Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Pule Silisili Ese a Ieova ma Lona Malo

Le Pule Silisili Ese a Ieova ma Lona Malo

Le Pule Silisili Ese a Ieova ma Lona Malo

“Ieova e, e ou le silisili ese, ma le malosi, ma le matagofie, ma le mamalu, ma le malualii . . . Ieova e, e ou le malo.”—1 NOFOAIGA A TUPU 29:11.

1. Aiseā ua tonu ai ona avea Ieova ma Pule Silisili Ese i le aoao o mea?

“UA FAATUMAUINA e Ieova o lona nofoālii i le lagi; ua pule aoao foʻi lona malo.” (Salamo 103:19) Sa faasino atu na upu a le faisalamo i le mea moni e uiga i le pulega. Ua tonu ona avea Ieova le Atua ma Pule Silisili Ese i le aoao o mea, ona o ia o Lē na Foafoaina mea uma.

2. Na faapefea ona faamatala e Tanielu le afioaga o Ieova i le lagi?

2 O le mea moni, ina ia faatino e se pule lana pulega, e manaʻomia ona iai ni tagata e pule ai. Na amata ona faatino e Ieova lana pule i foafoaga agaga na ia foafoaina, muamua o lona Alo pele e toʻatasi, ona sosoo ai lea ma le ʻauagelu e toʻatele. (Kolose 1:15-17) I ni tausaga se tele mulimuli ane, na faaalia ai iā Tanielu le auala ua faatulaga ai le pulega a Ieova i le lagi. Na ia faapea mai: “Na ou vaavaai ina seʻia tuu mai o nofoālii, ua tiʻetiʻe mai foʻi Lē ua mai anamuā ona aso. . . . ua afe ni afe o ē auauna iā te ia, e mano ni mano o ē laulaututū i ona luma.” (Tanielu 7:9, 10) Ua autausagā le pulega a Ieova, o ia o “Lē ua mai anamuā ona aso,” i lona aiga toʻatele ma le maopoopo. O i latou o ni atalii agaga o ni “auauna” e faia lona finagalo.—Salamo 103:20, 21.

3. Na faapefea ona faalautele mai e Ieova lana pule silisili ese i le vateatea?

3 Mulimuli ane, na faalautele mai e Ieova lana pulega e ala i le foafoaina o le vateatea, e aofia ai le lalolagi. (Iopu 38:4, 7) E manatu se tasi o loo ia mātauina le maopoopo ma le saʻo o le auala o loo faagaoioia ai le vateatea e faapea, e foliga mai e lē manaʻomia ona iai se tasi na te taʻitaʻia pe puleaina i latou. Peitaʻi, na taʻua e le faisalamo e faapea: “Auā o ia [Ieova] na fetalai ane, ona faia lava lea. Na ia faatumauina foʻi i latou e faavavau faavavau lava; na faia e ia le tulafono, e lē solia lava.” (Salamo 148:5, 6) O loo faatino e Ieova i taimi uma lana pule silisili ese e ala i le taʻitaʻia, faatonutonuina, ma le puleaina o gaoioiga o loo faia i le lagi ma le vateatea.—Neemia 9:6.

4. E faapefea ona faatino e Ieova lana pule silisili ese i tagata?

4 Na faatino e Ieova lana pule silisili ese i se isi auala, ina ua ia faia le uluaʻi ulugalii. E lē gata na ia saunia mea uma na manaʻomia e tagata, ina ia ola ai i se olaga e iai sona fuafuaga ma faamalieina ai, ae na finagalo foʻi Ieova e la te puleaina meaola i le lalolagi, e tusa ua ia avatu iā i laʻua le pule. (Kenese 1:26-28; 2:8, 9) E manino mai la, e lē gata e agalelei ma alofa le pulega a le Atua, ae e na te tuuina atu foʻi le mamalu i ona tagata. Pe ana gauaʻi Atamu ma Eva i le pule silisili ese a Ieova, semanū e la te maua le faamoemoe e ola e faavavau i se lalolagi parataiso.—Kenese 2:15-17.

5. Faamatala mai le auala o loo faatino ai e Ieova lana pule silisili ese.

5 O le ā se mea tatou te aʻoaʻoina mai lenei mea? Muamua, o loo faatinoina pea e Ieova lana pule silisili ese i ana foafoaga uma. Lona lua, e agalelei le pulega a le Atua ma na te tuuina atu le mamalu i ona tagata. O le manatu mulimuli, pe a tatou usiusitai ma lagolagoina le pulega a le Atua, o le a iʻu ai i le mauaina o faamanuiaga e faavavau. O le ala lea na uunaʻia ai le Tupu o Isaraelu anamua o Tavita e faapea mai: “Ieova e, e ou le silisili ese, ma le malosi, ma le matagofie, ma le mamalu, ma le malualii; auā o iā te oe mea uma o i le lagi ma le lalolagi; Ieova e, e ou le malo, o faasilisili oe e silisili i mea uma lava.”—1 Nofoaiga a Tupu 29:11.

Aiseā e Manaʻomia ai le Malo o le Atua?

6. O le ā le fesootaʻiga o le pule silisili ese a le Atua ma lona Malo?

6 Talu ai ona e faatino e Ieova, le Pule Silisili Ese i le aoao o mea, lona mana ma le malosi i taimi uma, aiseā la e manaʻomia ai fua lona Malo? E masani ona faatino e se tupu lana pulega e ala i se faigāmalo e vaaia ona tagata. O lea la, o le Malo o le Atua o se faatinoga lenā o le pule silisili ese aoao a le Atua i ana foafoaga, o se auala ua ia faaaogā e faagaoioi ai lana pulega.

7. Aiseā na faatulaga ai e Ieova se auala fou o lana pule silisili ese?

7 E eseese auala e faatino ai e Ieova lana pule i taimi eseese. Ua ia faatulaga se auala fou e pule ai ina ia tali atu ai i se tulaga ese ua tulaʻi mai. Na faia lenei mea ina ua taulau se atalii agaga fouvale o le Atua, e uunaʻia Atamu ma Eva e fouvale faasaga i le pulega a Ieova. Na amata mai ai i lenā fouvalega se luʻi faasaga i le pule silisili ese a le Atua. E faapefea? E ala i le fai atu iā Eva e ‘lē oti o ia’ pe afai na te ʻaina le fua faasāina, ma na totō ai e Satani le manatu e faapea e pepelo Ieova, ma e lē maufaatuatuaina. Na fai atu atili Satani iā Eva e faapea: “Ua silafia e le Atua, o le aso lua te aai ai, e pupula ai o oulua mata; ona avea ai lea o oulua e pei ni atua o loo iloa le lelei ma le leaga.” Na faapea atu Satani o le a sili ona manuia Atamu ma Eva, pe afai la te lē amanaʻiaina le poloaʻiga a le Atua, ma pe a mulimuli i o la ala fia tutoʻatasi. (Kenese 3:1-6) Sa avea lenā mea o se luʻi tuusaʻo i le tonu o le pule a le Atua. O le ā la o le a fai e Ieova?

8, 9. (a) O le a faapefea ona feutagaʻi se tupu ma tagata e fouvale i lana pulega? (e) O le ā na faia e Ieova e tali atu ai i le fouvalega i Etena?

8 O le ā o le a fai e se pule pe afai e iai se fouvalega faasaga i lana pulega? E mafai ona manatua e i latou e masani lelei i talafaasolopito nisi o na tulaga. Na i lo lona lē amanaʻiaina o le mea ua tupu, e masani lava ona fai e se tupu, e oo foʻi i se tupu e agalelei, se faaiʻuga o tagata fouvale, ma faailoa atu ua latou sala i le foua o le tupu. Ona ia tofia lea o se isi e faatoʻilalo le fouvalega ma toe faafoʻisia le filemu. I se tulaga tutusa, na faaalia e Ieova o ia o le pule aoao i mea uma ina ua ia faailoa mai le faasalaga o le ʻau fouvale. Na ia fetalai atu ua lē agavaa Atamu ma Eva mo le meaalofa o le ola e faavavau, ma na ia tuliesea i laʻua mai le faatoʻaga i Etena.—Kenese 3:16-19, 22-24.

9 I le faailoaina atu o lana faaiʻuga iā Satani, na faailoa atu e Ieova se faatinoga fou o lana pule silisili ese, o se auala o le a ia toe aumaia ai le filemu ma le maopoopo i le lagi ma le lalolagi. Na fetalai atu le Atua iā Satani e faapea: “Ou te faatupuina le feitagaʻi iā te oulua ma le fafine, o lau fanau foʻi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.” (Kenese 3:15) O lea na faaalia ai e Ieova, o lana fuafuaga ia saunia se “fanau” e na te tuʻimomomoina Satani ma ana ʻau, ma faamaonia ai le tonu o Lana pule silisili ese.—Salamo 2:7-9; 110:1, 2.

10. (a) O āi na mulimuli ane avea ma “fanau”? (e) O le ā na taʻua e Paulo e faatatau i le faataunuuina o le uluaʻi valoaga?

10 Na iloa mulimuli ane o lenā “fanau” o Iesu Keriso, faatasi ma se vaega maʻoti o tagata e pule lagolago. Ua avea i latou ma Malo Faa-Mesia o le Atua. (Tanielu 7:13, 14, 27; Mataio 19:28; Luka 12:32; 22:28-30) Peitaʻi, e leʻi vave ona faailoaina uma mai nei mea. O le mea moni, sa avea le faataunuuina o le uluaʻi valoaga, o se “mea lilo sa natia i tausaga o le vavau.” (Roma 16:25) Ua tele tausaga o naunau atu tane faatuatua i le taimi e faaalia mai ai le “mea lilo,” ma le faataunuuina o le uluaʻi valoaga ina ia faamaonia ai le pule silisili ese a Ieova.—Roma 8:19-21.

Faasolosolo Ona Faailoa Mai le “Mea Lilo”

11. O le ā na faailoa atu e Ieova iā Aperaamo?

11 A o faagasolo le taimi, sa faasolosolo ona faailoa mai e Ieova vala o le ‘mea lilo o Lona malo.’ (Mareko 4:11) O se tasi na faailoa atu i ai e Ieova lenei faamatalaga, o Aperaamo, o lē na taʻua o le “uō a le Atua.” (Iakopo 2:23) Na folafola atu e Ieova iā Aperaamo o le a Ia ‘faia o ia ma nuu tele.’ Mulimuli ane, na faailoa atili atu e Ieova iā Aperaamo e faapea: “E tupuga mai foʻi iā te oe o tupu,” ma “o lau fanau foʻi e manuia ai atunuu uma lava o le lalolagi.”—Kenese 12:2, 3; 17:6; 22:17, 18.

12. Na faapefea ona aliaʻe mai le fanau a Satani ina ua uma le Lolo?

12 E oo ane i taimi o Aperaamo, ua amata ona taumafai tagata e pulea isi tagata. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau iā Nimarota, o lē na tupuga mai le gafa o Noa: “O ia foʻi na amata ona fai ma alii malosi i le lalolagi; o lē malosi foʻi o ia i tuli manu i luma o Ieova.” (Kenese 10:8, 9) E manino lava na pulea e Satani Nimarota ma isi pule. Sa avea i latou, faapea ma ē na lagolagoina i latou, ma vaega o le fanau a Satani.—1 Ioane 5:19.

13. O le ā na valoia e Ieova e ala atu iā Iakopo?

13 E ui i taumafaiga a Satani e faavae ni pule faaletagata, ae o loo faagasolo pea le fuafuaga a Ieova. E ala atu iā Iakopo, le atalii o le atalii o Aperaamo, na faailoa atu e Ieova e faapea: “E lē avea le tootoo iā Iuta, po o le faipule ai ona vae seʻia maliu mai Sailo, e usiusitai foʻi atunuu uma iā te ia.” (Kenese 49:10) O le upu “Sailo” o lona uiga, “O Ia e Āna Ia Mea.” Ua faaalia mai i nei upu faavaloaga, o le a oo mai lē ua iai le tonu e mauaina le “tootoo,” po o le pule e pulea ai “atunuu” po o tagata uma. Po o ai Ia?

“Seʻia Maliu Mai Sailo”

14. O le ā le feagaiga na osia e Ieova ma Tavita?

14 Mai tagata na tupuga mai iā Iuta, na muaʻi filifilia e Ieova le leoleo mamoe o Tavita, le atalii o Iese, e avea ma tupu i ona tagata. * (1 Samuelu 16:1-13) E ui i ana agasala ma mea sesē, ae na maua e Tavita le finagalo malie o Ieova ona o lona faamaoni i le pule silisili ese a Ieova. Ina ia faamanino atili le valoaga na lāgā i Etena, na osia ai e Ieova se feagaiga ma Tavita i le faapea atu: “Ona ou faatūina ai lea o so o lau fanau pe a mavae atu oe, e tupu mai ai iā te oe, ou te faatumauina foʻi lona malo.” E toʻatele nisi o le a aofia ai na i lo na o Solomona le atalii o Tavita, o lē na sosoo ane iā te ia, auā na taʻua i le valoaga e faapea: “Ou te faatumauina foʻi le nofoālii o lona malo e faavavau.” Na manino mai i lenā feagaiga ma Tavita, o le a ala mai i le gafa o Tavita le “fanau” o le Malo na folafolaina mai.—2 Samuelu 7:12, 13.

15. Aiseā na manatu ai i le malo o Iuta o se faaataga o le Malo o le Atua?

15 Na amata mai iā Tavita le faasologa o tupu, o ē na faauuina e le ositaulaga sili i le suāuu paia. O lea na mafai ai ona taʻua nei tupu o ē ua faauuina, po o mesia. (1 Samuelu 16:13; 2 Samuelu 2:4; 5:3; 1 Tupu 1:39) Sa faapea o i latou e nofoia le nofoālii o Ieova, ma pule o ni tupu mo Ieova i Ierusalema. (2 Nofoaiga a Tupu 9:8) E tusa ai ma lenā tulaga, na faaatagia mai ai e le malo o Iuta le Malo o le Atua, o se faatinoga o le pule silisili ese a Ieova.

16. O le ā na iʻu i ai le nofoaiga a tupu o Iuta?

16 Ina ua gauaʻi atu le tupu ma tagata i le pule silisili ese a Ieova, ona latou maua lea o Lana puipuiga ma faamanuiaga. Sa avea le nofoaiga a Solomona o se taimi na sili ona filemu ma tamaoaiga. Ua saunia mai ai se vaaiga faavaloaga e uiga i le pulega o le Malo o le Atua, pe a oo i le taimi o le a aveese atoatoa ai taaʻiga a Satani, ma faamaonia ai le tonu o le pule silisili ese a Ieova. (1 Tupu 4:20, 25) Ae pagā lea, o le toʻatele o tupu na tupuga mai iā Tavita na lē taulau ona ola e tusa ma faatulagaga a Ieova, ma na iʻu ina faia e le nuu le ifo i tupua ma amioga lē mamā. O le iʻuga, e leʻi taofia e Ieova ʻautau a Papelonia mai le faaumatiaina o le malo i le 607 T.L.M. Na foliga mai ua taulau taumafaiga a Satani e taʻuleagaina le pule silisili ese a Ieova.

17. O le ā e faaalia ai o loo tumau pea ona pule aoao Ieova e ui i le faatoʻilaloina o le malo o le aiga o Tavita?

17 O le faatoʻilaloina o le malo o le aiga o Tavita, ma le uluaʻi faatoʻilaloina o le itu i mātū o le malo o Isaraelu, ua manino ai le faamaoniga e faapea, e lē o iai se faalētonu po o se lē taulau i le pule silisili ese a Ieova. Peitaʻi, ua na o tulaga faigatā e oo mai ona o taaʻiga a Satani ma le fia tutoʻatasi o le tagata mai le Atua. (Faataoto 16:25; Ieremia 10:23) Ina ia faaalia o loo tumau pea ona faatino Lana pule silisili ese, na folafola mai ai e Ieova e ala mai i le perofeta o Esekielu e faapea: “Aveese ia le pulou ie, to ese ia le palealii. . . . Ou te fulisia, fulisia, fulisia, e lē toe i ai lava lea, seʻia afio mai o ia ua i ai le tonu, ona ou avatu ai lea iā te ia.” (Esekielu 21:26, 27) Ua faaalia mai ai i na upu, o loo faatalitalia pea le “fanau” na folafolaina, o Lē “ua i ai le tonu.”

18. O le ā le folafolaga na taʻu atu e le agelu o Kaperielu iā Maria?

18 Seʻi o tatou iloilo se mea na tupu i le pe tusa o le tausaga 2 T.L.M. Na auina atu le agelu o Kaperielu iā Maria, o se tamaʻitaʻi taupou i Nasareta, o se aai o Kalilaia i le itu i mātū o Palesitina. Na ia faapea atu: “Faauta foʻi, o le a to oe, ma e fanauina se tama tane, e te faaigoa iā te ia o Iesu. E sili o ia, e taʻua foʻi o le Alo o le Silisili ese; e foaʻi atu e le Alii le Atua iā te ia le nofoaiga a Tavita lona tamā, e fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau; o lona malo foʻi e leai sona gataaga.”—Luka 1:31-33.

19. O ā mea mataʻina ua lata ona tutupu?

19 O lea la, ua lata le taimi mo le faailoaina mai o le “mea lilo.” Ua toeitiiti ona aliaʻe mai lea o Lē e autū i ai le “fanau” na folafolaina mai. (Kalatia 4:4; 1 Timoteo 3:16) O le a tuʻimomomoina lona mulivae e Satani. Peitaʻi, o le a tuʻimomomoina e lenā “fanau” le ulu o Satani, e ala i le faaumatia o ia ma ana ʻau uma. O le a Ia faalauiloa atu foʻi e faapea, e ala i le Malo o le Atua, o le a toe faaleleia mea uma na faaleagaina e Satani, ma faaalia ai le tonu o le pule silisili ese a Ieova. (Eperu 2:14; 1 Ioane 3:8) O le a faapefea ona faataunuu e Iesu lenei mea? O le ā se faaaʻoaʻoga na ia faataatia mo i tatou e mulimuli ai? O le a tatou maua tali i le mataupu o mulimuli mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 14 Na muaʻi filifilia e le Atua Saulo e na te pulea Isaraelu, ae o ia e mai le ituaiga o Peniamina.—1 Samuelu 9:15, 16; 10:1.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• Aiseā ua tonu ai ona avea Ieova ma pule silisili ese i le vateatea?

• Aiseā na fuafua ai e Ieova le faavaeina o le Malo?

• Na faapefea ona faasolosolo ona faailoa mai e Ieova le “mea lilo”?

• O le ā e faaalia ai na tumau pea le pule aoao a Ieova, e ui i le faatoʻilaloina o le malo o le aiga o Tavita?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 23]

E ala iā Aperaamo, o ā mea tutupu i le lumanaʻi na taʻua e Ieova?

[Ata i le itulau 25]

Aiseā e lē avea ai le faatoʻilaloina o le malo o Tavita, ma faamaoniga o le lē taulau o le pule silisili ese a Ieova?