Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Lē Mafai Ona I‘uvale Afioga a Ieova

E Lē Mafai Ona I‘uvale Afioga a Ieova

E Lē Mafai Ona Iʻuvale Afioga a Ieova

“E leʻi iʻuvale se upu e tasi i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova lo outou Atua iā te outou; ua taunuu uma iā te outou.”—IOSUA 23:14.

1. O ai Iosua, ma o le ā na ia faia ina afu lona soifua?

O IA o se taʻitaʻiʻau malosi ma lototele, o se tagata foʻi e faatuatua ma faamaoni. Sa la feoaʻi faatasi ma Mose ma na filifilia ma le faaeteete e Ieova, e na te taʻitaʻi le nuu o Isaraelu mai se tulaga mataʻutia na iai i le vaomatua, agaʻi atu i se nuu o loo tafe ai le suāsusu ma le meli. Ina ua afu lona soifua, na faia ai e lenei tane na matuā faaaloalogia, o Iosua, se lauga faamavae faagaeeloto i toeaina o Isaraelu. E lē taumatea na faamalosia ai le faatuatua o ē na faalogologo atu iā te ia i lenā lauga. E mafai foʻi ona faamalosia ai lou faatuatua.

2, 3. Ina ua talanoa atu Iosua i toeaina o Isaraelu, o le ā le tulaga sa iai Isaraelu, ma o le ā na ia fai atu ai?

2 Seʻi faaata i lou mafaufau le tulaga e pei ona faamatalaina e le Tusi Paia: “Ua mavae aso e tele talu ona avatua e Ieova le mapusaga mo Isaraelu, i ē ita mai uma e vagavagai; ua toeaina foʻi Iosua, ua tele ona tausaga; ona feʻauina atu ai lea e Iosua o Isaraelu uma, o latou toeaina, ma o latou alii sili, ma o latou faamasino, ma o latou faipule, ua ia fai atu iā te i latou, Ua toeaina lava aʻu, ua tele oʻu tausaga.”—Iosua 23:1, 2.

3 Na toeitiiti lava atoa le 110 o tausaga o Iosua, ma na soifua i se tasi o vaitaimi aupito i sili ona mataʻina i le talaaga o tagata o le Atua. Sa ia mātauina galuega mamana a le Atua, ma na ia mātauina le faataunuuina o le tele o folafolaga a Ieova. O lea la, ona o mea na tutupu iā te ia, na ia faapea atu ai ma le mautinoa: “Ua outou iloa ma o outou loto atoa, ma o outou agaga atoa, e leʻi iʻuvale se upu e tasi i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova lo outou Atua iā te outou; ua taunuu uma iā te outou, ua lē iʻuvale se upu e tasi.”—Iosua 23:14.

4. O ā faamautinoaga na avatu e Ieova i tagata Isaraelu?

4 O ā fetalaiga a Ieova na taunuu i le vaitaimi o soifua Iosua? O le a tatou talanoaina faamautinoaga e tolu na avatu e Ieova i tagata Isaraelu. Muamua, o le a laveaʻia e le Atua i latou mai le nofo pologa. Lona lua, o le a ia puipuia i latou. Lona tolu, o le a ia tausia i latou. Ua aumaia foʻi e Ieova ni faamautinoaga faapena i ona tagata i aso nei, ma i le pei o Iosua, o loo tatou vaaia foʻi le faataunuuina o ia mea i o tatou taimi. Peitaʻi, a o tatou leʻi iloiloina mea ua fai e Ieova i aso nei, seʻi o tatou talanoaina mea na ia fai i aso o Iosua.

E Laveaʻiina e Ieova Ona Tagata

5, 6. Na faapefea ona laveaʻi e Ieova tagata Isaraelu mai Aikupito, ma o le ā na faaalia mai i lenei mea?

5 Ina ua ōle atu tagata Isaraelu i le Atua ona o lo latou nofo pologa i Aikupito, sa gaoioi Ieova. (Esoto 2:23-25) Na fetalai Ieova iā Mose i le mea na mū ai le laau talatala: “Ua ou alu ifo, ou te laveaʻi mai iā te i latou ai lima o Aikupito, ma ou aveina aʻe i latou ai lea nuu i le nuu lelei ma le lautele, o le nuu o tafe ai le suāsusu ma le meli.” (Esoto 3:8) Maʻeu le olioli ina ua mātauina na faataunuu e Ieova lenei mea! Ina ua musu Farao e tuu atu Isaraelu e ō ese ma Aikupito, sa faailoa atu e Mose iā te ia o le a liua e le Atua le vai o le Naila i le toto. E leʻi iʻuvale le fetalaiga a Ieova. Na liua le vai o Naila i le toto, na mamate ai iʻa ma na lē mafai ona toe feinu ai nisi. (Esoto 7:14-21) Sa faamaaa pea le loto o Farao, ma o lea na toe aumai ai loa e Ieova isi mala e iva, e faailoa atu ai le mea o le a ia faia. (Esoto, mataupu e 8-12) Ina ua uma le mala lona sefulu o le fasiotia o ulumatua uma o Aikupito, ona faatonu atu loa lea e Farao tagata Isaraelu e tuua Aikupito—ma latou ō ese ai loa i le taimi lava lenā!—Esoto 12:29-32.

6 O le laveaʻiina lenā na tatala ai le avanoa mo Ieova e filifilia ai Isaraelu e avea ma ona nuu filifilia, ma tuu atu iā i latou lana Tulafono. Na viiviia ai Ieova o Lē Faataunuuina folafolaga, o lē e lē mafai ona iʻuvale ana afioga. Na faaalia ai foʻi le silisili ese o Ieova i atua o nuu ese. Pe a tatou faitau e faatatau i lenā laveaʻiga, o le a faamalosia ai lo tatou faatuatua. Seʻi faaata i lou mafaufau pe ana faapea na e iai i le taimi na tupu ai lenā mea! E aunoa ma se faaluafesasi na iloa e Iosua, o Ieova “o le Silisili ese i le lalolagi uma.”—Salamo 83:18.

E Puipuia e Ieova Ona Tagata

7. Na faapefea ona puipuia e Ieova tagata Isaraelu mai le ʻautau a Farao?

7 O le ā le faamautinoaga lona lua, o le a puipuia e Ieova ona tagata? Na manino mai lenei faamautinoaga i le folafolaga a Ieova e laveaʻia mai Aikupito ma ulu atu i le Nuu o le Folafolaga. Manatua na toe tuliloa atu e le tupu lotoa o Farao ma lana ʻautau malosi le nuu o Isaraelu, faatasi ai ma le faitau selau o kariota. E lē taumatea sa manatu mautinoa Farao faasausili, aemaise lava ina ua foliga mai ua poloka le nuu i le va o mauga ma le sami! Sa faalaa ane le Atua i le taimi lava lenā e puipui ona tagata e ala i le tuu ifo o se ao i le va o Isaraelu ma Aikupito. Na pogisa le itu a Aikupito ae malamalama le itu a Isaraelu. A o lē mafai ona agaʻi atu Aikupito ona o le ao, sa faaloaloa e Mose lona tootoo ma vaeluaina ai le Sami Ulaula, ma mafai ai loa ona sopoʻia atu Isaraelu ma avea ai foʻi o se mailei mo Aikupito. Na matuā faaumatia atoatoa e Ieova le ʻautau malosi a Farao, ae puipuia ona tagata mai le faatoʻilaloina.—Esoto 14:19-28.

8. O le ā le puipuiga na tofo iai tagata Isaraelu a o iai i (a) le vaomatua ma (e) ina ua latou ulu atu i le Nuu o le Folafolaga?

8 Ina ua māeʻa ona sopoʻia atu le Sami Ulaula, sa fesēaʻi solo le fanauga a Isaraelu i se laufanua ua faamatalaina o se “vao e tele ma le mataʻutia, e i ai gata uogo ma akarava, o le nuu naumati foʻi, e lē o i ai se vai.” (Teuteronome 8:15) Na toe puipuia foʻi e Ieova ona tagata i inā. Ae faapefea le taimi na latou ulu atu ai i le Nuu o le Folafolaga? Na faasagatau ane ʻautau malolosi a Kanana iā i latou. Peitaʻi, na fetalai atu Ieova iā Iosua: “Inā e tulaʻi atu ia, ia sopoʻia atu Ioritana lenā o oe, atoa ma lenei nuu uma, e ō i le nuu ua ou foaʻiina atu ai iā te i latou, o le fanauga a Isaraelu lava. E lē tū mai se tagata e tetee iā te oe i aso uma o lou ola; e pei ona ou i ai iā Mose, e faapea ona ou i ai iā te oe; ou te lē tuua lava oe, ou te lē tuulafoaʻi lava iā te oe.” (Iosua 1:2, 5) E leʻi iʻuvale na afioga a Ieova. Pe tusa ma le ono tausaga, na faatoʻilalo ai e Iosua tupu e 31 ma pulea se vaega tele o le Nuu o le Folafolaga. (Iosua 12:7-24) Ana lē seanoa le puipuiga malu a Ieova semanū e lē maua lenā manumalo.

E Tausia e Ieova Ona Tagata

9, 10. Na faapefea ona tausia e Ieova ona tagata a o i ai i le vaomatua?

9 Seʻi iloilo nei le faamautinoaga lona tolu—o le a tausia e Ieova ona tagata. Ina ua faatoʻā uma lo latou laveaʻiga mai Aikupito, na folafola atu e Ieova i tagata Isaraelu e faapea: “Faauta, ou te faatotōina ifo le mea e ʻai mai le lagi mā outou, e ō atu foʻi le nuu ma latou faaputuina, o le aso ma ana mea e tusa ai.” E mautinoa na ia faia e pei ona sa ia fetalai ai, auā na saunia e Ieova lenā ‘areto mai le lagi.’ “Ua iloa e le fanauga a Isaraelu, ona latou fai ane lea o le tasi i le tasi, Se a ea lenei?” O le manai, le areto lea na folafola atu e Ieova iā i latou.—Esoto 16:4, 13-15.

10 Na tausia e Ieova tagata Isaraelu i le 40 tausaga na iai i le vaomatua, e ala i le saunia o meaʻai ma le vai mo i latou. Sa ia faamautinoa foʻi o le a lē pala o latou ofu, ma o le a lē fulafula o latou vae. (Teuteronome 8:3, 4) Na molimauina e Iosua na mea uma. Na laveaʻiina, puipuia ma tausia e Ieova ona tagata, e pei lava ona sa ia folafola atu iā i latou.

Laveaʻiina i Aso Nei

11. O le ā le mea na tupu i Brooklyn, Niu Ioka, i le 1914, ma na oo mai ai le taimi mo le ā?

11 Ae faapefea o tatou taimi? I le taeao o le Aso Faraile, iā Oketopa 2, 1914, na savali atu ai Charles Taze Russell, o lē na taʻimua i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i lenā taimi, i le potu o taumafataga i le Peteli i Brooklyn, Niu Ioka, ma faapea atu ma le fiafia: “Talofa lava outou uma.” Ae a o leʻi nofo i lalo, na ia faasilasila atu ma le olioli e faapea: “Ua iʻu tausaga o Nuu ese; ua iʻu foʻi aso o o latou tupu.” O lea ua oo mai le taimi mo Ieova, le Silisili ese i le aoao o mea, e gaoioi ai mo se lelei o ona tagata. Ma o le mea lenā na faia e Ieova!

12. O le ā le laveaʻiga na tupu i le 1919, ma o ā iʻuga?

12 I le na o le lima tausaga mulimuli ane, na laveaʻi ai e Ieova ona tagata mai iā “Papelonia le aai Tele,” le emepaea o lotu sesē a le lalolagi. (Faaaliga 18:2) Atonu e toʻaitiiti nisi o i tatou na ola ai i lenā taimi e molimauina lenā laveaʻiga mataʻina. Peitaʻi, o loo manino i la tatou vaai ona iʻuga. Na toe faatulaga e Ieova le tapuaʻiga moni ma autasia ai ē e naunau e tapuaʻi atu iā te ia. Na muaʻi valoia mai e le perofeta o Isaia lenei mea: “O aso e gata ai, e oo ina faatumauina ai o le mauga o i ai le fale o Ieova i tumutumu o atu mauga, e faamaualugaina foʻi e sili i mauga, ona gasolo ane ai lea o nuu uma i ai.”—Isaia 2:2.

13. O le ā le faatelega ua e vaaia i tagata o Ieova?

13 Na taunuu moni lava upu a Isaia. Na amata e le vaega totoe faauuina se galuega aasa o le molimau atu i le lalolagi aoao i le 1919, lea sa faasilisiliina ai le tapuaʻiga i le Atua moni. I vaitausaga o le 1930, na faamaonia ai le aufaatasi ai o “isi mamoe” i le tapuaʻiga mamā. (Ioane 10:16) I le taimi muamua sa na o le faitau afe, sosoo ai ma le faitau selau afe, ma ua faitau miliona i latou ua ō mai i aso nei e lagolagoina le tapuaʻiga mamā! I se vaaiga na tuuina atu i le aposetolo o Ioane, na faamatalaina ai i latou o “le motu o tagata e toʻatele mai atunuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e lē ma faitaulia e se tasi.” (Faaaliga 7:9) O ā ni mea ua e vaaia talu ona e soifua mai? E toʻafia Molimau a Ieova sa iai ina ua e faatoʻā aʻoaʻoina le upu moni? I aso nei, ua silia i le 6,700,000 le aofaʻi o i latou o loo auauna atu iā Ieova. E ala i le laveaʻiina o ona tagata mai iā Papelonia le Aai Tele, na tatala ai e Ieova le ala mo le faatelega faafiafia loto, lea ua tatou vaai nei i ai i le lalolagi aoao.

14. O le ā le laveaʻiga o loo i le lumanaʻi?

14 E iai foʻi se isi gaoioiga o le laveaʻiga a Ieova o loo i le lumanaʻi—lea o le a aofia ai tagata uma i le lalolagi. O le a faaalia ai le mana o Ieova i se auala mataʻina ma ofoofogia, o le a ia tafiesea i latou uma o ē tetee atu iā te ia, ma o le a ia faasaoina atu ona tagata i se lalolagi fou lea o le a mau ai ē amiotonu. Maʻeu le fiafia o le a i ai, i le vaai atu i le iʻuga o tagata amioleaga ma le amataga o le vaitaimi sili ona mataʻina i le talafaasolopito o tagata!—Faaaliga 21:1-4.

Le Puipuiga a Ieova i o Tatou Aso

15. Aiseā e manaʻomia ai le puipuiga a Ieova i aso nei?

15 E pei ona tatou iloa, na manaʻomia e tagata Isaraelu i aso o Iosua le puipuiga a Ieova. Pe e iai se mea e ese ai tagata o Ieova i aso nei? E leai! Na lapataʻi atu Iesu i ona soo e faapea: “Ona latou tuuina atu ai lea o outou i le puapuaga, ma latou fasiotia outou; e inosia foʻi outou e nuu uma ona o loʻu igoa.” (Mataio 24:9) A o faagasolo tausaga, o loo onosaia e Molimau a Ieova i le tele o atunuu teteega ma sauāga ogaoga. Peitaʻi, o loo faamaonia le faatasi pea o Ieova ma ona tagata. (Roma 8:31) Ua faamautinoa mai e lana Afioga iā i tatou—‘e leai se auupega e faia e tau ma i tatou’—o le a taofia le tatou galuega o le talaʻia o le Malo ma aʻoaʻo atu.—Isaia 54:17.

16. O ā faamaoniga ua e vaaia e faamaonia ai o loo puipuia e Ieova ona tagata?

16 E ui lava i le ʻinoʻino mai o le lalolagi, ae o loo faatoʻateleina pea tagata o Ieova. O loo matuā olaola Molimau a Ieova i atunuu e 236—ioe, o le faamaoniga maumaututū lenā e iloa ai o loo faatasi mai Ieova iā i tatou, ina ia puipuia i tatou mai iā i latou o loo taumafai e faaleaga pe taofia i tatou. Pe e te manatua igoa o taʻitaʻi malolosi o malo po o lotu, o ē na matuā faileagaina tagata o le Atua talu ona e soifua mai? O le ā ua tupu iā i latou? O fea o latou iai i le taimi nei? O le toʻatele o i latou ua lē o toe i ai, e pei o Farao i aso o Mose ma Iosua. Ae faapefea auauna a le Atua i aso nei na maliliu a o faamaoni pea? O loo puipuia i latou e ala i le manatua pea o i latou i le finagalo o Ieova. O le nofoaga aupito i malu puipuia lea mo i latou. E manino lava la, le moni o afioga a Ieova e faatatau i le puipuiga.

O Loo Tausia e Ieova Ona Tagata i Aso Nei

17. O le ā le faamautinoaga ua aumai e Ieova e uiga i taumafa faaleagaga?

17 Sa tausia e Ieova ona tagata a o iai i le vaomatua, ma o loo ia tausia foʻi i latou i aso nei. O loo fafagaina faaleagaga i tatou e le “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45) Ua tatou maua le malamalama i upu moni e faatatau i le Atua, lea sa natia i le tele o senituri. Na taʻu atu e le agelu iā Tanielu e faapea: “Ia e pupuni o ia upu, ma faamaufaailogaina le tusi, seʻia oo i ona pō o le iʻuga; e fetaufetuliaʻi tagata e toʻatele, e tupu tele foʻi le malamalama.”—Tanielu 12:4.

18. Aiseā e faapea atu ai ua tupu tele le malamalama i aso nei?

18 Ua tatou ola nei i taimi o le iʻuga, ma ua tupu tele le malamalama e uiga i le Atua. I le lalolagi aoao, ua taʻitaʻia e le agaga paia ē e alolofa i le upu moni ina ia latou maua le poto saʻo e uiga i le Atua moni ma ana fuafuaga. E anoanoaʻi Tusi Paia ua maua i le lalolagi i aso nei, faapea ma lomiga lea e fesoasoani i tagata ia malamalama ai i upu moni tautele o loo i le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i le faasologa o mataupu i le lomiga e fai ai suʻesuʻega O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? * O nisi o mataupu o loo iai e faaulutalaina faapea: “O le ā le Aʻoaʻoga Moni e Uiga i le Atua?,” “O Fea o Iai Ē ua Maliliu?,” “O le ā le Malo o le Atua?,” ma “Aiseā ua Lē Taofia ai e le Atua Puapuaga?” Ua tele tausaga o tuufesili pea tagata i nei fesili, ma o lea ua faigofie nei ona maua o latou tali. E ui foʻi i le tele o senituri o teena e tagata le Tusi Paia atoa ai ma aʻoaʻoga a lotu liliuese mai le upu moni, o loo manumalo pea le Afioga a le Atua, e ala lea i le lagolagoina o i latou uma o ē e naunau e auauna iā Ieova.

19. O ā folafolaga ua e vaai ua faataunuuina, ma o le ā se faaiʻuga ua e faia?

19 Ona ua tatou mautinoa mai i mea ua tatou vaai patino i ai, e mafai ona tatou faapea atu: “E leʻi iʻuvale se upu e tasi i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova lo outou Atua iā te outou; ua taunuu uma iā te outou, ua lē iʻuvale se upu e tasi.” (Iosua 23:14) Ioe, e laveaʻiina, e puipuia ma tausia e Ieova ana auauna. Pe e iai sana folafolaga e mafai ona e faapea mai e leʻi faataunuuina i lana taimi atofaina? E mautinoa e leai. O se mea atamai lo tatou talitonuina o le Afioga maufaatuatuaina a le Atua.

20. Aiseā tatou te faatalitali atu ai ma le mautinoa i le lumanaʻi?

20 Ae faapefea le lumanaʻi? Ua taʻu mai e Ieova iā i tatou e faapea, o le toʻatele o i tatou e mafai ona faamoemoe e ola i luga o se lalolagi ua faaliliuina e avea ma parataiso matagofie. E lē toʻatele nisi o i tatou e iai le faamoemoe e nofotupu faatasi ma Keriso i le lagi. Po o le ā lava lo tatou faamoemoe, ae ua ono ma tatau ona tatou tumau faamaoni pea e pei ona sa faia e Iosua. O le a i ai le aso e taunuu moni ai lo tatou faamoemoe. Ona tatou toe tomānatu lea i folafolaga uma na faia e Ieova, ma o le a tatou faapea atu foʻi: “Ua taunuu uma.”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 18 Lomia e Molimau a Ieova.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• O ā faamautinoaga a Ieova na vaai i ai Iosua i le faataunuuina?

• O ā faamautinoaga tauatua ua e vaai ua faataunuuina?

• E tusa ai ma fetalaiga a le Atua, o ā mea ua mafai ona tatou mautinoa?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 23]

Sa faalaa ane Ieova e laveaʻi ona tagata

[Ata i le itulau 23]

Na faapefea ona puipuia e Ieova ona tagata i le Sami Ulaula?

[Ata i le itulau 24]

Na faapefea ona tausia e Ieova ona tagata i le vaomatua?

[Ata i le itulau 25]

E tausia e Ieova ona tagata i aso nei