Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mea e Tatou te Sosola Ese Mai Ai

Mea e Tatou te Sosola Ese Mai Ai

Mea e Tatou te Sosola Ese Mai Ai

“O outou o fanau a gata feʻai, o ai ua na faailoa atu iā te outou ia sosola ese mai i le toʻasā o loo sau?”—MATA. 3:7.

1. O ā nisi o faataʻitaʻiga o loo i le Tusi Paia o le sosola ese?

O LE ā sou manatu pe a e faalogo i le upu “sosola”? O nisi e latou te mafaufau i le tama talavou aulelei o Iosefa, o loo sola ese mai le avā amio lē mamā a Potifara. (Kene. 39:7-12) E ono manatu foʻi nisi i Kerisiano na sosola ese mai Ierusalema i le tausaga e 66 T.A., na latou usitaʻia le lapataʻiga a Iesu: “Pe a outou iloa foʻi ua siʻosiʻomia Ierusalema e ʻautau . . . o ē o i Iutaia ia sosola i mauga, o i latou o i totonu o le aai, ia ō ese.”—Luka 21:20, 21.

2, 3. (a) O le ā le uiga moni o le faitioga a Ioane le Papatiso i taʻitaʻi lotu? (e) Na faapefea ona faamamafa e Iesu le lapataʻiga na avatu e Ioane?

2 O faataʻitaʻiga ua taʻua i luga e aofia ai le sosola i se tulaga faaletino. I aso nei, o Kerisiano moni toetoe lava i le lalolagi atoa, o loo iai se manaʻoga faanatinati e sosola ese ai i se auala faafaatusa. Na faaaogā e Ioane le Papatiso le upu “sosola” i le tulaga lenā. O nisi na ō ane iā Ioane o ni taʻitaʻi lotu Iutaia faafiaamiotonu na latou manatu e leai se māfuaaga e latou te salamō ai. Sa latou vaai maulalo i tagata lautele ia na papatiso e avea ma faailoga o lo latou salamō. Sa faaalialia i lumāmea e Ioane na taʻitaʻi lotu faafiaamiotonu i le faapea atu: “O outou o fanau a gata feʻai, o ai ua na faailoa atu iā te outou ia sosola ese mai i le toʻasā o loo sau? O lea, ia outou fua mai ni fua e tatau ma le salamō.”—Mata. 3:7, 8.

3 E leʻi uiga atu Ioane i se solaaga faaletino. Sa ia lapataʻi atu e uiga i se faamasinoga sa faaloloʻi ane, o le aso o le toʻasā; ma na ia lapataʻia taʻitaʻi lotu afai latou te mananaʻo e sosola ese i lenā aso, e latou te manaʻomia ona fua mai ni fua o lo latou salamō. Mulimuli ane, sa taʻusalaina ma le lē fefe e Iesu taʻitaʻi lotu—o ō latou uiga fia fasioti tagata e faaalia ai o lo latou tamā moni o le Tiapolo lea. (Ioa. 8:44) Ina ia faamalosia le lapataʻiga a Ioane na faia muamua atu, na taʻua ai e Iesu i latou o “fanau a gata feʻai” ma faapea atu: “E faapefea ona outou sosola ese mai le faasalaga i Kena?” (Mata. 23:33) O le ā le uiga o le faaupuga a Iesu o “Kena”?

4. O le ā na uiga iai Iesu ina ua ia taʻua le upu “Kena”?

4 O Kena o se vanu i fafo atu o pa o Ierusalema lea sa lafoaʻi i ai lapisi ma tino o meaola mamate e susunu ai. Na faaaogā e Iesu Kena o se faailoga o le oti e faavavau. (Tagaʻi i le itulau e 27.) O lana fesili e faatatau i le sosola ese mai Kena e faaalia ai, o lenā vasega o taʻitaʻi lotu ua tatau i ai le faaumatiaga e faavavau.—Mata. 5:22, 29.

5. E faapefea i le talafaasolopito ona faamaonia le moni o lapataʻiga a Ioane ma Iesu?

Sa faaopoopo atu e taʻitaʻi Iutaia i a latou agasala le faapuapuagatiaina o Iesu ma ona soo. Mulimuli ane, e pei ona lapataʻia e Ioane ma Iesu, na oo ane lava le aso o le toʻasā o le Atua. I lenā mea na tupu, o “le toʻasā” lea sa faaloloʻi ane sa taulaʻi atu i se vaipanoa patino, o Ierusalema ma Iutaia, sa ono mafai lava la ona sosola ese, i le tulaga faaletino lea. Na oo ane lenā toʻasā ina ua faaumatia Ierusalema ma lona malumalu e ʻautau a Roma i le 70 T.A. O lenā “puapuaga” sa avea o se mea telē i lo se isi lava mea na tupu i Ierusalema. E toʻatele na fasiotia po o le ave foʻi faatagataotauaina. I le taimi nei, e iai se isi faaumatiaga e sili atu ona telē o le a oo mai iā i latou o faapea mai o Kerisiano, ma i latou o isi tapuaʻiga.—Mata. 24:21.

Ia Sosola Ese i le Toʻasā ua Lata Mai

6. O le ā na amata ona tupu aʻe i le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano?

6 O nisi o uluaʻi Kerisiano na oo ina liliu ese mai le upu moni, ma na iai isi na mulimuli atu iā i latou. (Galu. 20:29, 30) A o soifua pea aposetolo o Iesu, na latou gaoioi e ‘⁠taofiofia’ le liliuese mai le faa-Kerisiano, ae ina ua latou maliliu, e tele ni vaega faalotu na amata aliaʻe. I aso nei, o loo iai le faitau selau o lotu e feteenaʻi a latou aʻoaʻoga i totonu o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni. Na valoia e le Tusi Paia le tulaʻi mai o faifeʻau o lotu ua liliu ese mai le faa-Kerisiano moni, ma ua faamatalaina le vaega lenei o taʻitaʻi lotu o “le tagata o le amioleaga” ma o “le atalii lea o le faaumatiaga . . . lea o le a aveesea e le Alii o Iesu . . . ma faaumatia ai pe a faaali mai i lona faatasi mai.”—2 Tesa. 2:3, 6-8.

7. Aiseā ua fetaui lelei ai le faaupuga “tagata o le amioleaga” i faifeʻau o lotu liliu ese mai le faa-Kerisiano moni?

7 O faifeʻau o lotu liliu ese mai le faa-Kerisiano moni, e amioleaga ona ua latou faasesēina le faitau miliona o tagata e ala i le faaauilumaina o aʻoaʻoga, aso mālōlō, ma amioga e feteenaʻi ma le Tusi Paia. E pei lava o taʻitaʻi lotu na taʻusalaina e Iesu, o tagata tapuaʻi i aso nei o loo avea ma vaega o “le atalii . . . o le faaumatiaga” o le a fesagaʻi ma le faaumatiaga e aunoa ma se faamoemoe mo le toe tū. (2 Tesa. 1:6-9) O le ā la o le a oo i tagata ua faasesēina e faifeʻau o lotu o loo faapea mai o Kerisiano, ma faifeʻau o isi ituaiga o tapuaʻiga sesē? Ina ia tali lenei fesili, seʻi o tatou iloiloina mea na tutupu lea na sosoo ai ma le faaumatiaga o Ierusalema, i le 607 T.L.M.

“Inā Sosola ia Outou ai Totonu o Papelonia”

8, 9. (a) O le ā le feʻau faavaloaga a Ieremia i tagata Iutaia na ave faatagataotauaina i Papelonia? (e) Ina ua uma ona faatoʻilaloina Papelonia e Metai ma Peresia, o le ā le solaaga na mafai ona fai?

8 Na valoia e le perofeta o Ieremia le faaumatiaga o Ierusalema lea na tupu i le 607 T.L.M. Na ia taʻua faapea o le a ave faatagataotauaina tagata o le Atua, ae o le a toe faafoʻisia i lo latou atunuu pe a mavae “tausaga e fitugafulu.” (Iere. 29:4, 10) Na avatu e Ieremia se feʻau tāua lava mo tagata Iutaia sa faaaunuua i Papelonia; sa tatau ona lē faaleagaina i latou e tapuaʻiga sesē sa faia i Papelonia. O le faia faapea, e sauniunia ai i latou e toe foʻi i Ierusalema, ma toe atiaʻe le tapuaʻiga mamā i le taimi atofaina a Ieova. Na tupu lenei mea ina ua faatoʻilaloina e Metai ma Peresia ia Papelonia i le 539 T.L.M. Na avatu e le tupu o Peresia o Kuresa II le faatonuga mo tagata Iutaia e toe foʻi e toe fausia le malumalu o Ieova i Ierusalema.—Esera 1:1-4.

9 E faitau afe tagata Iutaia na latou faaaogā le avanoa e toe foʻi ai. (Esera 2:64-67) O le faia faapea, na latou faataunuuina ai le valoaga a Ieremia e aofia ai sona uiga o le sola ese, ae e uiga foʻi i le alu atu i se isi nofoaga. (Faitau le Ieremia 51:6, 45, 50.) Sa iai māfuaaga lē maʻalofia na lē mafai ai e tagata Iutaia uma ona toe foʻi i le malaga umi i Ierusalema ma Iuta. O i latou na totoe ai pea i Papelonia, e pei o si perofeta ua afu le soifua o Tanielu, sa faalagolago lo latou maua o faamanuiaga a le Atua, i lo latou lagolagoina ma le lotoatoa o le tapuaʻiga mamā sa i Ierusalema, ma tumau i le vavae ese mai tapuaʻiga sesē a Papelonia.

10. O ā ituaiga o “mea e inosia” ua tuuaʻia ai “Papelonia Tele”?

10 I aso nei, e faitau piliona tagata ua aofia i ituaiga eseese o tapuaʻiga sesē lea e tupuga mai Papelonia anamua. (Kene. 11:6-9) Pe a tuufaatasi uma nei lotu sesē, o loo taʻua i latou o “Papelonia Tele, le tinā o fafine talitane ma mea e inosia i le lalolagi.” (Faaa. 17:5) Ua loa ona iai se talaaga o lotu sesē, e latou te lagolagoina pule faapolotiki o le lalolagi. O se tasi o “mea e inosia” o loo tuuaʻia ai o ia, o le tele o taua lea ua oo ai i le faitau selau miliona tagata ua “fasiotia i le lalolagi.” (Faaa. 18:24) O isi “mea e inosia” o loo aofia ai, o le feusuaʻi ma tamaiti ma isi ituaiga o feusuaʻiga lē mamā o loo faia e le ʻaufailotu, ma o loo faatuutuu lava i ai i latou o loo i tulaga maualuluga o lotu. E lē o se mea la e ofo ai, pe afai ua lē o toe umi ona tafiesea loa lea e Ieova lotu sesē uma mai i lenei lalolagi.—Faaa. 18:8.

11. O le ā le matafaioi a Kerisiano e fai seʻia oo ina faaumatia Papelonia Tele?

11 O le iloa e Kerisiano moni o lenei mea, ua iā i latou ai se matafaioi o le lapataʻia o sui o Papelonia Tele. O se tasi o auala o loo latou faia ai, o le faasalalauina o Tusi Paia ma lomiga faale-Tusi Paia o loo lomia e “le pologa faamaoni ma le faautauta,” lea ua tofia e Iesu e saunia “meaʻai [faaleagaga] i le taimi tatau.” (Mata. 24:45) Pe a fiafia se tagata i le feʻau o le Tusi Paia, ona faia lea o se faatulagaga e fesoasoani iā i latou e ala i se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. E faamoemoe, e latou te iloa le manaʻoga ia ‘sosola outou ai totonu o Papelonia’ a o leʻi tuai tele.—Faaa. 18:4.

Sosola Ese i le Ifo i Tupua

12. O le ā le silafaga a le Atua i le tapuaʻia o faatusa ma tupua?

12 O le isi faiga inosia o loo taatele iā Papelonia Tele, o le tapuaʻia o faatusa ma tupua. Ua taʻua e le Atua lenā mea o “mea inosia” ma “tupua.” (Teu. 29:17) O i latou uma e mananaʻo e faafiafia le Atua e ao ona ʻalofia le ifo i tupua, ina ia tusa ai ma le fetalaiga a le Atua: “O aʻu o Ieova, o loʻu igoa lea; o loʻu mamalu foʻi ou te lē avatua lea i se tasi, ma loʻu viiga ou te lē avatua i tupua ua tā.”—Isa. 42:8.

13. O le ā le ituaiga ifoga i tupua iloagatā e ao ona tatou sosola ese ai?

13 Ua faaalia foʻi i le Afioga a le Atua ia ituaiga ifoga i tupua e iloagatā. O se faataʻitaʻiga, o loo taʻua le manaʻonaʻo fua i mea a isi o le ifo i tupua. (Kolo. 3:5) O le manaʻonaʻo o lona uiga o le faanaunau i mea e faasā, e pei o le manaʻonaʻo i meatotino a le isi tagata. (Eso. 20: 17) Na tuputupu aʻe i le agelu lea na avea ma Satani le Tiapolo, le manaʻonaʻo e tutusa ma Lē Silisili Ese ma ia tapuaʻia o ia. (Luka 4:5-7) Na oo ai ina faasagatau iā Ieova, ma faalata ai Eva ia manaʻo i se mea na faasā e le Atua. E mafai foʻi ona faapea atu, ua faia e Atamu le ifo i tupua i lona faatagaina o lona manaʻoga manatu faapito, mo le mafutaga ma lana avā e sili atu ona tāua, nai lo le usiusitai i lona Tamā alofa i le lagi. I sona faaeseesega, o i latou uma e mananaʻo e sosola ese mai le aso o le toʻasā o le Atua, e ao ona avatu iā te ia le tuutoina atoatoa ma teena le manaʻonaʻo i mea e lē o ni au mea.

“Ia Sosola Ese i le Faitaaga”

14-16. (a) Aiseā ua avea ai Iosefa ma faaaʻoaʻoga lelei tau amio? (e) O le ā e ao ona tatou fai, pe a iā i tatou faanaunauga lē mamā i feusuaʻiga? (i) E faapefea ona tatou taulau e sosola ese i le faitaaga?

14 Faitau le 1 Korinito 6:18. Ina ua taumafai le avā a Potifara e faatosina Iosefa, na sola moni lava Iosefa mai le fafine. Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei mo Kerisiano, o ē o loo nofofua ma i latou ua faaipoipo! E manino mai sa fafau aʻe le loto fuatiaifo o Iosefa i mea na tutupu muamua na ia iloa ai le silasila a Ieova i amioga lē mamā. Pe afai e tatou te mananaʻo e usitaʻia le faatonuga “ia sosola ese i le faitaaga,” o le a tatou ʻalofia foʻi la mea e ono faatupuina ai le manaʻo i se tasi e ese mai i a tatou paaga faaipoipo. Ua taʻu mai iā i tatou: “Ia fasiotia . . . o outou itutino, o le faitaaga, o amioga lē mamā, le tuʻinanau i feusuaʻiga, o tuʻinanauga leaga ma le manaʻonaʻo fua i mea a isi, o le ifo i tupua lava lea. O na mea uma e oo mai ai le toʻasā o le Atua.”—Kolo. 3:5, 6.

15 Mātau foʻi, ‘e oo mai le toʻasā o le Atua.’ E toʻatele tagata i le lalolagi ua faatupu aʻe se faanaunauga lē talafeagai mo feusuaʻiga, ma lolo atu i ai e fai. O lea la, e ao i Kerisiano ona tatalo mo le fesoasoani a le Atua ma le agaga paia, ina ia lē pulea i tatou e faanaunauga lē mamā. E lē gata i lea, o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, auai i sauniga faa-Kerisiano, ma le tufa atu i o tatou tuaoi o le tala lelei, o le a fesoasoani iā i tatou e “savavali [ai] pea e tusa ma le agaga.” O le faia faapea, o le a tatou ‘lē faia ai tuʻinanauga o le tino.’—Kala. 5:16.

16 E mautinoa, afai e tatou te matamata i ata ma faamatalaga lē mamā, o le a tatou lē ‘savavali la i le agaga.’ E manaʻomia foʻi e Kerisiano uma ona puipui i latou mai le faitau, matamata, po o le faalogologo i mataupu e faaoso ai lagona i feusuaʻiga. E faapena foʻi, ona sesē mo tagata o le Atua o “tagata paia” ona fiafia i tausuaga i mea faapena, po o le talatalanoa foʻi i feusuaʻiga lē mamā. (Efe. 5:3, 4) O lo tatou faia faapea, e tatou te faaali atu ai i lo tatou Tamā i le lagi, e tatou te mananaʻo moni e sosola ese i lona toʻasā o loo sau ma ola i lana lalolagi fou amiotonu.

Sosola Ese i “le Manaʻo Tele i Tupe”

17, 18. Aiseā e tatou te sosola ese ai i “le manaʻo tele i tupe”?

17 I le uluaʻi tusi a Paulo iā Timoteo, na ia faamatilatila ai mataupu silisili ia e ao ona taʻitaʻia ai pologa Kerisiano, o nisi o ē atonu na latou faatalitalia ni lelei faaletino latou te maua, ona o o latou matai o ni Kerisiano. O isi atonu na latou taumafai e faaaogā mea e paia ina ia maua ai ni a latou mea. Na lapataʻia e Paulo i latou na “manatu e maua . . . a latou mea [faitino] ona o le faamaoni i le Atua.” O le iʻo o le faafitauli atonu ona “o le manaʻo tele i tupe,” lea e iai se aafiaga i so o se tasi, pe mauʻoa pe mativa.—1 Timo. 6:1, 2, 5, 9, 10.

18 Pe mafai ona e mafaufau i ni faataʻitaʻiga o loo i le Tusi Paia i ni tagata na faaleagaina la latou faiā ma le Atua, ona o “le manaʻo tele i tupe” po o le fiafia i mea e lē aogā lea e maua ona o tupe? (Iosua 7:11, 21; 2 Tu. 5:20, 25-27) Na uunaʻia e Paulo Timoteo: “A o oe le tagata o le Atua, ia e sola ese mai i nei mea. Ae ia saʻili le amiotonu, le faamaoni i le Atua, le faatuatua, le alofa, le tumau ma le agamalu.” (1 Timo. 6:11) O le utagia o lenā lapataʻiga e tāua tele mo tagata uma, e mananaʻo e sao mai le aso o le toʻasā ua lata mai.

“Ia Sola Ese Mai i Tuʻinanauga Masani o Talavou”

19. O le ā le mea e manaʻomia e talavou uma?

19 Faitau le Faataoto 22:15. O le valea i le loto o se talavou e faigofie tele ona taʻitaʻisesē ai o ia. O se tasi o mea e fesoasoani e faafetaiaʻia ai na tulaga, o aʻoaʻiga e faavae i le Tusi Paia. O le tele o talavou Kerisiano e lē Molimau a Ieova o latou mātua, e latou te saʻili ia maua ma faatatauina mataupu silisili o loo faatulagaina i le Tusi Paia. Ua maua e isi aogā i fautuaga atamai a i latou e matutua faaleagaga i le faapotopotoga. Po o ai lava e na te aumaia fautuaga e faavae i le Tusi Paia, ae o le gauaʻi atu i ai e mafai ona taʻitaʻia ai i le fiafia i le taimi nei ma le lumanaʻi.—Epe. 12:8-11.

20. E faapefea ona maua e talavou le fesoasoani e sola ese ai mai tuʻinanauga sesē?

20 Faitau le 2 Timoteo 2:20-22. O le toʻatele lava o talavou e lē lava le poto masani, e lē o maua le uiga o aʻoaʻiga tatau ma ua paʻuʻū atu i ala valea, e pei o le agaga tauvā, matapeʻapeʻa, faitaaga, le manaʻo tele i tupe, ma le saʻilia o mea faafiafia. O nei mea o loo faaalia ai “tuʻinanauga masani o talavou,” lea e uunaʻia i tatou e le Tusi Paia e sosola ese ai. O le sola ese e manaʻomia ai ona puipuia se talavou Kerisiano mai taaʻiga leaga, po o fea lava e tulaʻi mai ai. E faapitoa lava ona aogā fautuaga a le Atua i le saʻilia o uiga faale-Atua “faatasi ma i latou o ē e valaau i le Alii mai le loto mamā.”

21. O le ā le folafolaga mataʻina na faia e Iesu e faatatau i ona soo e pei o ni mamoe?

21 Pe tatou te laiti pe matutua, o le teena o le faalogo atu i tagata e taumafai e faasesēina i tatou, e faaalia ai o loo tatou mananaʻo e avea ma vaega o soo pei o ni mamoe o loo “sosola ese mai . . . leo o tagata ese.” (Ioa. 10:5) Peitaʻi, o le sola ese i le aso o le toʻasā o le Atua, e manaʻomia ai mea e sili atu nai lo le na o le sola ese mai mea e leaga ai. E tatau foʻi ona tatou saʻilia uiga lelei. O le mataupu o loo sosoo mai o le a iloiloina ai ni uiga se fitu o na uiga. O loo iai ni māfuaaga lelei e ao ai ona tatou iloiloina atili lenei manatu, ona na faia e Iesu le folafolaga mataʻina lenei: “Ua ou foaʻi atu foʻi [i aʻu mamoe] le ola e faavavau, ma o le a lē faaumatia lava se tasi o i latou, ma e leai se tasi e faoa i latou mai i loʻu lima.”—Ioa. 10:28

O le ā Lau Tali?

• O le ā le lapataʻiga na avatu e Iesu i taʻitaʻi lotu?

• O le ā le tulaga lamatia ua fesagaʻi ma le anoanoaʻi o tagata i aso nei?

• O ā ituaiga ifoga i tupua iloagatā e ao ona tatou sosola ese ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 8, 9]

O le ā sou manatu pe a e faalogo i le upu “sosola”?