le finauga ma Iuta, na te faasalaina Iakopo e tusa ma ana amio; na te taui atu iā te ia e tusa ma ana galuega.” Peitaʻi, ua faamautinoa mai e Ieova le faafoʻisiaga: “Ou te laveaʻi iā te i latou ai le malosi o le tuugamau; ou te faaola iā te i latou ai le oti.”—Hosea 13:14.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

6:1-3—O ai lē na faapea mai: “Ō mai ia, inā tatou toe foʻi atu iā Ieova”? Atonu na toe fefaalaeiauaʻi lava tagata Isaraelu lē faamaoni ina ia latou toe foʻi atu iā Ieova. Afai o le mea lenā na tupu, o lona uiga sa latou faatagā salamō. Sa lē lava lo latou alofa “ua pei o le puao i le taeao. . . e pei o le sau foʻi i le vave ao ona mavae atu.” (Hosea 6:4) I le isi itu, atonu o lē sa tautala, o Hosea, lea sa augani atu i tagata ina ia toe foʻi iā Ieova. Po le ā lava le tulaga na iai, ae tatau i tagata faimea sesē o le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu ona faaalia le salamō moni ma toe foʻi iā Ieova.

7:4—O le ā le auala ua pei ai tagata Isaraelu mulilulua o se ‘ogaumu ua faaaasaina’? Ua faaataina e lenei faatusatusaga le mataʻutia o faanaunauga leaga i o latou loto.

Lesona mo i Tatou:

4:1, 6. A tatou mananaʻo e faaauau ona tatou maua le finagalo malie o Ieova, e tatau ona faaauau ona maua le poto e faatatau iā te ia, ma ola e tusa ma mea ua tatou aʻoaʻoina.

4:9-13. O le a tauia e Ieova i latou o ē faia amioga lē mamā tau feusuaʻiga ma faaauau pea ona faia tapuaʻiga lē mamā.—Hosea 1:4.

5:1. E tatau i ē taʻimua i tagata o le Atua ona teena so o se gaoioiga e tū ese ai mai le tapuaʻiga moni. Ina neʻi latou faaosoosoina se tasi e auai i tapuaʻiga sesē, ma avea ai ma ‘matāsele ma upega’ iā te i latou.

6:1-4; 7:14, 16. O le salamō tau lava o upu e faatagāfai toe lē aogā foʻi. Ina ia maua le alofa mutimutivale o le Atua, e tatau i lē faimea sesē ona faaalia le salamō moni, ia atagia mai i lona toe foʻi i se mea “silisili,” po o le tapuaʻiga e maualuga ona tapulaa. E tatau ona ōgatusa ana gaoioiga ma tapulaa maualuluga a le Atua.—Hosea 7:16.

6:6. O le faaauau ona faia o le agasala e atagia ai le lē lava o le alofa faamaoni mo le Atua. E lē mafai e ni taumafaiga maumauaʻi faaleagaga ona ufiufi nei faiga lē tonu.

8:7, 13; 10:13. Na saʻo lelei le taʻiala lenei mo tagata Isaraelu ifo i tupua i le faapea mai: “O le mea e lūlūina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia.”—Kalatia 6:7.

8:8; 9:17; 13:16. Na faataunuuina valoaga e faatatau i le malo i mātū, ina ua faatoʻilaloina lona laumua o Samaria, e ʻautau a Asuria. (2 Tupu 17:3-6) Ua tatou mautinoa o le a faataunuuina uma mea ua fetalai mai ai le Atua.—Numera 23:19.

8:14. Na tuuina atu e Ieova le “afi i ana [Iuta] aai” i le 607 T.L.M. e ala i ʻau a Papelonia, lea na faataunuu ai le faatafunaga o Ierusalema ma le nuu o Iuta. (2 Nofoaiga a Tupu 36:19) E lē mafai ona iʻuvale mea ua fetalai ai le Atua.—Iosua 23:14.

9:10. E ui na tuutoina tagata Isaraelu i le Atua, ae na latou ‘ō iā Paalapeoro, ua vavae atu i latou i le mea e māsiasi ai.’ E atamai lo tatou utagia o se lapataʻiga mai le latou faaaʻoaʻoga leaga, ma leoleoina ai i tatou mai le lē taulau i lo tatou tuuina atu iā Ieova.—1 Korinito 10:11.

10:1, 2, 12. E lē tatau ona tatou faagutugutulua i la tatou tapuaʻiga i le Atua. Pe a ‘tatou lūlūina saito mo i tatou i le amiotonu, tatou te selesele mai ma le amio lelei i le Atua.’

10:5. O Petavene (lona uiga “Fale o Mea Tigā”) o se igoa faalumaluma ua tuuina atu mo Peteli (lona uiga “Fale o le Atua”). Ina ua faaaunuua le tamaʻi povi tupua sa i Petavene, sa faavauvau tagata Samaria ona ua aveesea le faatusa na latou tapuaʻia. Pagā le valea o le faatuatua i se tupua e leai se ola toe lē mafai ona puipuia o ia lava!—Salamo 135:15-18; Ieremia 10:3-5.

11:1-4. E feutagaʻi e lē aunoa Ieova ma ona tagata i se auala alofa. E lē sauā le gauaʻi i le Atua.

11:8-11; 13:14. ‘E leʻi foʻi fua iā Ieova’ le upu na ia fetalai ai i le toe faafoʻisia o ona tagata i le tapuaʻiga moni. (Isaia 55:11) I le 537 T.L.M., na uma ai le faaaunuua i Papelonia ma toe foʻi ai se vaega totoe i Ierusalema. (Esera 2:1; 3:1-3) E mautinoa le taunuu o mea uma e fetalai i ai Ieova e ala mai i ana perofeta.

12:6. E tatau ona tatou maumauaʻi e faaalia le agalelei, faamasinotonu, ma le faatuatua iā Ieova i taimi uma.

13:6. ‘Sa maoona tagata Isaraelu, ona faamaualulugaina lea o o latou loto; o le mea lea na latou faagalogalo ai Ieova.’ E tatau ona tatou puipuimalu i so o se faanaunauga o le fia faamaualugaina o i tatou lava.

‘AUĀ E TONU ALA O IEOVA’

(Hosea 14:1-9)

Ua ʻaiʻoi mai Hosea: “Isaraelu e inā toe foʻi mai ia iā Ieova lou Atua; auā o lau agasala ua e paʻū ai.” Na ia pulunaunauina tagata e faapea atu iā Ieova: “Ia e ave ese agasala uma, ma talileleia mai, matou te avatua lava taulaga o matou laugutu.”—Hosea 14:1, 2.

E tatau i le tagata faimea sesē ua salamō ona toe foʻi atu iā Ieova, ia talia ana taʻiala, ma tuuina atu iā Ieova taulaga o viiga. Aiseā? Auā e “tonu ala o Ieova, e savavali ai ē ua amiotonu.” (Hosea 14:9) Maʻeu lo tatou loto faafetai ona o le toʻatele o i latou o loo ō mai e “matataʻu foʻi iā Ieova ma lona agalelei i ona pō e gata ai”!—Hosea 3:5.

[Ata i le itulau 15]

Ua faaalia i le olaga faaleaiga o Hosea feutagaʻiga a Ieova ma tagata Isaraelu

[Ata i le itulau 17]

E leʻi toe iai se malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu ina ua faaumatia Samaria i le 740 T.L.M.