Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faaa‘oa‘o i le Misionare Sili

Faaa‘oa‘o i le Misionare Sili

Faaaʻoaʻo i le Misionare Sili

“Ia faaaʻoaʻo iā te aʻu, e pei ona ou faaaʻoaʻo iā Keriso.”—1 KORI. 11:1.

1. Aiseā e tatou te mulimuli ai i faaaʻoaʻoga a Iesu Keriso?

NA FAAAʻOAʻO le aposetolo o Paulo i le Misionare sili, o Iesu Keriso. Na timaʻi Paulo i ona uso Kerisiano: “Ia faaaʻoaʻo iā te aʻu, e pei ona ou faaaʻoaʻo iā Keriso.” (1 Kori. 11:1) Ina ua uma ona tuuina atu e Iesu se faaaʻoaʻoga o le lotomaulalo, e ala i le mulumuluina o latou vae, na ia faapea atu: “Ua ou faia le faaaʻoaʻoga mo outou, o lea, e pei ona ou faia iā te outou, e tatau foʻi ona outou faia faapea.” (Ioa. 13:12-15) I le avea ma Kerisiano, ua iā i tatou le matafaioi e faaaʻoaʻo iā Iesu Keriso i a tatou upu ma gaoioiga, ma uiga e faaalia atu.—1 Pete. 2:21.

2. E tusa lava pe e lē tofiaina oe e le Vaega Pule e avea ma misionare, o le ā le uiga e ao ona iā te oe?

2 I le mataupu ua mavae, na tatou aʻoaʻoina ai o le misionare o se tasi ua tofia e auina atu o se faievagelia, o lē e folafola atu le tala lelei i isi. E tusa ma lea tulaga, na lāgā ai e Paulo ni fesili faaoso naunau. (Faitau le Roma 10:11-15.) Na fesili le aposetolo: “E faapefea . . . ona latou faalogo pe a leai se tasi e talaʻi atu?” Ona ia siiina mai lea o upu a le valoaga a Isaia: “E matuā matagofie vae o lē ua fai mai le tala lelei!” (Isa. 52:7) E tusa lava pe afai e leʻi tofiaina oe ma auina atu i se tofiga faamisionare i se isi atunuu, e mafai ona iā te oe le agaga faaevagelia, i le faaaʻoaʻo iā Iesu o lē na maelega i le folafolaina atu o le tala lelei. I le tausaga ua mavae, e 6,957,852 tagata talaʻi o le Malo, na ‘faia le galuega a lē e folafola le tala lelei’ i atunuu e 236.—2 Timo. 4:5.

“Ua Matou Tuua Mea Uma ma Mulimuli Atu iā te Oe”

3, 4. O le ā na tuua e Iesu i le lagi, ma o le ā e ao ona tatou fai e avea ai ma ona soo?

3 Ina ia taulau i lona tofiga i le lalolagi, “na tuua e ia [Iesu] o mea uma lava ma fai o ia ma pologa,” i le tuua o lona soifuaga ma le mamalu i le lagi. (Fili. 2:7) E lē mafai ona faatusatusa a tatou taumafaiga e faaaʻoaʻo iā Keriso ma mea na ia faia a o leʻi afio mai i le lalolagi. Ae i le avea ma ona soo e mafai ona tatou tutumau, nai lo le toe tepa i mea na tatou maua i le lalolagi a Satani.—1 Ioa. 5:19.

4 I se tasi taimi, na faapea atu le aposetolo o Peteru iā Iesu: “Silasila foʻi, ua matou tuua mea uma ma mulimuli atu iā te oe.” (Mata. 19:27) Ina ua valaaulia e Iesu Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane e mulimuli iā te ia, na vave ona tuu a latou upega. Na tuua a latou pisinisi faifaiva ma avea le auaunaga ma a latou galuega autū. E tusa ma le evagelia a Luka, na faapea mai Peteru: “Silasila foʻi, ua tuua a matou mea uma ae mulimuli atu iā te oe.” (Luka 18:28) O le toʻatele o i tatou, e leʻi manaʻomia ona ‘tuua mea’ uma ina ia mulimuli ai iā Iesu. Peitaʻi, e tatau ona ‘faafitia i tatou lava,’ ina ia avea ai ma soo o Keriso, ma auauna ma le lotoatoa iā Ieova. (Mata. 16:24) E tele ni faamanuiaga ua maua ona o le piiama i nei fautuaga. (Faitau le Mataio 19:29) O le iai o se agaga faaevagelia a o faaaʻoaʻo iā Keriso e maua ai le lotofiafia, aemaise pe afai na e fesoasoani i se tasi ina ia faalatalata atu i le Atua ma lona Alo pele.

5. Faamatala mai le filifiliga na faia a se tagata o loo nofo i se nuu ese, ona o lona aʻoaʻoina o le upu moni o le Tusi Paia.

5 O Vaelima, o se tamāloa mai Pasili ma sa nofo i Suriname tutotonu, ona o le saʻilia o le auro. Sa pulea o ia e le ʻava malosi ma sa ola i se olaga lē mamā. Sa amata ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia ma Molimau a Ieova, a o ia nofo i se tasi o aai. Sa ia suʻesuʻe i aso uma, faia ni suiga i lona olaga, ma e leʻi leva ae papatisoina loa. Ina ua faigatā ona ia ola e tusa ma lona talitonuga fou ona o lana galuega, sa ia faatau atu lana pisinisi taulau manuia ae toe foʻi i Pasili e fesoasoani i lona aiga e saʻilia ʻoa faaleagaga. Ua mafai e nisi tagata o nuu ese ua aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia ona tuua atunuu tamaoaiga, ma toe foʻi i o latou atunuu ina ia fesoasoani i le itu faaleagaga o aiga ma isi. E faaalia e na tagata talaʻi o le Malo le agaga faaevagelia moni.

6. O le ā le mea e fai pe a lē mafai ona tatou siitia atu i vaipanoa o loo manaʻomia tele ai tagata talaʻi o le Malo?

6 E toʻatele Molimau ua mafai ona siitia i isi vaipanoa o loo manaʻomia tele ai tagata talaʻi o le Malo. Ua malaga nisi i isi atunuu e talaʻi ai. Atonu tatou te lē mafai ona siitia atu i se isi vaipanoa, ae e mafai pea ona tatou faaaʻoaʻo iā Iesu i le faia ma le lotoatoa o se sao i le talaʻiga.

Saunia e Ieova Aʻoaʻoga Manaʻomia

7. O ā aʻoga e mafai ona toleniina ai i latou e fia faaleleia lo latou tomai o ni tagata talaʻi o le Malo?

7 E pei ona maua e Iesu aʻoaʻoga mai lona Tamā, e tele aogā e mafai ona tatou maua mai aʻoaʻoga o loo tuuina mai e Ieova. Na faapea mai Iesu: “Ua tusia e le ʻau Perofeta, ‘E aʻoaʻoina i latou uma e Ieova.’” (Ioa. 6:45; Isa. 54:13) I aso nei, ua iai aʻoga faapitoa e aʻoaʻoina ai i tatou o ni tagata talaʻi o le Malo. O le mea moni, ua tatou mauaina aogā mai le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate i la tatou faapotopotoga. E maua e paeonia le faaeaga o le auai i le Aʻoga mo Paeonia. Ua maua foʻi e i latou ua tele tausaga o paeonia le faaeaga o le auai faalua i lenā aʻoga. Na auai nisi toeaina ma auauna o le faapotopotoga i le Aʻoga o le Faiva o le Malo e faaleleia ai le latou aʻoaʻo atu, aemaise la latou auaunaga i uso talitonu. E toʻatele foʻi toeaina ma auauna o le faapotopotoga nofofua ua auai i le Aʻoga mo Toleniga i le Faiva o le Malo, lea ua sauniunia ai i latou e fesoasoani i isi i le talaʻiga. O le toʻatele o uso ma tuafafine ua maua tofiga faamisionare i atunuu mamao, sa toleniina i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata.

8. O le ā le tele na faatāuaina ai e nisi uso toleniga o loo maua mai iā Ieova?

8 E toʻatele Molimau a Ieova ua faia ni fetuutuunaʻiga ina ia mafai ona auai i nei aʻoga. I Kanata, na faamavae Logo mai lana galuega, ina ua lē maua ni ona aso mālōlō mai lana pule e auai ai i le Aʻoga o le Faiva o le Malo. Na faapea mai Logo: “Ou te lē misia laʻu galuega. Ana faapea latou te faataga aʻu ou te alu i le aʻoga, atonu latou te faatalitalia ou te foʻi atu i le galuega e faaauau ai laʻu tautua. A o lenei ua ou malie e talia so o se faaeaga e tuuina mai e Ieova.” Ina ia faaaogā lelei toleniga mai le Atua, e toʻatele ua lē toe faatāuaina mea na latou matuā faatāuaina muamua.—Luka 5:28.

9. Aumai se faaaʻoaʻoga e faaalia ai le taulau manuia o taumafaiga maumauaʻi ina ia iloa aʻoaʻoga a le Tusi Paia.

9 E matuā taulau se tasi e faia se taumafaiga maumauaʻi faatasi ai ma le iloa o aʻoaʻoga a le Tusi Paia. (2 Timo. 3:16, 17) Seʻi manatu i le tulaga o Saulo lea e nofo i Guatemala. Sa iai se faalētonu o lona mafaufau, ma na faapea atu le faiaʻoga i lona tinā, e lē tatau ona faamalosia le tama e aʻo lana faitau tusi, auā o le a atili ai ona lē fiafia o ia. Sa lē toe aʻoga Saulo ae e lē o iloa lava faitau tusi. Peitaʻi, na aʻoaʻo e se Molimau le faitau a Saulo, e ala i le faaaogāina o le polosiua e aʻo ai le faitau, Apply Yourself to Reading and Writing. Na agaʻigaʻi pea i luma Saulo ma oo ina faia ana lauga i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate. Sa toe feiloaʻi le tinā o Saulo i lana faiaʻoga i le talaʻiga. Ina ua iloa e le faiaʻoga ua faitau tusi Saulo, na ia faapea atu i lona tinā, a ia toe foʻi atu, ia la ō atu ma Saulo. I le vaiaso na sosoo ai ina ua asiasi atu Saulo ma lona tinā, na faapea atu le faiaʻoga iā Saulo: “O le ā se mea o le a e aʻoaʻo mai iā te aʻu?” Na amata faitau e Saulo se palakalafa mai le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? Na faapea atu le faiaʻoga, “Ua ou matuā maofa lava i lou aʻoaʻoina o aʻu.” Ua lē mafai e le faiaʻoga ona taofiofi ona faalogona ootia, lea na ia opo ai Saulo ma tagi.

Aʻoaʻoga e Pāʻia ai le Loto

10. O le ā le lomiga e lelei tele e aʻoaʻo atu ai upu moni mai le Tusi Paia?

10 Na faavae aʻoaʻoga a Iesu i mea na aʻoaʻo ai o ia e Ieova, faapea ma faatonuga o loo maua i le Afioga a le Atua. (Luka 4:16-21; Ioa. 8:28) E tatou te faaaʻoaʻo iā Iesu e ala i le faatatauina o ana fautuaga ma faaaogā aʻoaʻoga a le Tusi Paia. E tatou te tautatala ma mafaufau ai i le auala e tasi, ma o le tasi lea o vala o lo tatou autasi. (1 Kori. 1:10) Tatou te matuā talisapaia lava lomiga faale-Tusi Paia o loo saunia e le “pologa faamaoni ma le faautauta,” e faatumauina ai lo tatou autasi i le aʻoaʻo atu, ma faataunuu ai lo tatou matafaioi o ni faievagelia! (Mata. 24:45; 28:19, 20) O se tasi o nei lomiga o le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia, ma e 179 gagana e maua ai lenei tusi.

11. Na faapefea ona manumalo se tuafafine i Aitiope mai teteega e ala i le faaaogāina o le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia?

11 O le suʻesuʻeina o le Tusi Paia e ala i le faaaogāina o le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia, e mafai ai ona suia loto o ē tetee mai. I se tasi aso a o faia e Lula, o se tuafafine paeonia i Aitiope, se suʻesuʻega faale-Tusi Paia, na faateʻia i le oso mai o se aiga o lē o loo suʻesuʻe ma faapea mai e taofi le suʻesuʻega. Sa toʻa Lula ma talatalanoa ma lenei tauaiga, ma na ia faaaogā le talafaatusa o tupe pepelo i le mataupu e 15 o le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Sa toe toʻafilemu lenei fafine faasoesa, ma toe faaauau ai le suʻesuʻega. Sa toe iai lenei fafine i le isi suʻesuʻega, ma ia talosagaina ai sana suʻesuʻega faale-Tusi Paia e tusa lava foʻi pe totogi! E leʻi leva ae faia loa lana suʻesuʻega e faatolu i le vaiaso, ma ia agaʻigaʻi ai i luma faaleagaga.

12. Faamatala mai se faataʻitaʻiga e faaalia ai e mafai ona taulau talavou i le aʻoaʻo atu o upu moni o le Tusi Paia.

12 E mafai e talavou ona fesoasoani i isi e ala i le faaaogā o le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia. A o faitau e Keanu o se talavou e 11 ona tausaga i Hawaii lenei tusi i le aʻoga, na faapea atu sana uō: “Aiseā e te lē faamanatuina ai aso mālōlō?” Na faitau saʻo mai e Keanu le tali mai le faaopoopoga i le ulutala “Pe e Tatau Ona Tatou Faamamaluina Aso Faamanatu?” Ona ia suʻe lea i le itulau o loo iai mataupu, ma fesili atu i lana uō po o lē fea le mataupu e sili ona ia fiafia i ai. Sa amataina loa se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. I le tausaga faaleauaunaga ua teʻa, e 6,561,426 suʻesuʻega faale-Tusi Paia na faia e Molimau a Ieova, ma e toʻatele na faaaogāina le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Po o e faaaogāina lenei tusi i suʻesuʻega faale-Tusi Paia?

13. E faapefea i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ona uunaʻia ai se tagata e fai le mea saʻo?

13 O le suʻesuʻeina o le Tusi Paia e ala i le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia, e matuā aafia ai faanaunauga o ē fia faia le finagalo o le Atua. Sa amata e se ulugalii paeonia faapito i Nōue se suʻesuʻega faale-Tusi Paia a se aiga mai Zambia. E toʻatolu le fanau teine a lenei ulugalii mai Zambia, ma la te leʻi toe mananaʻo e maua se isi la tama. Ina ua toe tō le fafine, na la mananaʻo e faapaʻū le pepe. A o leʻi logoina le fomaʻi i la laʻua faaiʻuga, sa latou suʻesuʻeina le mataupu “Ia Vaai i le Ola e Pei Ona Silasila i ai le Atua.” Na toe suia le faaiʻuga a le ulugalii, ina ua ootia o la loto i le ata o loo i lenā mataupu, o se pepe a o leʻi fanau mai. Sa faaauau ona la agaʻigaʻi i luma faaleagaga ma faaigoa le la pepe tama i lē na faia le suʻesuʻega.

14. Faamatala le auala e mafai ai ona maua ni iʻuga lelei, pe a ola e tusa ma mea e tatou te aʻoaʻo atu.

14 O se tasi o vala autū o le aʻoaʻo a Iesu, o le faia lea e tusa ma mea na ia aʻoaʻoina. E toʻatele e talisapaia uiga lelei o Molimau a Ieova, o ē e faaaʻoaʻo iā Iesu. Sa gaoia mai le taavale le ato a se tamāloa faipisinisi i Niu Sila. Sa ia lipotia lenei mea, ae na faapea atu leoleo iā te ia: “Na o le pau le auala e toe maua ai lau ato, pe a maua e se tasi o Molimau a Ieova.” Na maua e se Molimau le ato a o ia tufa nusipepa. Sa logoina lē e ona le ato ma ia alu atu loa i le fale o le tuafafine. Sa uma lona popole ina ua toe maua ni pepa tāua tele sa i totonu o le ato. Na faapea atu le tuafafine iā te ia: “E tatau ona ou toe faafoʻi atu lau ato, auā o aʻu o se Molimau a Ieova.” Sa maofa le faipisinisi, ina ua ia toe manatuaina le tala a le leoleo iā te ia. O lea la, o loo ola Kerisiano moni e tusa ma aʻoaʻoga o loo i le Tusi Paia, faatasi ai ma le faaaʻoaʻo iā Iesu.—Epe. 13:18.

Faaaʻoaʻo i Feutagaʻiga a Iesu ma Tagata

15, 16. E faapefea ona tatou tosina mai tagata i la tatou feʻau o loo talaʻia?

15 Na tosina tagata i le feʻau a Iesu ona o ona uiga faaalia iā i latou. O se faaaʻoaʻoga, o lona alofa ma lona agamalu na tosina atu ai tagata matitiva iā te ia. Na ia alofa mutimutivale i ē na ō atu iā te ia, ma ia faamāfanafanaina i latou i upu faalaeiau, ma faamālōlōina i latou. (Faitau le Mareko 2:1-5.) E lē mafai ona tatou faia ni vavega, ae e mafai ona tatou faaalia le alofa, agamalu, ma le agalelei, o uiga e tosina atu ai tagata i le upu moni.

16 I se motu tū ese o Kiripati i le Pasefika i Saute, o le alofa na asia ai e se paeonia faapito e igoa iā Tariu le fale o se tamā matua e igoa iā Pele. E ui e leʻi fia faalogo lenei tamā, ae sa alofa pea Tariu iā te ia ona sa ia iloa e pē le isi itu o lona tino. Na ia fesili atu, “Po o ua e faalogo i le folafolaga a le Atua mo ē mamaʻi ma matutua?” Ona ia faitauina lea o se mau mai valoaga a Isaia. (Faitau le Isaia 35:5, 6.) Na faaosofia le naunau o lenei tamā ma ia faapea mai: “E tele tausaga o oʻu faitauina le Tusi Paia ma na asiasi mai foʻi se misionare o le matou lotu iā te aʻu, ae ou te leʻi faitau lava i lenā mau i le Tusi Paia.” Sa amataina loa le suʻesuʻega faale-Tusi Paia a Pele, ma agaʻigaʻi ai i luma faaleagaga. Ioe, e tugā āuga o lona maʻi, ae ua papatisoina nei o ia, ma o loo ia taʻimua i le vaavaaia o se vaega maotua, ma ua soo le motu i le talaʻiina o le tala lelei.

Ia Faaauau Ona Faaaʻoaʻo iā Keriso

17, 18. (a) E faapefea ona avea oe ma faievagelia taulau manuia? (e) O le ā le tulaga o loo faatalitalia e i latou o loo maelega i le latou faiva?

17 E pei o tala fiafia i mea e tutupu i le faiva, e mafai ona tatou taulau o ni faievagelia pe a atiaʻe ma faaalia uiga na faaalia e Iesu. O se mea tatau la lo tatou faaaʻoaʻo iā Keriso i le avea o ni faievagelia maelega!

18 Ina ua avea nisi ma soo o Iesu i le uluaʻi senituri, na fesili Peteru: “O le ā se mea e matou te maua?” Na tali Iesu: “O ē uma e tuua fale po o uso, tuafāfine, tamā, tinā, fanau, po o fanua ona o loʻu igoa, e sili atu mea latou te maua, ma e maua foʻi le ola e faavavau.” (Mata. 19:27-29) E mautinoa o lo tatou tulaga foʻi lenā, pe a faaauau pea ona mulimuli i le Misionare sili, o Iesu Keriso.

O le ā Lau Tali?

• E faapefea ona aʻoaʻoina i tatou e Ieova e avea ma faievagelia?

• Aiseā e aogā ai le tusi Aʻoaʻoga a le Tusi Paia i la tatou faiva?

• E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Iesu pe a feutagaʻi ma isi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 17]

Ina ua valaaulia e Iesu ia Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane e mulimuli iā te ia, latou te leʻi faatalatū

[Ata i le itulau 19]

O lomiga e pei o le tusi “Aʻoaʻoga a le Tusi Paia,” ua fesoasoani iā i tatou e autasi ai i le aʻoaʻo atu