Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Āva iā Ieova i le Tuuina Atu o le Mamalu

Ia Āva iā Ieova i le Tuuina Atu o le Mamalu

Ia Āva iā Ieova i le Tuuina Atu o le Mamalu

‘E viia [mamalu] ma le matagofie o galuega a Ieova.’—SALA. 111:3.

1, 2. (a) E faapefea ona e faamatalaina le upu, “mamalu”? (e) O ā fesili o le a talanoaina i lenei mataupu?

O LOO taʻua i le Tusi Paia le Atua o loo ‘ofu i le viiga,’ po o le mamalu. (Sala. 104:1) Mo tagata, o le faaalia o le mamalu e ono manaʻomia ai i nisi taimi le faia lelei o laʻei. O se faaaʻoaʻoga, sa manaʻo le aposetolo o Paulo i fafine Kerisiano e “teuteu iā i latou i ofu e talafeagai, ia onomea ma ia mafaufau lelei, ia lē faia i le lauulu fili ma auro, po o penina po o ofu e sili ona taugatā.” (1 Timo. 2:9) Ae o amio faaaloalo e faamamaluina ai Ieova, ma ‘viia ai lona matagofie’ e tele atu nisi mea e aofia ai.—Sala. 111:3.

2 I le Tusi Paia, o le upu Eperu mo le “mamalu,” e mafai ona faaliliuina i le “matagofie,” “malualii,” “viiga,” ma le “āva.” E tusa ai ma se faaliliuga a se tasi o lomifefiloi, o le “mamalu” o se “tulaga ua tatau i ai, faatāuaina, po o le faamamaluina.” E leai se isi e sili ona talafeagai i ai le faamamaluina ma le faatāuaina nai lo Ieova. I le avea la ma ana auauna tuuina atu, e tatau ona mamalu a tatou upu ma gaoioiga. Aiseā e mafai ai ona gaoioi tagata i se auala mamalu? E faapefea ona atagia mai le mamalu ma le matagofie o Ieova? E tatau faapefea ona tatou aafia i le mamalu o Ieova? O le ā se mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai iā Iesu i le auala e faaalia ai lenei uiga? E faapefea ona tatou faaalia le mamalu o le Atua?

Le Pogai e Mafai ai Ona Gaoioi i se Tulaga Mamalu

3, 4. (a) E ao faapefea ona tatou tali atu i le tulaga mamalu ua tuuina mai? (e) O ai o loo faasino faavaloaga i ai le Salamo 8:5-9? (i) O ai na tuuina i ai e Ieova le mamalu i taimi ua teʻa?

3 Ona ua faia tagata uma i le faatusa o le Atua, ua mafai ai la e tagata uma ona gaoioi i se auala mamalu. Sa faamamaluina e Ieova le uluaʻi tamāloa e ala i le tofia o ia e vaavaaia le lalolagi. (Kene. 1:26, 27) I le paʻū o le tagata mai le lelei atoatoa, na toe taʻu atu ai e Ieova le matafaioi a tagata e tusa ai ma le lalolagi. E ui i lea, o loo faaauau pea ona “faapaleina” e le Atua tagata i le mamalu. (Faitau le Salamo 8:5-9.) * O le tuuina mai o le mamalu iā i tatou, e manaʻomia ai ona mamalu le auala e tali atu ai, e ala i le vivii atu i le suafa mamalu o Ieova i se auala migao ma le mamalu.

4 Ua tuuina atu e Ieova se vaega o le mamalu iā i latou o loo tuuina atu le auaunaga paia iā te ia. Sa faamamaluina e le Atua ia Apelu e ala i le taliaina o lana taulaga, ae teena le taulaga a lona uso o Kaino. (Kene. 4:4, 5) Sa faatonuina Mose e ‘tuu atu sina vaega o lona mamalu’ iā Iosua, o lē o le a suia o ia e taʻitaʻia tagata Isaraelu. (Nu. 27:20) Na faapea mai le Tusi Paia e tusa ma le atalii o Tavita o Solomona: “Ua faatuputeleina le mamalu o Solomona e Ieova i luma o Isaraelu uma, ma ua foaʻi atu iā te ia le malualii e leʻi faapena se tasi tupu i Isaraelu na muamua iā te ia.” (1 No. 29:25) O le a tuuina atu e le Atua se mamalu faapitoa i Kerisiano faauuina ua toe tutū, o ē na faamaoni i le faalauiloaina atu o “le mamalu matagofie o lona malo.” (Sala. 145:11-13) I le faateleina o le viiga mo Ieova, ua iai se matafaioi ua faamanuiaina ma ua faamamaluina ai “isi mamoe” a Iesu ua faatupulaʻia.—Ioa. 10:16.

Ua Iloa Tino le Mamalu ma le Matagofie o Ieova

5. O le ā le tele o le mamalu o Ieova?

5 I se pese na faatusatusa ai le silisili ese o le Atua ma le faatauvaa o tagata, na pese le faisalamo o Tavita: “Ieova e, lo matou Alii, e silisili lava lou suafa i le lalolagi uma lava; o oe lava ua e faasilisili lou viiga i le lagi!” (Sala. 8:1) Mai lava i taimi a o leʻi foafoaina le “lagi ma le lalolagi,” seʻia oo i talaatu o le fuafuaga autū a le Atua e avea le lalolagi ma parataiso ma tausia aʻe se aiga lelei atoatoa, o lona uiga, mai le vavau seʻia oo i le faavavau, o Ieova le Atua e silisili ese ma o Ia e aupito i mamalu i le aoao o mea.—Kene. 1:1; 1 Kori. 15:24-28; Faaa. 21:1-5.

6. Aiseā na faapea mai ai le faisalamo o loo ofu Ieova i le mamalu?

Sa pāʻia lagona o le faisalamo o lē e mataʻu i le Atua ina ua ia iloa le matagofie o se pō maninoa ua āli uma ai le tele o fetu, ma o loo faatumulia i le matagofie pei o ni “maatāua” e fepulafi mai! I le faatumulia i le maofa, pe na faapefea e le Atua ona “fofola le lagi faapei o se ie puipui,” na faaata e le faisalamo ia Ieova o loo ofu i le mamalu ona o Ana galuega mataʻina. (Faitau le Salamo 104:1, 2.) O le mamalu ma le matagofie o Lē e lē o vaaia, o Lē ona le malosi uma lava na Foafoaina mea uma, o loo atagia mai i ana foafoaga vaaia.

7, 8. O ā faamaoniga o le mamalu ma le matagofie o Ieova o loo tatou vaaia i le lagi?

7 O se faaaʻoaʻoga, seʻi tagaʻi i le aniva o le Milky Way. I lenei ogamea e tumu i fetu, paneta, ma ni faataamilosaga o paneta i le lā, e foliga faatauvaa le lalolagi i lona telē, e pei o se tamaʻi fasi oneone se tasi i se matafaga telē. E sili atu i le 100 piliona fetu i lenei aniva e tasi! Afai e mafai ona e faitau se fetu se tasi i sekone taʻitasi e aunoa ma le mālōlō mo le 24 itula, o le a sili atu i le 3,000 tausaga faatoʻā oo lau faitau i le 100 piliona.

8 Afai e 100 piliona fetu i le na o le aniva lava ia o le Milky Way, ae faapefea la le anoanoaʻi o le isi vaega o le vateatea aoao? Ua faapea mai tagata suʻesuʻe o le vateatea, pe ā ma le 50 i le 125 piliona isi aniva e pei o le Milky Way. E fia fetu i le vateatea aoao? E mautinoa e uma fuainumera e te silafia ae o la lava e anoanoaʻi fetu e leʻi faitauina. E ui i lea, “O loo faitaulia e [Ieova] le aofaʻi o fetu; ua faaigoaina e ia o latou igoa uma lava.” (Sala. 147:4) I lou vaavaai atu o loo ofu Ieova i le mamalu ma le matagofie, pe lē uunaʻia ai ea oe e vivii atu i lona suafa mamalu?

9, 10. E faapefea ona atagia mai i le faiga o le falaoa, le atamai tele o Lē na foafoaina mea uma?

9 Seʻi taatia ana foafoaga i le lagi, ae seʻi o tatou iloiloina se mea e masani ai, o le falaoa. E lē gata o Ieova “na faia le lagi atoa ma le lalolagi” ae o ia foʻi “na te avatua le mea e ʻai [falaoa] i ē o fia aai.” (Sala. 146:6, 7) O le “mamalu ma le matagofie” o le Atua o loo atagia mai i ana galuega mamana, e aofia ai ma laau ia e fai mai ai le falaoa. (Faitau le Salamo 111:1-5.) Na aʻoaʻo e Iesu ona soo e tatalo faapea: “Ia e foaʻi mai i le aso nei a matou meaʻai [falaoa] mo le asō.” (Mata. 6:11) O le falaoa o se meaʻai na masani ai tagata anamua, e aofia ai ma tagata Isaraelu. E ui e manatu nisi e faigofie le faiga o le falaoa, a o le auala e gaoioi ai vailaau eseese mai nei mea ma maua ai le falaoa, e lē faigofie.

10 A o tusia le Tusi Paia, na faaaogā e tagata Isaraelu le falaoamata e fai mai le saito po o le karite ma le vai e faia ai se falaoa. Sa fai foʻi ma faaaogā le fefete i le faiga o le falaoa. O le tuufaatasia o nei mea e maua ai ni vailaau lea e fegaoioiaʻi solo ma fesootaʻi ai le tasi ma le isi. E lē o malamalama lelei tagata i le auala e gaoioi ai faatasi nei vailaau. E lē gata i lea, o le auala e faamalū ai e le tino le falaoa, o se tasi lea o gaoioiga mataʻina. E lētioa pese le faisalamo: “Ieova e, ua matuā tele au galuega. Ua e faia ia mea uma i le poto”! (Sala. 104:24) Pe lē o uunaʻia ai foʻi oe e vivii atu iā Ieova?

Faapefea Ona Aafia Oe i le Mamalu ma le Matagofie o le Atua?

11, 12. O le ā se aafiaga mo i tatou pe a tatou manatunatu i galuega mamana a le Atua?

11 E lē tau avea i tatou ma tagata suʻesuʻe o le vateatea e maofa ai i le lagi i le pō, po o le avea foʻi ma tagata e gaosia vailaau ina ia fiafia ai i le falaoa. Peitaʻi, ina ia tatou talisapaia le matagofie o Lē na faia mea uma, e manaʻomia ona tatou faaalu le taimi e mafaufau ai i galuega a ona aao. O le ā le aogā o le manatunatu loloto iā i tatou? E tutusa ona aafiaga iā i tatou e faapei ona tatou manatunatu loloto i isi galuega a Ieova.

12 E tusa ai ma gaoioiga mamana a Ieova na faia mo Ona tagata, na pese Tavita: “Ou te tautala atu i le matagofie o le viiga o lou mamalu, atoa ma au mea mamana.” (Sala. 145:5) E faaalia lo tatou amanaʻiaina o nei galuega e ala i le suʻesuʻe i le Tusi Paia, ma faaalu le taimi e manatunatu loloto ai i mea na tatou faitau ai. O le ā le aafiaga o nei manatunatuga? E faatupulaʻia ai lo tatou talisapaia o le mamalu ma le matagofie o le Atua. E mautinoa la, e uunaʻia i tatou e aufaatasi ma Tavita i le faamamaluina o Ieova ma faapea atu: ‘Ou te taʻutaʻu atu foʻi lou silisili ese.’ (Sala. 145:6) O le manatunatu loloto i galuega mamana a le Atua, e tatau ona faamalosia ai la tatou faiā ma Ieova ma uunaʻia ai i tatou e taʻutaʻu atu i isi e faatatau iā te ia i se auala tinoū ma le maumauaʻi. Po o e maelega i le faalauiloaga o le tala lelei, ma fesoasoani atu i isi latou te talisapaia le mamalu, matagofie, ma le malualii o Ieova le Atua?

E Atoatoa Ona Faaalia e Iesu le Mamalu o le Atua

13. (a) E tusa ai ma le Tanielu 7:13, 14, o le ā le mea na tuuina atu e Ieova i lona Alo? (e) I le avea ma Tupu, na faapefea ona feagai Iesu ma tagata?

13 Na faalauiloa atu ma le maelega e le Alo o le Atua, o Iesu Keriso le tala lelei ma faamamaluina le tulaga mamalu ma le malualii o lona Tamā i le lagi. Sa tuuina atu e Ieova le mamalu faapitoa i lona Alo pele e toʻatasi, e ala i le tuuina atu iā te ia o ‘le pule ma le malo.’ (Faitau le Tanielu 7:13, 14.) E ui i lea, e leʻi faamaualuga pe faaesea o ia mai tagata. Ae sa avea o ia o se Pule agaalofa e malamalama i mea e gata ai le mafai o tagata, ma na ia faamamaluina i latou. Seʻi iloilo se tasi o faaaʻoaʻoga a Lē sa Filifilia e avea mulimuli ane ma Tupu o Iesu, i le auala na ia feutagaʻi ai ma tagata, aemaise lava i latou e faatauvaa ma e lē alofagia.

14. O le ā le vaaiga sa i ai i Isaraelu anamua e faatatau i lepela?

14 O tagata na aafia i le lepela i aso anamua, na masani ona matuā faanoanoa lava seʻia oo i lo latou oti. E faasolosolo ona pala ma toʻulu ese vaega o latou tino. O le faamālōlōina o se lepela e manatu i ai o se mea e toetoe lava a lē mafai ona fai, e pei o le toe faatūina mai o se tagata oti. (Nu. 12:12; 2 Tu. 5:7, 14) Sa taʻua lepela e lē mamā ma sa inosia ma faaesea i latou mai tagata. Pe a latou ō atu i nofoaga e iai tagata, e tatau ona latou tauvalaau atu: “Ua leaga, ua leaga!” (Levi. 13:43-46) Ua pei le lepela o se tagata ua oti. E tusa ai ma faamaumauga a rapi, pe ā ma le ono futu e mafai ai ona faalatalata atu ai se lepela i so o se tagata. Na lipotia mai e nisi ina ua vaaia se lepela, e tusa lava po o le ā le mamao, sa tauʻai atu e se taʻitaʻi lotu ni maa e tuliesea ai o ia.

15. Na faapefea ona feagai Iesu ma se tagata lepela?

15 E ui i lea, e mataʻina le gaoioiga na fai e Iesu ina ua agaʻi atu se lepela iā te ia, ma ʻaiʻoi atu e faamālōlōina o ia. (Faitau le Mareko 1:40-42.) Nai lo le tuliesea o le lepela, na feagai Iesu ma lenei tamāloa ua tuulafoaʻia i se auala agaalofa ma le mamalu. Sa silafia e Iesu na manaʻomia e lenei tamāloa mafatia se mapusaga. Ona o le ootia o lona loto, sa vave le gaoioi a Iesu e tusa ma ona lagona tigā alofa. Sa faaloloa atu lona aao ma paʻi i le tagata lepela, ma na mālōlō ai o ia.

16. O le ā se lesona ua e aʻoaʻoina mai le auala na feutagaʻi ai Iesu ma isi?

16 I le avea ma soo o Iesu, e faapefea ona tatou faataʻitaʻi i le auala na faailoa mai ai e Iesu le mamalu o lona Tamā? O se tasi o auala o le talisapaia lea o tagata uma, e tusa lava po o le ā lo latou tulaga, soifua mālōlōina, po o le matua foʻi, auā e tatau ona avatu iā te i latou le āva ma le faaaloalo. (1 Pete. 2:17) Aemaise lava i latou o loo iai i ni tulaga ulu, e pei o tane, mātua, ma toeaina Kerisiano, e ao ona latou feutagaʻi ma ē o loo latou vaavaaia i se auala mamalu, ma fesoasoani iā i latou e tumau pea i se tulaga faamamaluina. O loo faamamafaina mai e le Tusi Paia, e manaʻomia e Kerisiano uma ona faia faapea: “Ia matuā alofa faapelepele le tasi i le isi i le alofa faaleuso. Ia tausolomua ona faaaloalo le tasi i le isi.”—Roma 12:10.

Faaalia le Mamalu i le Tapuaʻiga

17. O le ā se mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le Tusi Paia i le faaalia o le faaaloalo a o faalatalata atu iā Ieova i le tapuaʻiga?

17 E ao ona tatou uaʻi faapitoa i le auala e faaalia ai le mamalu pe a tapuaʻi atu iā Ieova. O loo faapea mai le Failauga 5:1, “Ia e faaeteete i ou vae pe a e alu i le fale o le Atua.” Sa faatonuina Mose ma Iosua e aveesea o la seevae pe a iai i se nofoaga paia. (Eso. 3:5; Iosua 5:15) E ao ona la faia lenei mea e faaalia ai lo la faaaloalo. Sa tatau ona ofuina e ositaulaga Isaraelu ia ofuvae e fai i ie vavae “e ufiufi ai o latou tino.” (Eso. 28:42, 43) Sa avea ma puipuiga ma ʻalofia ai le iloa atu o latou totoga sā a o auauna i le fata faitaulaga. E ao i tagata taʻitoʻatasi o le aiga o le ositaulaga ona tausisia tapulaa a le Atua i tulaga mamalu.

18. E faapefea ona faaalia le mamalu i la tatou tapuaʻiga iā Ieova?

18 O le faamamaluina o le tapuaʻiga, e aofia ai le āva ma le faaaloalo. Ina ia maua le mamalu ma le faaaloalo, e tatau ona tatou gaoioi i se auala faaaloalo. O le mamalu e tatou te faaalia, e tatau ona sili atu nai lo le na ona faafoliga atu po le tau ina fai. E tatau ona sau mai o tatou loto, lea o loo silasila i ai le Atua. (1 Samu. 16:7; Faata. 21:2) E tatau ona avea le mamalu ma vaega o i tatou ma aafia ai o tatou amio, uiga, faiā ma isi, e oo foʻi i le auala tatou te mafaufau ai lava iā i tatou lava. O lea la, e tatau ona atagia atu lo tatou mamalu i taimi uma, iā tatou tala ma gaoioiga. Pe a oo mai i ā tatou amio, va fealoaʻi ma isi, ma le auala e fai ai o tatou laʻei ma teuga, tatou te teulotoina upu a le aposetolo o Paulo: “Ua matou lē faia se mea e tausuai ai, ina ia aua neʻi taʻuleagaina la matou galuega; ae i mea uma ua matou faailoa atu ai i matou o ni auauna a le Atua.” (2 Kori. 6:3, 4) E tatou te “faamamaluina i mea uma lava aʻoaʻoga a le Atua lo tatou Faaola.”—Tito 2:10.

Ia Faaauau Ona Faaalia le Mamalu o le Atua

19, 20. (a) O le ā se auala lelei e faamamaluina ai isi? (e) O le ā ua tatou filifili e fai e tusa ai ma le tulaga mamalu?

19 E faaalia e Kerisiano faauuina le mamalu, auā o i latou o “sāvali o sui o Keriso.” (2 Kori. 5:20) O “isi mamoe,” lea e lagolagoina ma le faamaoni i latou, o i latou o ni sui faamamaluina o le Malo o le Mesia. O se amepasa po o se sui o le malo, e tautala ma le mautinoa ma le mamalu, e fai ai ma sui o le malo. O lea la, e tatau ona tatou tautatala ma le mamalu ma le mautinoa i le lagolagoina o le malo o le Atua. (Efe. 6:19, 20) Pe a tatou tufa atu i isi “tala mai le tala lelei,” pe tatou te lē o faamamaluina ai ea i latou?—Isa. 52:7.

20 E tatau ona tatou filifili e faamamaluina le Atua e ala i le ōgatusa o tatou olaga ma lona tulaga mamalu. (1 Pete. 2:12) Ia tatou faaalia le faaaloalo loloto mo ia, mo lana tapuaʻiga, ma o tatou uso tapuaʻi. Tau ina ia faamalieina le silasila mai a Ieova i lo tatou tulaga mamalu a o avatu iā te ia le tapuaʻiga, auā o loo ofu o ia i le mamalu ma le matagofie.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 O faamatalaga a Tavita i le Salamo lona 8, o loo faasino faavaloaga atu i le tagata lelei atoatoa o Iesu Keriso.—Epe. 2:5-9.

E Faapefea Ona E Tali?

• O le ā se aafiaga pe a tatou talisapaia le matagofie o le mamalu o Ieova?

• O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina i le tulaga mamalu na feutagaʻi ai Iesu ma se lepela?

• E faapefea ona tatou faamamaluina Ieova i ni auala mamalu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 12]

Na faapefea ona faamamaluina e Ieova Apelu?

[Ata i le itulau 14]

E oo lava i le saunia o le falaoa, o loo atagia mai ai galuega mamana a Ieova

[Ata i le itulau 15]

O le ā na e aʻoaʻoina mai e faatatau i le auala mamalu na feutagaʻi ai Iesu ma se tagata lepela?

[Ata i le itulau 16]

O se tapuaʻiga mamalu e aofia ai le faamamaluina o Ieova