Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tusitusiga sa Natia a John Milton

Tusitusiga sa Natia a John Milton

Tusitusiga sa Natia a John Milton

E SEĀSEĀ ona iai se tusitala e faatāuaina e le lalolagi ana tusitusiga e pei o John Milton, o le tusitala o se solo umī e taʻua o le Paradise Lost (Parataiso na Leiloa). E tusa ai ma se faamatalaga a se tusitala i olaga o tagata, na ia faapea mai, o Milton “na alofagia e le toʻatele, na itagia e nisi, ae e toʻaitiiti latou te leʻi iloa o ia.” E oo mai i le taimi nei, ua tele se aogā o ana tusitusiga i aʻoaʻoga ma tomai i le gagana faa-Peretania.

Na faapefea ona iai se taaʻiga faapena a John Milton? Aiseā na avea ai lana tusi mulimuli—On Christian Doctrine—ma tusi na tele ai fefinauaʻiga lea na lē lomia ai mo le 150 tausaga?

Le Amataga o Lona Soifuaga

Na fanau John Milton i le 1608 i Lonetona, i se aiga e tamaoaiga. E manatua e Milton faapea, “Na sauniunia aʻu e loʻu tamā a o oʻu laʻitiiti lava, mo le aʻoaʻoina o tusitusiga e manatu i ai e tāua i gagana masani e tautatala ma tusitusi ai tagata, lea sa ou naunau lava i ai, ma i le sefululua o oʻu tausaga e seāseā lava oʻu moe a o leʻi tā le 12 i le pō, ona o loʻu naunau tele e suʻesuʻe.” Sa lelei tele aʻoaʻoga a Milton, ma maua ai lona faailoga maualuga e taʻua o le Master i Cambridge i le 1632. Ina ua mavae lenā, na faaauau pea ona ia faitauina tusi o talafaasolopito ma tusi na tusia i Roma ma Eleni anamua.

Na manaʻo Milton e avea o ia ma tagata fatusolo, ae o le taimi lenā o loo tauivi Egelani ma faigatā ona o fouvalega na tulaʻi mai. Na taʻitaʻia le palemene e Oliver Cromwell, lea na tofia le faamasinoga e faaoo le faasalaga oti i le tupu o Salesa 1 i le 1649. O le faaaogāina e Milton o upu faatauanau, na mafai ai ona ia taʻutonuina le gaoioiga na faia e le palemene, ma avea ai o ia ma fofoga o le malo lea e taʻitaʻia e Cromwell. O le mea moni, a o leʻi avea o ia ma tusitala taʻutaʻua, na lauiloa John Milton i ana tusitusiga e faatatau i mea faapolotiki, ma amioga tatau.

Ina ua toe faafoʻisia le nofoaiga tautupu, ina ua faauu Salesa II i le 1660 e fai ma tupu, na lamatia ai loa le ola o Milton ona o lona lagolagoina o le malo a Cromwell. Na oo ina lafilafi solo Milton, ma e na o le pau lava le mea na sao ai lona ola, ona o taaʻiga malolosi a ana uō na iai. E ui i nei mea uma, ae sa malosi pea lona faanaunauga i mataupu faaleagaga.

Fua i Tapulaa a le Tusi Paia”

I le faamatalaina o lona faanaunauga faaleagaga na iai i le amataga, na tusia e Milton e faapea: “Sa tuu atoatoa atu loʻu mafaufau a o oʻu laʻitiiti i le suʻesuʻeina ma le faamaoni o Tusitusiga Paia Eperu, ma Tusitusiga Paia Eleni i gagana na muaʻi tusia ai.” Na manatu Milton i Tusitusiga Paia, e na o le pau lea o le taʻiala mautinoa e tusa ma amioga tatau, ma mataupu faaleagaga. E ui i lea, o lona suʻesuʻeina o tusi faalelotu na faamaonia i na aso, na matuā faanoanoa ai lava. Na ia tusi mulimuli ane ai, “Ou te manatu e lē mafai ona tuu atu oʻu talitonuga po o loʻu faamoemoe o le faaolataga i tusi faalelotu.” O lona maumauaʻi e fua ona talitonuga i “tapulaa a le Tusi Paia,” na amata ai ona ia faia se lisi o ni mau autū i lalo o se mataupu patino ma sii mai mau o le Tusi Paia mai nei lisi.

O loo sili ona manatua John Milton i aso nei i lana tusi o le Paradise Lost, o se tala o loo faamatalaina ai faamatalaga a le Tusi Paia i le paʻū o le tagata mai le tulaga lelei atoatoa. (Kenese, mataupu 3) O lana tusi tonu lenei na lomia i le 1667, na taʻutaʻua ai Milton, aemaise lava i tagata e tautala i le gagana faa-Peretania. Mulimuli ane, na ia tusia se solo e faaauau ai le tala e taʻua, o le Paradise Regained (Parataiso na Toe Maua). O loo taʻua i nei solo le uluaʻi fuafuaga a le Atua mo le tagata—ia olioli i se olaga lelei atoatoa i se lalolagi parataiso—ma o loo faasino atu foʻi i le toe faafoʻisia e le Atua o le Parataiso i le lalolagi e ala iā Keriso. O se faataʻitaʻiga i le Paradise Lost, o loo valoia ai e Mikaele le agelu sili, le taimi o le a “tauia ai [e Keriso] Ana auauna faamaoni pe i le lagi po o le lalolagi, ma maua ai e i latou le fiafia e faavavau, ma e oo atu i lenā taimi, ua parataiso atoa le lalolagi, o se nofoaga e sili atu ona fiafia ai na i lo Etena, ma sili atu foʻi ona olioli ai i lenā taimi.”

Aʻoaʻoga Faa-Kerisiano

E tele ni tausaga o manaʻo Milton e fai se tusi e faamatalaina ai le olaga faa-Kerisiano ma talitonuga faalotu. E ui lava e oo mai i le 1652 ua matuā tauaso lava, ae na ia galue lava i lenei tusi faatasi ai ma le fesoasoani a ana failautusi seʻia oo i lona maliu i le 1674. Na faaigoa e Milton lana tusi mulimuli o le, A Treatise on Christian Doctrine Compiled From the Holy Scriptures Alone (Ni Aʻoaʻoga Faa-Kerisiano na Aoaoina Mai i Tusitusiga Paia). Na ia tusia upu tomua e faapea: “O le toʻatele o tagata tusitala i mataupu faapenei . . . e latou te tusia na o ni nai manatu faaopoopo i laina i autafa, ma faia ni faasinomaga pupuu i se mataupu ma se fuaiupu, ae o mau faale-Tusi Paia lea e latou te aʻoaʻoina atu, e fua i o latou lava manatu. Ae o aʻu, ou te faatumu se itulau pe ova atu foʻi, i mau sii mai vaega eseese uma o le Tusi Paia.” E moni upu a Milton pe a fua i lana tusi, On Christian Doctrine, ona e sili atu i le 9,000 taimi o loo sii mai ai po o le faasino lē tuusaʻo atu foʻi i le Tusi Paia.

E ui lava e leʻi faatalatū Milton e faailoa atu ona manatu i le taimi muamua, ae na ia taofia le lomia o lana tusi lenei. Aiseā? O se tasi o māfuaaga, na ia iloa o ana faamatalaga faale-Tusi Paia o loo iai e matuā ese lava mai aʻoaʻoga ua taliaina e lotu. E lē gata i lea, o le toe puleaina e le tupu o le atunuu, na ia lē toe maua ai se tulaga lelei ma le faigāmalo ua iai. Atonu e tatau ona ia faatali mo se taimi e sili atu ona taugamālie e lomia ai lana tusi. Po o le ā lava le tulaga na iai, ae ina ua mavae le maliu o Milton, na avatu ai e lana failautusi tusitusiga Latina a Milton i se kamupanī lomitusi e lomia ai, ae na latou teena. Na aveesea e le failautusi a le malo le tusitusiga, ma teu ese i se faila. E silia i le senituri ma le ʻafa faatoʻā toe maua tusitusiga a Milton.

I le 1823, na tau ai se tagata o le ofisa i tusitusiga o loo taataʻai o lenei solo lauiloa. Na faatonuina e le tupu o George IV e faaliliu le lomiga mai le faa-Latina i le faa-Peretania, ma lomia loa. Ina ua lomia i le faa-Peretania i le lua tausaga mulimuli ane ai, na tupu aʻe ai loa se feteenaʻiga tele i tagata e aʻoaʻoina mataupu faalotu, ma tagata atamamai i le faitauina o tusi. Na faalauiloa vave lava e se tasi o epikopō le tusitusiga faapea e taufaasesē, ma na musu e talitonu iā Milton—lea e vaai i ai le toʻatele, o se tusitala Egelani taʻutaʻua i le tusia o solo faalelotu—lea o loo ia matuā teena aʻoaʻoga o loo faatāuaina e le lotu. O le muaʻi iloaina o le a tulaʻi mai ni feteenaʻiga atoa ma le faamautūina o Milton e ana le tusi, na saunia ai e le tagata faaliliu ni faamatalaga faaopoopo i lalo, ma faamatala auʻiliʻili ai faamatalaga e 500 e tutusa ai le On Christian Doctrine ma le Paradise Lost. *

Talitonuga o Milton

E oo ane i le taimi o Milton, ua talia e tagata Egelani le lotu Porotesano Toefuataʻiina, ma ua vavae ese mai i le Lotu Katoliko Roma. Na manatu tagata Porotesano o le pule i tulaga tau i le faatuatua ma amioga tatau, e sau mai le Tusi Paia ae lē mai le pope. Na faaalia foʻi e Milton i le On Christian Doctrine e faapea, o le tele foʻi o aʻoaʻoga ma mea o loo faia e le Porotesano e lē ōgatasi ma le Tusi Paia. Ona o māfuaaga faale-Tusi Paia, na ia teena ai le aʻoaʻoga a John Calvin o iʻuga tuupoina, ae lagolago le saʻolotoga o le tagata e fai ai lana filifiliga. Na ia faaauilumaina le faaaogāina ma le faaaloalo o le suafa o le Atua o Ieova, ma faaaogā e lē aunoa i ana tusitusiga.

Na finau Milton e faavae i le Tusi Paia e leai se vaega o le tagata faapea e lē mafai ona oti, pe e ola pea pe a oti le tino. Na sii mai foʻi e Milton mau e pei o le Luka 20:37 ma le Ioane 11:25 e faaalia ai, o le faamoemoe o tagata ua feoti o loo i le toetū i le lumanaʻi.

O le ā na mapuna aʻe ai lagona malolosi faasaga i le tusi, On Christian Doctrine? O le faamaoniga faigofie ae malosi tele a Milton e faapea o Keriso, le Alo o le Atua, e maulalo ifo i le Atua, le Tamā. Ina ua uma ona sii mai le Ioane 17:3 ma le Ioane 20:17, na fesili Milton: “Afai o le Tamā, o le Atua o Keriso ma o lo tatou Atua, ma afai e na o le tasi le Atua, o ai la le Atua seʻi vaganā ai le Tamā?”

E lē gata i lea, na taʻu atu e Milton: “Na faailoa e le Alo ma ona aposetolo i mea uma na latou tautatala ai ma tusia e faapea, o le Tamā e sili atu i lo le Alo i mea uma lava.” (Ioane 14:28) “O le mea moni o Keriso lava ia na fetalai, Mata. xxvi. 39: Loʻu Tamā e, afai e mafai, ia ave ese lenei ipu iā te aʻu; a e aua le faia loʻu loto, a o lou finagalo. . . . Aiseā na ia tatalo ai na o le Tamā, ae lē tatalo iā te ia, pe afai o ia moni lava o le Atua? Afai o ia o le tagata ma o le Atua silisili, aiseā la ua ia tatalo ai mo se mea lea e mafai lava ona ia faia? . . . A faapea na viiviia ma faamamaluina e le Alo le Atua e toʻatasi, ua ia aʻoaʻoina la i tatou e faia faapea.”

Mea na Sesē ai Milton

Na saʻilia e Milton le upu moni. Ae peitaʻi, e mafai lava ona sesē ona o le lē lava o lona silafia faaletagata, ma o nisi o ona manatu atonu na taaʻina ona o mea lē manuia na oo iā te ia. O se faataʻitaʻiga, ina ua faatoʻā uma lava ona faaipoipo ma le alo tamaʻitaʻi o se tagata e puipuia le aigātupu, na tuua o ia e lana avā, ma toe foʻi atu i lona aiga pe tusa ma le tolu tausaga. O le taimi lea, na tusia ai e Milton ni sāvali e taʻutonuina ai le faia o talagā faaipoipoga, e lē gata e faavae i le lē faamaoni i le faaipoipoga—o le faatulagaga lea a Iesu—ae faavae foʻi i le lē fetaui o le tane ma le avā. (Mataio 19:9) Na faaauilumaina e Milton lenā lava manatu i le tusi On Christian Doctrine.

E ui lava i sesē o Milton, ae o loo aumaia malosi i le On Christian Doctrine le vaaiga a le Tusi Paia i le tele o aʻoaʻoga tāua. E oo mai i aso nei, o ana aʻoaʻoga ua fua i ai e ana tagata faitau o latou talitonuga i tapulaa lē masesē o le Tusi Paia.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 14 O se faaliliuga fou o le On Christian Doctrine, lomia e le Iunivesite i Yale i le 1973, o loo sili atu ona pipii i le uluaʻi lomiga i le faa-Latina a Milton.

[Ata i le itulau 11]

O Milton o se tagata aʻoga maelega o le Tusi Paia

[Ē Ana le Ata]

Courtesy of The Early Modern Web at Oxford

[Ata i le itulau 12]

O le solo “Paradise Lost” na taʻutaʻua ai Milton

[Ē Ana le Ata]

Courtesy of The Early Modern Web at Oxford

[Ata i le itulau 12]

O le tusi mulimuli a Milton sa natia mo le 150 tausaga

[Ē Ana le Ata]

Image courtesy of Rare Books and Special Collections, Thomas Cooper Library, University of South Carolina

[Ē Ana le Ata i le itulau 11]

Image courtesy of Rare Books and Special Collections, Thomas Cooper Library, University of South Carolina