Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Tausiesea ae Lē Faagaloina

E Tausiesea ae Lē Faagaloina

E Tausiesea ae Lē Faagaloina

NA FAUTUAINA e le aposetolo o Paulo Kerisiano e faapea: “Seʻi o tatou faia mea lelei i tagata uma . . . , aemaise i ē tatou te aiga i le faatuatua.” (Kala. 6:10) O loo tatou mulimuli pea i aso nei i lenā taʻiala faagaeeina, ma saʻili auala e fai ai mea lelei i o tatou uso. E aofia ai o tatou uso ma tuafāfine matutua lea e nonofo i nofoaga mo tagata matutua, o i latou na o loo manaʻomia ona faaali atu i ai e le faapotopotoga le alofa e tatau ai.

E moni, o se tulaga masani i nisi o atunuu le tausia o mātua ua matutua i aiga. Peitaʻi, i isi atunuu, e toʻatele tagata matutua ua faalagolago i nei nofoaga e tausia ai i latou. Ae faapefea uso ma tuafāfine matutua o loo tausia i fale mo tagata matutua? O ā ni luʻi o loo feagai ma i latou? E faapefea ona latou fesagaʻia na luʻi pe a lē fesoasoani atu o latou aiga? E faapefea ona lagolagosua le faapotopotoga iā i latou? O ā ni aogā e maua mai le asiasi pea iā i latou?

Luʻi i Nofoaga e Tausia ai Tagata Matutua

Pe a siitia atu uso ma tuafāfine matutua i nofoaga e tausia ai i latou, atonu o le a iai i latou i le oganuu a se isi faapotopotoga lea e lē masani i ai. O le iʻuga, atonu o le a lē manatu Molimau i lenā faapotopotoga e asiasi atu pea iā i latou. E lē gata i lea, i le fale e tausia ai tagata matutua, atonu o le a nonofo faatasi ai o tatou uso ma tagata e eseese a latou tapuaʻiga. Atonu o le a avea lenā tulaga ma luʻi i o tatou uso.

O se faataʻitaʻiga, i nisi vaipanoa, e faatulaga ai e nofoaga mo tagata matutua ni sauniga lotu e fai ai i inā. Na faapea mai se tasi o tausimaʻi: “O nisi Molimau matutua o ē ua tau lē lelei le tautala, ua ave i latou i nofoa faataavalevale i le mea o loo faia ai sauniga a lotu e aunoa ma le fesili iā i latou pe e mananaʻo i ai.” E lē gata i lea, e masani ona faaaogā e le ʻaufaigaluega i inā ia aso fanau, o Kerisimasi po o Eseta ina ia suia ai faasologa masani o mea e fai. E masani foʻi ona avatu i isi Molimau o iai i inā falemaʻi ia meaʻai e lē mafai ona latou taumafaina e tusa ai ma o latou lotofuatiaifo. (Galu. 15:29) O lo tatou asiasi atu pea i o tatou uso ma tuafāfine matutua, o le a fesoasoani iā i latou e fesagaʻia ai nei luʻi.

Fesoasoani Mai le Faapotopotoga

Na mataala uluaʻi Kerisiano i le faia o la latou matafaioi i tagata matutua pe a leai ni aiga e fesoasoani iā i latou. (1 Timo. 5:9) E faapena foʻi ona mataala toeaina i aso nei, ina ia faamautinoa e lē o tuulafoaʻia tagata matutua o loo i nofoaga o tagata matutua i lo latou vaipanoa. * Na faapea mai Ropati, o ia o se toeaina: “O se mea lelei tele mo toeaina le asiasi atu i uso matutua e vaai po o ā mai, ma tatalo faatasi ma i latou. E tele mea e mafai ona fai e le faapotopotoga e tausia ai o latou manaʻoga. Pe a tatou faaavanoa so tatou taimi e asiasi atu ai iā i latou, e taʻu mai ai, o loo tatou malamalama i le tāua o le silafaga a Ieova i le tausia o manaʻoga o ē matutua.—Iako. 1:27.

E faatulaga e toeaina se fesoasoani mo o latou uso ma tuafāfine i fale o tagata matutua, pe afai e manaʻomia. Na iloa e Ropati se tasi o fesoasoani e ono manaʻomia e se tagata matua: “E ao ona tatou faalaeiau o tatou uso ma tuafāfine e auai i sauniga pe a talafeagai ma o latou tulaga.” Ae peitaʻi, mo i latou ua lē o toe mafai ona ō i le Maota mo Sauniga, e mafai e toeaina ona fai nisi fuafuaga. Na faalogologo Jacqueline i le sauniga e ala i le telefoni, o lē ua silia i le 80 ona tausaga ma o loo mafatia i se ituaiga o maʻi gugu. Na ia taʻua: “Ua matuā aogā iā te aʻu le faalogologo i le sauniga e pei lava o loo faia i le mea o loo oʻu iai. Ou te lē fia misia le faalogo pea i na sauniga e tusa lava po o le ā le mea e tupu mai.”

Afai e lē mafai ona faalogo le uso ma le tuafafine matua i sauniga i luga o le telefoni, e mafai e toeaina ona puʻe le sauniga i se lipine. O le tagata e alu e ave le lipine lea ua puʻe i le uso po o le tuafafine matua i le fale o loo tausia ai, e mafai ona ia faaaogā lenā avanoa e faalaeiau ai iā te ia. Na taʻua e se tasi o toeaina: “O le taʻu atu o ni tala e faatatau i le ʻauuso i le faapotopotoga, e lagona ai e tagata matutua o loo avea pea i latou ma vaega o lo tatou auaiga faaleagaga.”

Ia Fesootaʻi Pea i Ai

O le toʻatele o tagata matutua e lagona le mafatia ma le lē mautonu pe a siitia atu i fale e tausia ai i latou. O le iʻuga, ua amata ai ona lē fiafia e faatasitasi ma isi. Ae o lo tatou asiasi atu i o tatou uso ma tuafāfine matutua, ma fesoasoani iā i latou i le taimi lava e siitia atu ai i se isi nofoaga, o le a matuā aogā lenā iā i latou e toe maua ai le toʻafilemu ma le lotofiafia.—Faata. 17:22.

Pe afai ua tau faalētonu le malosi o le mafaufau ma le faalogo o o tatou uso ma tuafāfine ua matutua, po le aafia foʻi i isi faafitauli e faigatā ai ona tautala, atonu e manatu nisi e lē aogā ona asiasi atu iā i latou. Peitaʻi, o lo tatou taumafai pea e asi i latou e tusa lava pe faigatā ona talanoa mai, e faaalia ai pea lo tatou “tausolomua ona faaaloalo le tasi i le isi.” (Roma 12:10) Pe afai ua amata ona tau galogalo i se uso matua mea i le taimi nei, e mafai ona tatou faalaeiau o ia ina ia taʻu mai mea na tutupu iā te ia a o laʻitiiti, po o le taʻu mai o le auala na ia maua ai le upu moni. O le ā e ao ona tatou fai pe a faigatā ona ia faamatala mai ona manatu? Ia faalogo ma le onosai, ma pe a mafai, ia taʻu i ai ni upu e foliga mai o loo ia tau mafaufau e fai mai, ma fai i ai e faaauau pea ona talanoa mai. Afai e lē manino ma faigatā ona ia talanoa mai ma faigatā ai ona tatou malamalama, ia tatou taumafai e iloa le uiga o ana tala e ala i le faalogo lelei i lona leo.

Pe a lē mafai ona toe talanoa mai i latou, ia faaaogā isi auala. Na fai ma masani a Lorenese, o se paeonia, le asiasi iā Madeleine, o se tuafafine ua 80 ona tausaga ma ua lē toe mafai ona tautala. Na faamatala mai e Lorenese le auala na la fesootaʻi ai: “Ou te uuina le lima o Madeleine pe a ma tatalo faatasi. A o faia le tatalo, na ia uumau loʻu lima ma emoemo ona mata e taʻu mai ai lona talisapaia o na taimi sili ona tāua.” O le uuina o le lima o tagata matutua po o le fusi o i latou, o le a faamāfanafanaina ai i latou.

E Tāua Lou Faatasi ma i Latou

O lou asiasi pea i tagata matutua, e ono aafia ai le auala o loo tausia ai i latou. Na taʻua e Danièle, o lē sa asiasi atu pe tusa ma le 20 tausaga i uso ma tuafāfine o loo i fale mo tagata matutua, e faapea: “Pe a iloa e le ʻaufaigaluega a le fale mo tagata matutua o loo asiasi atu pea nisi i se tasi, o le a sili atu la le tausiga e na te maua.” Na faapea mai Ropati lea na taʻua muamua: “E fia faalogo le ʻautausimaʻi i le tagata e fai ma ana masani le asiasi atu i le fale e tausia ai ē matutua. Atonu latou te lē fia faia faapea i se tagata e seāseā asiasi atu.” Ona e masani ona feagai le ʻautausimaʻi ma aiga e faigata ona faamalieina, e latou te talisapaia la le faamālō a ē asiasi atu. E lē gata i lea, afai tatou te atiaʻe se faiā lelei ma le ʻautausimaʻi, atonu o le a latou faaaloalo foʻi i taʻiala ma talitonuga o se Molimau matua o loo latou vaaia.

E mafai ona tatou maua se faiā lelei ma le ʻautausimaʻi pe a tatou fesoasoani i ni galuega faigofie. I nisi atunuu, o le lē lava o ni tagata tausimaʻi agavaa ua lē maua ai le tausiga lelei lea e tatau ona maua e tagata matutua. Na taʻua e Repeka, o se teine tausimaʻi e faapea: “E pisi tele taimi o taumafataga. O se taimi lelei la lenei e asiasi atu ai ma fesoasoani e fafaga le tagata maʻi.” E tatau ona tatou fesili atu i le ʻautausimaʻi pe faapefea ona tatou fesoasoani iā i latou.

Pe a faaauau pea ona tatou asiasi atu i le fale lava lea e tasi mo tagata matutua, o le a tatou iloa ai manaʻoga o se uso po o se tuafafine, ma i lalo o le faatagaga a le falemaʻi o le a mafai loa ona tatou fesoasoani iā te ia. O se faataʻitaʻiga, atonu e mafai ona tatou faamatagofieina le potu o le tagata maʻi i ata o ē pele iā i latou, po o ni atatusi na tusia e tamaiti. E lē gata i lea, e mafai foʻi ona tatou avatu iā te ia se ofu tele mafanafana lea e ofu i tua o le ofu moe, o fasimoli taʻele ma isi mea manaʻomia. Aiseā e lē ave ai o ia i fafo o le fale mo se vaaiga fou, pe a iai se togālaau? Na toe faapea mai Lorenese: “E faatalitali mai lava Madeleine mo le isi aʻu asiasiga. Pe a vaai mai o loo matou ō atu ma tamaiti, e vave lava ona ʻataʻata ma fiafia ona foliga!” O le tausolomua e faia na gaoioiga, e mafai ona telē se aogā iā i latou o loo nonofo i fale mo tagata matutua.—Faata. 3:27.

O Aogā o le Asiasi Atu Pea

O le faaauau pea ona asiasi atu i se tagata matua, e ono tofotofoina ai le “moni o lo [tatou] alofa.” (2 Kori. 8:8) E faapefea? Atonu tatou te faanoanoa pe a vaai atu i se uō,ua vaivai atu lava. Na faapea mai Lorenese: “I le taimi muamua, sa ou tagi a o oʻu vaaia le tulaga o le maʻi o Madeleine i taimi ou te asiasi atu ai. Ae ua ou iloa, o le tatalo faatauanau e lē gata e aogā iā i maʻua e aveese ai le fefe, ae faalaeiauina ai foʻi.” E tele tausaga na asiasi atu ai Ropati i se uso e igoa iā Larry, o lē sa maua i le maʻi e taʻua o le Parkinson’s disease (lea e tetete ai le tino). Na faapea mai Ropati: “Na leaga le tulaga o le maʻi o Larry lea na oo ai lava ina ou lē toe malamalama i mea o ia fai mai ai. Ae pe a ma tatalo faatasi, ou te mātauina lona faatuatua.”

E lē gata e aogā i o tatou uso ma tuafāfine matutua pe a tatou asiasi iā i latou, ae aogā foʻi iā i tatou. O lo latou maumauaʻi e mafuta vavalalata iā Ieova a o nonofo faatasi ma tagata e ese a latou tapuaʻiga, e malosi ai lo tatou faatuatua ma faaalia ai le lototele. O lo latou naunau i mea faaleagaga e ui lava ina lē lelei le faalogo ma le vaai, e taʻu mai ai “e lē na o meaʻai e ola ai le tagata, ae o afioga uma e tulei mai i le fofoga o Ieova.” (Mata. 4:4) Pe a latou fiafia i nai mea lāiti, e pei o se ʻata a se tamaitiiti po o le aai faatasi, ua faamanatu mai ai iā i tatou le tāua o le lotomalie i mea ua maua. O lo latou fiafia i mea faaleagaga, e fesoasoani iā i tatou e faatulaga lelei ai mea e ao ona faamuamua.

Ioe, e maua e le faapotopotoga atoa aogā mai le fesoasoani o loo tatou faia i ē ua matutua. E faapefea? Talu ai e faalagolago i latou ua mamaʻi i le alofa o le ʻauuso, ua maua ai e le faapotopotoga avanoa e faaalia ai le agaalofa. O lea la, e ao iā i tatou uma ona vaai i le tausia o tagata matutua, o se vaega o la tatou auaunaga o le tasi i le isi, e tusa lava pe umi se taimi e fai ai. (1 Pete. 4:10, 11) Afai e tausolomua toeaina i le faia o lenā tulaga, o le a fesoasoani ai i isi i le faapotopotoga e manatu i lenā vala o le auaunaga o se mea e lē tatau ona tuulafoaʻia. (Eseki. 34:15, 16) O le a mautinoa e o tatou uso ma tuafāfine matutua e lē o faagaloina i latou, pe a tatou lotomalilie e fesoasoani iā i latou ma le alofa!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 8 O le taimi lava e iloa ai e le failautusi a le faapotopotoga ua siitia atu se uso po o se tuafafine i le nofoaga e tausia ai tagata matutua i se isi vaipanoa, o se gaoioiga lelei ma alofa le faailoa atu loa i toeaina o le faapotopotoga i lenā vaipanoa.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 28]

“Pe a iloa e le ʻaufaigaluega a le fale mo tagata matutua o loo asiasi atu pea nisi i se tasi, o le a sili atu le tausiga e na te maua”

[Ata i le itulau 26]

O lo tatou tatalo faatauanau e aogā i se uso po o se tuafafine matua e maua ai le toʻafilemu

[Ata i le itulau 26]

O le a faamalosia o tatou uso ma tuafāfine matutua pe a tatou faaalia le alofa māfana iā i latou