Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aga‘i Atu i le Lalolagi Fou a le Atua

Aga‘i Atu i le Lalolagi Fou a le Atua

Talaaga o le Soifuaga

Agaʻi Atu i le Lalolagi Fou a le Atua

Faamatalaina e Jack Pramerg

I tua atu o Arboga, o se tamaʻi taulaga matagofie i le vaega tutotonu o Suetena, o loo iai le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova ma e silia ma le 80 tagata e tauofo e galulue ai. O i inā o loo ma nonofo ma galulue ai ma laʻu avā. Aiseā ua ma nonofo ai i inā?

O LE 15 o tausaga o loʻu tinā na ia malaga mai ai Suetena ma aumau i le Iunaite Setete, i le faaiʻuga o le senituri lona 19. Na la feiloaʻi ma se tagata folau i le sami i se fale mo tagata o isi atunuu i Niu Ioka. Na iʻu ina māfana le faigāuō ma faaipoipo ai, ma ou fanau ai. Na tupu lenā mea i Bronx i Niu Ioka, i le Iunaite Setete i le tausaga 1916, a o faagasolo le Taua Muamua a le Lalolagi.

E leʻi umi ae matou siitia i Brooklyn, e lē mamao tele ma Brooklyn Heights. Na fai mai loʻu tamā, e lē mamao ma le auala laupapa i Brooklyn le mea lea na ma ō e faataʻitaʻi ai se tamaʻi vaafailā meataalo, ma e faigofie ona iloa mai ai le ofisa ulu o Molimau a Ieova. E aunoa ma soʻu iloa, o le a aafia loʻu olaga i galuega o loo faia i inā.

Na faaiʻu le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1918, ma na taofia ai le fasiotigātagata i Europa. Na toe foʻi ʻaufitafita i o latou aiga e feagai ma isi luʻi, o le faigatā lea ona maua o galuega, faapea ma le matitiva. Na manatu loa tamā e lelei pe a matou toe foʻi i Suetena, ma na matou ō i inā i le 1923. Na matou nonofo i Erikstad, o se nuu e lata i le mea e faatali ai le nofoaafi, i le vaipanoa o Dalsland. O i inā na fai ai se fale inisinia a loʻu tamā, ma sa ou ola ma aʻoga ai foʻi.

Taliaina le Upu Moni

E leʻi tele se tupe maua mai le pisinisi a loʻu tamā. O lea na toe avea ai o ia ma seila i tausaga e amata mai i le 1930. Ua na o i maʻua nei ma loʻu tinā, ua tumu o ia i le popole ae o aʻu e pisi i le vaaia o le fale inisinia. I se tasi aso, na asiasi atu ai loʻu tinā iā Ioane le toʻalua o lona uso. Ona o le tele o lona lē malamalama i le tulaga o le lalolagi, na ia fesili atu ai: “A alii Ioane, o le tulaga lava lea o le a iai le lalolagi?”

Na ia fai mai, “Leai Ruta.” Na ia taʻu i loʻu tinā le folafolaga a le Atua e tafiesea le amioleaga ma aumaia se pulega amiotonu i le lalolagi, o se Malo e avea ai Iesu ma ona Tupu. (Isaia 9:6, 7; Tanielu 2:44) Na ia faamatala e faapea, o le Malo lea na aʻoaʻo ai i tatou e Iesu e tatalo i ai, o se pulega po o se faigāmalo amiotonu, lea o le a na aumaia se lalolagi parataiso.—Mataio 6:9, 10; Faaaliga 21:3, 4.

Na matuā pāʻia le loto o loʻu tinā i folafolaga a le Tusi Paia. Na toe foʻi o ia i le fale ma le loto faafetai iā Ieova. Ae sa ma lē fiafia ma Tamā i le avea o Tinā o se tagata lotu. E tusa o le taimi foʻi lea na ou siitia ai i Trollhättan i le itu i sisifo o Suetena, lea na maua ai laʻu galuega i se fale inisinia telē. E leʻi umi foʻi talu ona mālōlō Tamā mai le folau i le sami, sa ō atu ma Tinā i le nofoaga lea ou te iai, ma ua toe faatasia ai le matou aiga.

Na suʻe e loʻu Tinā ni Molimau a Ieova i lenā vaipanoa ona o lona fia iloa atili o le Tusi Paia. O le taimi lea o loo latou auauaʻi ona faia faatasiga i o latou fale, e pei ona sa faia e uluaʻi Kerisiano. (Filemoni 1, 2) I se tasi aso, na tatau ona fai le faatasiga i le fale o loʻu Tinā. Sa ia faanoi iā Tamā pe mafai ona ia valaaulia ana uō i le fale. Na ia tali mai, “O au uō, o aʻu uō foʻi na.”

O lea la na mafai ai ona faataga tagata i lo matou fale. Ina ua latou ulufale mai, na ou alu ese loa. Peitaʻi e leʻi umi ae ou filifili ou te nofo i isi faatasiga mulimuli ane ai. O le māfana ma le saʻo o manatu a Molimau, na faigofie ai ona mou ese le faailoga tagata ma loʻu mafaufau. Ae ua amata ona tupu i loʻu loto le faamoemoe mo le lumanaʻi.

Avea ma Sē Folau

Atonu na ou maua mai loʻu Tamā le fiafia i le avea ma sē folau, na māfua ai ona avea aʻu ma seila, ma na faateleina foʻi loʻu fia faalatalata atu i le Atua. Pe a taula lo matou vaa i se uafu, ou te taumafai lava e faafesootaʻi Molimau a Ieova. I Amsterdam i Holani, na ou fesili i le falemeli po o fea ou te maua ai i latou. Sa ou mauaina le tuatusi o le mea e nonofo ai ma ou agaʻi loa i ai. Na faafeiloaʻi aʻu i le faitotoʻa e se teineitiiti e 10 ona tausaga. E ui o aʻu o se tagata ese, ae na ou lagona le māfana iā te ia ma lona aiga, ma na ou iloa ai le mataʻina o le autasi o uso i atunuu uma!

E ui e eseese matou gagana, ae ina ua faaali mai e le aiga le kalena ma taimi e feoaʻi ai nofoaafi, ma se faafanua, na ou malamalama loa o le fonotaga lea o le a fai i le taulaga lata ane o Haarlem. E ui ou te leʻi malamalama i le gagana, ae na ou alu pea i le fono ma na ou matuā fiafia i ai. Ina ua ou vaai o tufa tusi valaaulia a Molimau mo le lauga lautele i le Aso Sa, na uunaʻia foʻi aʻu e fai soʻu sao. O lea na ou aoina ai tusi valaaulia na tiaʻi e tagata ma toe tufa atu i isi.

I se tasi aso na taula ai lo matou vaa i Buenos Aires i Anitenitina, na ou maua ai le ofisa o le lālā a Molimau a Ieova. O loo iai i le lālā se ofisa ma le potu e tuu ai mea manaʻomia. O loo nofo ai se fafine ma suʻisuʻi, ae taalo se teineitiiti e foliga mai o lana tama, i lana pepe meataalo. Ua leva le pō, ae o loo laʻu ese e se tamāloa ni tusi mai le fatatusi, e aofia ai le tusi Creation (Foafoaga) i le faa-Suetena. I le vaai atu i lo latou fiafia ma o latou uiga faaleuō, na ou manaʻo ai e avea aʻu ma Molimau a Ieova.

A o toe folau atu i o matou laufanua, na utaina i le matou vaa le ʻauvaa a le vaalele tau a Kanata lea na paʻū i le talafatai o Newfoundland. I nai aso mulimuli ane, ina ua matou lalata atu i Sikotilani, na taofia i matou e se vaatau a Egelani. Na ave i matou i Kirkwall, i Orkney Islands, e suʻesuʻeina ai. Ua amata le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma na osofaʻia e Hitila le atunuu o Polani iā Setema 1939. Na toe faasaʻolotoina i matou ina ua uma ni nai aso, ma na matou taunuu i Suetena e aunoa ma se faalavelave.

E lē gata ua ou taunuu i loʻu aiga, ae ua mafai foʻi ona ou uaʻi atu i mea faaleagaga. Ua ou manaʻo nei e avea ma tagata o le Atua ma ou te lē toe fia tuua le faatasitasi ma i latou. (Eperu 10:24, 25) Ou te fiafia e taʻua e faapea, i le taimi a o avea aʻu ma seila, e masani ona ou talaʻi i isi seila, ma ou te iloa o loo iai se tasi o i latou ua avea ma Molimau.

Se Auaunaga Faapitoa

I le amataga o le 1940, na ou asiasi ai i le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Stockhlom. Na faafeiloaʻia aʻu e Johan H. Eneroth, o lē sa vaavaaia le galuega talaʻi i Suetena i le taimi lenā. Ina ua ou taʻu iā te ia e fia fai soʻu sao i le galuega talaʻi o se auauna paeonia sauatoa, na ia pula toʻa mai iā te aʻu ma fesili mai, “Pe e te talitonu moni o le faalapotopotoga lenei a le Atua?”

Na ou tali atu, “Ioe.” Na oo ina ou papatiso i le aso 22 o Iuni, 1940, ma amata ai ona ou galue i le lālā i se siʻomaga matagofie faatasi ma uso talitonu taʻumatuaina. Na matou galulue i le galuega talaʻi i faaiʻuga o vaiaso. I le tau māfanafana, e masani ona faaaogā uila vili vae e matou te galulue ai i oganuu mamao i faaiʻuga o le vaiaso, ma a oo i le pō, matou te momoe i luga o faaputuga vao.

Ae e tele lava ina matou talaʻi mai lea fale i lea fale i Stockholm. Na iai se aso na ou vaaia ai se tamāloa i lona fale o loo taumafai e faaleleia lana tane vaivevela. Sa ou fesoasoani loa iā te ia. Ina ua lelei le tane, na faafetai mai le tamāloa ma fai mai, “Ou te iloa e iai se mea na e sau ai. Ta mālōlō atu i le fale e inu se ta kofe.” A o inu le ma kofe, na ou talaʻi iā te ia, ma na avea mulimuli ane o ia ma uso Kerisiano.

E ui ina faalauiloa e Suetena e lē auai i le taua, ae na aafia tagata Suetena i le taua. Na sau le valaau i le tele o tama talavou ia auai i le taua, e aofia ai ma aʻu. Ina ua ou musu e auai i toleniga mo le taua, na fai ma loka aʻu mo ni vaitaimi pupuu. Mulimuli ane, na ave aʻu i le nofoaga o faasalaga. Na masani ona tulaʻi talavou Molimau i luma o faamasino, ma na mafai ona matou avatu ai se molimau e uiga i le Malo o le Atua. E moni ai fetalaiga a Iesu: “E taʻitaʻiina atu foʻi outou i luma o alii ma tupu ona o aʻu, e fai ma molimau iā te i latou atoa ma nuu ese.”—Mataio 10:18.

Ua Suia Loʻu Olaga

Na faaiʻu le taua i Europa i le 1945. I lenā tausaga, na ō mai ai Nathan H. Knorr, o lē na vaaia le galuega aoao, ma lana failautusi o Milton Henschel, mai Brooklyn e asia i matou. Na aogā tele le la asiasiga i le faamaopoopoina o le galuega talaʻi i Suetena, ma na aogā foʻi iā te aʻu. Ina ua ou iloa e maua le avanoa e auai i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata, na ou talosaga loa i ai.

I le tausaga na sosoo ai, na ou auai ai i le aʻoga lea sa faia e lata ane i South Lansing, i Niu Ioka. A o faagasolo le lima masina o le aʻoga, na ou mauaina ni toleniga na atili ai ona faateleina loʻu faafetai mo le Tusi Paia ma le faalapotopotoga a le Atua. Na ou iloa foʻi uiga faaleuō ma le manatu mamafa o uso na taʻimuaina le galuega talaʻi i le lalolagi aoao. Na latou galulue mamafa faatasi ma i matou uma. (Mataio 24:14) E ui e leʻi faateʻia aʻu i lenā mea, ae na ou fiafia ona ua ou vaai tino i ai.

Na oo mai le taimi e faauu ai le vasega lona valu o le Aʻoga i Kiliata, iā Fepuari 9, 1947. Na faasilasila e le uso o Knorr nuu o le a matou galulue ai. Ina ua faasilasila mai le mea ou te galue ai, sa ia faapea mai: “O le uso o Pramberg, e toe foʻi o ia i Suetena e galulue ma le ʻauuso i inā.” O le mea moni lava, ou te leʻi toe fia foʻi i loʻu atunuu, ae tatau ona ou ioe i ai.

Fesagaʻia se Luʻi

Ina ua ou toe foʻi i Suetena, na ou aʻoaʻoina se isi tofiga fou lea foʻi sa fou i le tele o atunuu i le lalolagi atoa, o le auaunaga faaitumalo. Na tofia aʻu e auauna o se ovasia o le itumalo i Suetena, ma o loʻu tofiga o le asia lea o le atunuu atoa. Ou te faatulaga ma vaavaaia fonotaga sa taʻua o fonotaga matagaluega, lea sa faia i aai ma taulaga i Suetena atoa. Ona e leʻi faia muamua se matou faatasiga faapea, e leʻi tele la ni faatonuga na tuuina mai. Na ma taumafai ma le uso o Eneroth e faavasega ma sauni se polokalame o le fonotaga i le mea sili ua ma iloa. Ona o loʻu popole tele i lea tofiga, sa ou faalatalata ai iā Ieova i le tele o taimi e ala i le tatalo. Ma o se faaeaga iā te aʻu le galue ai i le auaunaga faaitumalo mo le 15 tausaga.

Sa lē faigofie ona maua ni nofoaga lelei e fai ai fonotaga i na aso. Na pau o lea o le faaaogā o fale siva ma fale faapena, e ui lava ina mālūlū, ma o nisi o taimi e lē lelei ona tausia nei fale. E faapena le fale sa faia ai se tauaofiaga i Rökiö o se nuu i Finilani. O le fale tele mo faatasitasiga, o se fale tuai ma ua tuufua e lē faaaogāina. Sa malosi le timu aisa ma ua matuā malūlū lava [-4 tikeri Fahrenheit po o le –20 tikeri Celsius]. O lea na matou faia ai se afi mai ogaumu o loo utu i suāuu. Ae matou te leʻi iloa na poloka alāasu ona o faamoega manu ma lē sao ai le asu i fafo. Na taai solo le asu i totonu o le fale! Ae na fai ofu māfanafana tetele o tagata ma onosaia le tigā o mata, ma na nonofo pea e faalogologo. O se tulaga lea na mataʻina ai lenā fonotaga.

O le isi faatonuga na aumaia auā le faamaopoopoina o nei fonotaga matagaluega e tolu aso, o le saunia lea o meaʻai mo le ʻau usufono. I le taimi muamua, e leʻi iai ni mea e faia ai ma ni tomai i le faatinoina o lea tulaga. Ae na iai ni uso ma ni tuafāfine lelei o ē na fiafia e faia lea galuega fitā. I le aso a o leʻi oo i le tauaofiaga, e vaaia i latou o loo punonou i se apa telē e fisi ai pateta ma talanoa fiafia i mea na tutupu. Sa tele ina amata ai ni faauōga i na taimi a o galulue faatasi le ʻauuso.

O le isi matou galuega, o le savavali lea ma faaali pepa ua matamata tetele ai valaaulia o lenā fonotaga. E savavali le matou solo i se taulaga po o se nuu, ma valaaulia tagata o le aai mo le lauga lautele. O le toʻatele o tagata sa agalelei ma faaaloalo mai iā i matou. I le taulaga o Finspång, na tumu le auala i se ʻaufaigaluega na ō mai i fafo o le fale gaosi mea. Ae matou teteʻi i le valaau mai o se isi: “O tagata nei, e leʻi mafai e Hitila ona faatoʻilaloina!”

O se Mea Mataʻina i Loʻu Olaga

E leʻi umi ae suia loʻu olaga o se ovasia femalagaaʻi ina ua ma feiloaʻi ma Karin, o se tamaʻitaʻi talavou e lelei tele. Na valaaulia uma i maʻua e auai i le tauaofiaga faavaomalo na faia i Niu Ioka, i le Yankee Stadium, iā Iulai 1953. I le taimi na mālōlō ai le tauaofiaga i le Aso Gafua, le aso 20 o le masina lenā, na faia ai e Milton Henschel le ma faaipoipoga. O se mea e lē masani ona vaaia i lenā malae taalo, e faia ai taaloga pesipolo. Ina ua uma le ma galuega femalagaaʻi i le tausaga 1962, na valaaulia ai maʻua ma Karin e galulue i le aiga Peteli i Suetena. Na ou faigaluega muamua i le Ofisa o Mekasini. Ae ona e iai loʻu poto masani faainisinia, sa tofia ai aʻu e vaaia masini lomitusi ma isi masini i le lālā. Sa galue Karin i le potu tā lavalava mo nai tausaga. Ae ua tele tausaga talu ona galue o ia i le Ofisa e siaki ai lomiga.

O se olaga e matuā tumu i le fiafia, le faamalieina, faapea le tele o mea mataʻina ua ma olioli ai, i le silia i le 54 tausaga o ma auauna iā Ieova o se ulugalii faaipoipo! Ua matuā faamanuiaina e Ieova lana faalapotopotoga o ni auauna alolofa ma galulue mamafa. E na o le 1,500 Molimau i Suetena na iai i le 1940, ina ua amata ona ou galue i le lālā. Ae ua silia nei ma le 22,000 lo latou aofaʻi. Ua faatoʻateleina foʻi Molimau i isi vaega o le lalolagi, ma ua silia ma le ono ma le ʻafa miliona lo latou aofaʻi.

E pei ona saosaoa o se vaa folau pe a uunaʻi e se matagi lona la, e faapena foʻi ona agaʻi pea le tatou galuega ona o loo lagolagoina e le agaga o Ieova. Ua tatou vaaia pea e lē o mautonu tagata e pei o se sami sousou, ae e tatou te lē popole ona o le faatuatua. Ua tatou iloa manino atu le fotuaʻi mai o le lalolagi fou a le Atua pe a tatou tumau pea. E ma te faafetai ma Karin iā Ieova ona o le tele o lona alofa, ma tatalo pea i aso uma ina ia faatumauina lo ma malosi ma le faamaoni ma ia taulau lo ma sini, o le maua o le finagalo malie o le Atua ma le ola e faavavau!—Mataio 24:13.

[Ata i le itulau 12]

O aʻu o loo sii i loʻu tinā

[Ata i le itulau 13]

Le nofoaga na ma faataʻitaʻia ai ma Tamā se tamaʻi vaafailā meataalo i le 1920

[Ata i le itulau 15]

Maʻua ma Herman Henschel (le tamā o Milton sa avea ma sui o le Vaega Pule) i Kiliata i le 1946

[Ata i le itulau 16]

Na ma faaipoipo i le malae taaalo o Yankee iā Iulai 20, 1953