Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Mafai Ona Faaliliu se Aso Mālōlō Faapaupau i le Faa-Kerisiano?

Pe e Mafai Ona Faaliliu se Aso Mālōlō Faapaupau i le Faa-Kerisiano?

Pe e Mafai Ona Faaliliu se Aso Mālōlō Faapaupau i le Faa-Kerisiano?

A O FAAGASOLO le tau malūlū o le 2004, sa manatuaina le vaitau o le Kerisimasi i Italia i ni felafolafoaʻiga. Sa lagolagoina e nisi faiaʻoga le manatu o le faaitiitia pe aveesea atoa le faamanatuina o le Kerisimasi. Na latou lagolagoina lenei manatu ona o lo latou amanaʻia o tulaga o isi tamaiti aʻoga e lē o ni Katoliko po o ni Porotesano, ma o loo faatupulaʻia pea lo latou aofaʻi. Peitaʻi, na tetee nisi faiaʻoga ma faapea mai, e tatau pea ona faaaloalogia ma faatumauina tū masani o le Kerisimasi.

E ese mai nei felafolafoaʻiga, o fea na amata mai ai le tele o faiga masani o le Kerisimasi? A o faasolo ina vevela lenei felafolafoaʻiga, na faapea mai se manatu i le nusipepa mai le Vatikana o le L’Osservatore Romano.

E tusa ai ma le aso o loo faamanatu ai le Kerisimasi, na faapea mai le nusipepa a le Katoliko: “O le aso moni na fanau ai Iesu, e lē o mailoa ona e lē o mautonu le talafaasolopito o Roma, faapea faamaumauga o le faitau aofaʻi a emeperoa i lenā vaitaimi, ma suʻesuʻega i senituri na mulimuli ane. . . . O le aso lea ua lauiloa nei o Tesema 25, na filifilia e le Lotu o Roma i le senituri lona fā. O lenei aso faapaupau i Roma na faailoga mo le atua o le Lā . . . E ui ua leva ona amanaʻia le faa-Kerisiano i Roma e ala i le Poloaʻiga a Konesetatino, ae ua toʻatele fitafita e talitonu i le talafatu o le atua o le Lā. O faafiafiaga o loo taʻua i luga, na faamanatu uma iā Tesema 25, ma e faavae uma mai i tū ua masani ai. Sa aliaʻe se manatu i le Lotu Roma e faafesootaʻi atu lenei aso i le faa-Kerisiano, ma suia ai le atua o le Lā i le Lā moni o le Faamasinotonu, o Iesu Keriso, ma filifilia ai lenei aso e faamanatu ai lona aso fanau.”

Ae faapefea le laau Kerisimasi lea ua avea ma se vaega o tū masani a Katoliko?

Na toe faapea mai le nusipepa Katoliko, i aso anamua, sa iai le manatu, o lālā o paina e iai ni ona malosiaga faataulāitu ma faavailaau e ʻalofia ai maʻi. I le aso e sosoo ma le Kerisimasi, o Tesema 24, e faamanatu ai Atamu ma Eva i le tala taʻutaʻua o le Laau i le Parataiso . . . E tatau ona faaaogā se laau apu, ae e lē talafeagai le laau apu i le tau malūlū, o lea, sa tuuina se laau paina i se tulaga maualuga ma tuu ai ni apu i ona lālā, lea e faaata ai le oo mai o le Togiola i le lumanaʻi, o keke mafolafola na fai mai masi ua olo na avea ma komenio faapitoa o le toe afio mai o Iesu, aemaise mea suamalie ma meaalofa mo le fanau.” Ae ā tausaga mulimuli ane?

Na taʻua le muaʻi faaaogāina o le laau Kerisimasi i Siamani i le senituri lona 16, ma faapea mai le L’Osservatore Romano: “O Italia o se tasi o atunuu na mulimuli taliaina le faaaogāina o laau Kerisimasi, ona o talafeaveaʻi o laau Kerisimasi o se tū faa-Porotesano ma e tatau ona suia i se moega o se pepe [po o le vaaiga o le fanau mai o Iesu].” Na amata e Pope Paulo VI le tū masani o le faatūina o se laau Kerisimasi telē i le St. Peterʻs Square i Roma, e lata ane i le vaaiga o le fanau mai o Iesu.

Pe faamata e te taliaina se taʻitaʻi lotu e na te faaofi atu faiga ma faailoga o faiga faapaupau i le faa-Kerisiano? E tusa ma ala e tatau ai, o loo timaʻi mai le Tusi Paia i Kerisiano moni: “Pe faapefea ona faatasi o le amiotonu ma le amio leaga? Pe faapefea foʻi ona mafuta o le malamalama ma le pōuliuli?”—2 Korinito 6:14-17.

[Ata i le itulau 8, 9]

Le laau Kerisimasi (i le isi itulau) ma le vaaiga o le fanau mai o Iesu i le Vatikana

[Ē Ana le Ata]

© 2003 BiblePlaces.com

[Ata i le itulau 9]

Le atua o le lā

[Ē Ana le Ata]

Museum Wiesbaden