Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o Avea Oe ma Mālōlōga i Isi?

Po o Avea Oe ma Mālōlōga i Isi?

Po o Avea Oe ma Mālōlōga i Isi?

I LE taufaasiʻusiʻuga o le itu i saute o mauga o loo fesagaʻi ma Lepanona o loo tū ai le Mauga o Heremoni, ma e 9,323 futu (2,814 mita) le maualuga o lona tumutumu i luga aʻe o le sami. A o faagasolo le tausaga, e ufitia le tumutumu o Heremoni i le kiona, ma o le māfuaaga lea e maua ai le sau i le taeao pe a agi le savili māfanafana o le pō. E susū laulaau ma laau ʻaina i le pito i lalo o le mauga aemaise foʻi togāvine i le sau. I vaitau o le mugālā i Isaraelu anamua, na avea le sau ma auala e faasusū ai meatotō.

I se pese i le Tusi Paia, o le mālōlōga e maua mai i le autasia o tagata tapuaʻi o Ieova ua “tusa ma le sau i Heremoni, ua totō ifo i luga o mauga o Siona.” (Salamo 133:1, 3) E pei ona faasūsūina meatotō i le sau mai le Mauga o Heremoni, e mafai foʻi ona faaoo atu lo tatou mālōlōga iā i latou e feiloaʻi i ai. E faapefea ona tatou faia?

O Faaaʻoaʻoga o le Mālōlōga a Iesu

E telē le aafiaga a Iesu Keriso i isi. E oo i se feiloaʻiga puupuu ma ia sa faafouina ai. O se faaaʻoaʻoga, na faapea mai le tusitala faaevagelia o Mareko: “Ona siitia lea e [Iesu] o i latou i ona lima, ua faaee foʻi ona aao i luga iā te i latou, ma faamanuia iā te i latou.” (Mareko 10:16) Maʻeu le faafouina o lenā mea mo tamaiti!

I le pō mulimuli o Iesu i le lalolagi, na mulumuluina e Iesu vae o ona soo. Atonu na pāʻia o latou loto i lona agamalu. Na faapea atu Iesu iā i latou: “Auā ua ou avatu le faaaʻoaʻo iā te outou, e pei ona ou faia iā te outou, ia faapea lava e outou ona fai.” (Ioane 13:1-17) Ioe, sa manaʻomia foʻi ona latou lotomaulalo. E ui e leʻi maua e le ʻauaposetolo le uiga o upu a Iesu ma latou fefinauaʻi i lenā pō po o ai e aupito i sili, ma e leʻi ita Iesu. Na i lo lea, sa ia onosai ma fefulifulisaʻi ma i latou. (Luka 22:24-27) E ui “sa agateleina [Iesu], a e leʻi toe agatele atu.” Peitaʻi, ina ua “faatigāina o ia, a e leʻi faamataʻu atu, a ua tuuina atu o ia e ia i lē na te faamasino tonu.” E tatau ona tatou faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga o le mālōlōga a Iesu.—1 Peteru 2:21, 23.

Na faapea mai Iesu: “Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo iā te aʻu, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le mālōlōga mo outou agaga.” (Mataio 11:29) Seʻi faapea na aʻoaʻo oe e Iesu. I le māeʻa ona latou faalogo i le aʻoaʻo a Iesu i le malumalu, na maofa i latou mai le mea na ia ola aʻe ai ma faapea mai: “Po o fea na maua ai e lenei tagata lenei poto ma ia vavega?” (Mataio 13:54) O le faitau i le olaga ma le talaʻiga a Iesu e mafai ona aʻoaʻoina ai i tatou ina ia mālōlō ai isi. Seʻi o tatou iloiloina po o a faaaʻoaʻoga mataʻina na faataatia e Iesu, e ala i upu e ati aʻe ai ma le uiga fia fesoasoani.

Ia Tumau i Upu Faalaeiau

E faigofie atu le talepe i lalo o se fale na i lo fausia o se fale fou. O taʻiala i le talepe i lalo ma le toe ati aʻe e faatatau foʻi i a tatou upu. E tatou te fai mea sesē uma ona o le tino lē lelei atoatoa. Na faapea mai le tupu o Solomona: “E leai lava se tagata amiotonu i le lalolagi, o lē na te faia amio lelei, ma le lē agasala.” (Failauga 7:20) E faigofie ona iloa atu vaivaiga o se tagata ma faalotovaivai o ia e ala i upu tutui. (Salamo 64:2-4) E manaʻomia ni taumafaiga e tumau ai i upu faalaeiau.

Sa faaaogā e Iesu lona laulaufaiva e ati aʻe ai tagata. Sa ia tuuina atu le mālōlōga faaleagaga e ala i le faalauiloa atu o le tala lelei o le Malo iā i latou. (Luka 8:1) Sa faafouina foʻi e Iesu ona soo e ala i le faaalia atu o le Tamā i le lagi iā i latou. (Mataio 11:25-27) E lētioa a tosina atu tagata iā Iesu!

E leʻi amanaʻia e tusiupu ma le ʻau Faresaio manaʻoga o isi. Na faapea mai Iesu: “Ua latou fiafia foʻi i le mea sili e taoto ai i faigaʻai, ma nofoa sili i sunako.” (Mataio 23:6) Ae na latou vaai maulalo i tagata lautele, i le faapea mai: “O lenei vao tagata ua lē iloa le tulafono, ua fetuuina lava i latou.” (Ioane 7:49) E leai se mālōlōga e maua i na ituaiga o upu ma uiga!

O a tatou upu e atagia mai ai mafaufauga ma faalogona o le tagata, ma le auala e tatou te vaai ai i isi. Na faapea mai Iesu: “Ua au mai mea lelei e le tagata amio lelei i mea lelei ua teu i lona loto; o le tagata amio leaga foʻi ua au mai e ia mea leaga i mea leaga ua teu i lona loto; auā o le tele o mea i le loto e tautala mai ai lona gutu.” (Luka 6:45) O le ā le mea e manaʻomia ona tatou fai, e faamautinoa ai ua faafouina isi i a tatou upu?

O se tasi o auala, o le mafaufau muamua ae leʻi tautala atu. O loo faapea mai le Faataoto 15:28: “E manatunatu le loto o lē amiotonu, ina ia fai se tali.” E lē umi se taimi o manatunatu. O le a mafai ona iloa pe faafouina tagata i a tatou upu, pe afai e mafaufau muamua. Ia fesili ifo iā i tatou lava: ‘Pe e logoleleia laʻu tala o le a fai atu? Pe moni nei tala, pe taufaaleaga? Po o se “upu i ona aso ua tatau i ai?” Po o le a mālōlō ma faalaeiau ai i latou o le a e talanoa i ai?’ (Faataoto 15:23) Pe a tatou faalogo atu e lē faalaeiau pe lē talafeagai foʻi, ia faia ni taumafaiga e faagalo pe aveesea. E sili atu i lenā, aiseā e lē suia ai i se mea e faalaeiau ma talafeagai? O upu faatigā ua pei o se “tutuʻi i le pelu,” a o upu faalaeiau e “mālōlō ai.”—Faataoto 12:18.

O le isi fesoasoani o le taulaʻi atu i le māfuaaga e tāua ai tagata talitonu i le silafaga a le Atua. Na faapea mai Iesu: “E lē mafai se tasi ona sau iā te aʻu, pe a lē tosina mai e le Tamā ua auina mai aʻu.” (Ioane 6:44) E silafia e Ieova uiga lelei i ana auauna faamaoni, e aofia ai ma i latou e ese uiga. I le faia o ni taumafaiga e iloa atu o latou uiga lelei, e mafai ona tatou tautatala lelei ai mo i latou.

Fesoasoani i Isi

Na malamalama lelei Iesu i mafatiaga o ē o loo pagatia. Ioe, ina “ua silafia e ia le motu o tagata, ona mutimuti vale ai lea o lona alofa iā te i latou, ona ua lailoa i latou ma tuulafoaʻiina, e pei o mamoe e leai so latou leoleo.” (Mataio 9:36) Sa gaoioi Iesu na i lo tau o le iloa atu o tulaga pagatia. Sa ia valaaulia i latou: “Ia outou ō mai iā te aʻu, o outou uma o ē tigāina ma mafatia i avega, o aʻu foʻi e mālōlō ai outou.” Na ia toe faamautinoa atu: “Auā e avegofie laʻu amo, o laʻu avega foʻi e māmā ia.”—Mataio 11:28, 30.

I aso nei, ua tatou ola i “aso e gata ai e oo mai aso faigatā.” (2 Timoteo 3:1) E toʻatele tagata ua pagatia i le “popole i mea a lenei lalolagi.” (Mataio 13:22) O nisi ua pagatia i o latou lava faafitauli. (1 Tesalonia 5:14) E faapefea ona mālōlō ē o loo manaʻomia le fesoasoani mai iā i tatou? I le pei o Keriso, e mafai ona tatou faamāmā la latou avega.

O nisi ua faamāmāina le latou avega e ala i le talatalanoa e faatatau i o latou faafitauli. Pe a sulu atu sē o loo loto mafatia iā te oe mo se fesoasoani, po o le a e faalogologo atu ai? E manaʻomia le pulea i tatou lava ina ia faalogologo atu ma se loto fia fesoasoani. E aofia ai le uaʻi atu i le mea o loo fai mai ai le isi tagata, na i lo mafaufau i le auala e tali atu ai pe foʻia ai le faafitauli. I le faalogologo ma le lē gasē, autilo i mata, ma ia foliga ataata, e faaalia ai lo tatou naunau atu.

I le faapotopotoga Kerisiano, e tele avanoa e faalaeiau ai le ʻauuso talitonu. O se faaaʻoaʻoga, pe a tatou auai i sauniga i le Maota mo Sauniga, e mafai ona saʻili atu i ē o loo faalētonu le soifua mālōlōina. E lē tele ni mea e manaʻomia e faalaeiau ai i latou, na o ni nai minute a o leʻi amata po o le māeʻa foʻi o le sauniga e avatu ai ni upu faalaeiau. Pe mātauina foʻi i latou e leʻi auai i le Suʻesuʻega Tautusi a le Faapotopotoga. Atonu e mafai ona vili atu i ai e faaalia ai lo tatou naunau atu, ae pe moomia foʻi se fesoasoani.—Filipi 2:4.

E tele tiute tauave a toeaina i le faapotopotoga. E mafai ona tatou faamāmā la latou avega e ala i le gauaʻi ma faatino ma le loto maulalo o tatou faaeaga e maua. O loo faalaeiau i tatou e le Afioga a le Atua: “Ia outou usiusitai i o outou taʻitaʻi ma outou gauaʻi i ai; auā o loo leoleo i latou mo o outou agaga, latou te tala atu le tala i ai, ina ia faia ma le olioli, a e aua ma le tigā; auā e lē aogā lea iā te outou.” (Eperu 13:17) I le faaalia o se loto fiafia, e mafai ona mālōlō ai “ē pule lelei.”—1 Timoteo 5:17.

Ia Tausisi i Upu Faalaeiau ma Galuega Lelei

O le sau e faafouina ai e afua mai i le faitau afe o vaega ninii o le vai lea e agaʻi mai lalo ae lē mailoa le mea e sau ai. O le faafouina o isi, atonu e lē mai se taumafaiga e tasi ae e mai i taimi uma tatou te faaalia ai uiga faa-Kerisiano.

Na faapea mai le aposetolo o Paulo: “Ia fefaapelepeleaʻi i le fealofani o uso; ia tausolomua ona ava o le tasi i le tasi.” (Roma 12:10) Seʻi o tatou faatatauina le fautuaga a Paulo. E ala i a tatou upu ma gaoioiga, ia avea i tatou ma ē e mālōlō ai isi.

[Ata i le itulau 16]

O le sau mai le Mauga o Heremoni, e faasūsūina ai meatotō

[Ata i le itulau 17]

O se faalogologo ma le loto e fia fesoasoani e mālōlō ai isi