Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘E Tofotofo Tagata Uma e Laufofoga o Ieova’

‘E Tofotofo Tagata Uma e Laufofoga o Ieova’

‘E Tofotofo Tagata Uma e Laufofoga o Ieova’

‘E silasila mai fofoga o Ieova, e tofotofo le fanau a tagata e ona laufofoga.’—SALA. 11:4.

1. O ā ituaiga o tagata tatou te tosina atu i ai?

O Ā NI ou faalogona e faatatau iā i latou e naunau moni iā te oe? E latou te tuuina mai ni manatu faamaoni pe a e talosaga atu. Pe a e manaʻomia se fesoasoani, e latou te lotomalilie e aumai. Pe a e manaʻomia se fautuaga, e latou te faia ma le alofa. (Sala. 141:5; Kala. 6:1) Pe e te lē tosina ea i na ituaiga o tagata? E faapena Ieova ma lona Alo. E sili atu lo la naunau iā te oe nai lo o se isi lava tagata, ma e lē manatu faapito o la uunaʻiga; ma e la te mananaʻo e fesoasoani iā te oe e “taofimau i le ola moni.”—1 Timo. 6:19; Faaa. 3:19.

2. O le ā le tele o le naunau mai o Ieova i ana auauna?

2 Na faailoa mai e le faisalamo o Tavita le loloto o le naunau mai o Ieova mo i tatou ina ua faapea mai: “E silasila mai ona [Ieova] fofoga, e tofotofo [pe suʻesuʻe] le fanau a tagata e ona laufofoga.” (Sala. 11:4) Ioe, e lē na o le silasila mai o le Atua, ae na te tofotofoina pe suʻesuʻeina i tatou. Na toe tusi Tavita: “Ua uma ona e tofotofoina loʻu loto; ua e asiasia mai i le pō . . . a ua leai se mea na e maua.” (Sala. 17:3) Sa matuā iloa e Tavita le loloto o le naunau o Ieova iā te ia. Sa ia iloa o le a ia faatigā iā Ieova ma lē maua ai Lona finagalo malie, pe a ia faaputu ni manatunatuga agasala po o le atiaʻe foʻi o ni faufauga leaga i lona loto. Pe e moni Ieova iā te oe e pei ona moni iā Tavita?

E Silasila Ieova i le Loto

3. E faapefea ona faataʻitaʻia e Ieova se vaaiga paleni e tusa ai ma o tatou masei?

3 O le mea autū o loo naunau i ai Ieova o le tagata i totonu, o le tagata moni lea o loo i le loto. (Sala. 19:14; 26:2) Ona o lona alofa, e lē taulaʻi mai ai o ia i o tatou masei laiti. O se faaaʻoaʻoga, o Sara, le avā a Aperaamo, sa lē atoatoa ona ia tautala ma le saʻo i se agelu na liu tino tagata, sa iloa atu e le agelu sa fefe ma māsiasi Sara, ona ia avatu lea o sina faasaʻoga iā te ia. (Kene. 18:12-15) Ina ua faailoa mai e le augātamā o Iopu lona “taʻuamiotonuina e ia o ia, a e lē o le Atua,” e leʻi taofia e Ieova se faamanuiaga mai iā te ia, talu ai sa ia silafia le tele o puapuaga ua oo iā Iopu ona o Satani. (Iopu 32:2; 42:12) E leʻi toʻatamaʻi Ieova i faaupuga soona lafo a le fafine Sarefata ua oti lana tane i le perofeta o Elia. Sa silafia lelei e le Atua lona pagatia i le oti o si ana tama.—1 Tu. 17:8-24.

4, 5. Sa faapefea ona faaalia e Ieova le agalelei i le auala na ia feutagaʻi ai ma Apimeleko?

4 Ona e suʻesuʻe e Ieova le loto, ua ia faaalia ai foʻi lona manatu mamafa iā i latou e lē talitonu. Seʻi manatu foʻi i ana feutagaʻiga ma Apimeleko, le tupu o le aai o Filisitia o Kira. Ona e leʻi iloa e Apimeleko ua faaipoipo Aperaamo ma Sara, sa ia ave ai Sara e fai ma ana avā. Peitaʻi, a o leʻi toe faia se isi gaoioiga a Apimeleko, sa fetalai atu Ieova iā te ia e ala i se miti: “Ua ou iloa lava, o le manatu tonu o lou loto ua e fai ai lenei mea, ua ou taofia foʻi oe neʻi e agasala mai iā te aʻu; o le mea lea ua ou lē tuuina atu ai iā te oe e tago atu iā te ia. O lenei foʻi, ia toe tuuina atu le avā a le la tagata, auā o le perofeta ia, e tatalo foʻi o ia mo oe, e te ola ai.”—Kene. 20:1-7.

5 E mautinoa lava, sa ono mafai ona feutagaʻi Ieova ma Apimeleko i se auala mataʻutia, auā o ia o se tagata e tapuaʻi i atua sesē. Ae sa silafia e le Atua le faamaoni o le auala na gaoioi ai lenei tane. I lona amanaʻia ma le agalelei o lenei tulaga, sa fetalai atu Ieova i le tupu i le auala e mafai ona faamagaloina ai o ia ma “ola ai” pea. Pe e te lē fia tapuaʻi ea i se Atua faapena?

6. O ā auala na faaaʻoaʻo ai Iesu i lona Tamā?

6 Sa atoatoa lelei ona faaaʻoaʻo Iesu i lona Tamā, sa ia uaʻi atu i uiga lelei o ona soo ma nofosauni e faamagalo o latou masei. (Mare. 10:35-45; 14:66-72; Luka 22:31, 32; Ioa. 15:15) Sa ōgatusa uiga o Iesu ma ana upu o loo i le Ioane 3:17: “Na auina mai e le Atua lona Atalii i le lalolagi ina ia lē faamasinoina le lalolagi, ae ia faaolaina e ala iā te ia.” Ioe, o le alofa o Ieova ma Iesu mo i tatou, e lē gata e loloto ae faaauau pea. E iloa lea i lo la naunau e tatou te maua le ola. (Iopu 14:15) O lenā alofa e loloto ma e faaauau pea, ua faamatala mai ai le māfuaaga e suʻesuʻe ai e Ieova i tatou, o lana silafaga iā i tatou, ma le auala e gaoioi ai o ia i mea o loo ia silafia mai.—Faitau le 1 Ioane 4:8, 19.

Suʻesuʻe Mai i se Auala Alofa

7. O le ā le uunaʻiga e suʻesuʻe ai e Ieova i tatou?

7 Maʻeu le sesē pe a mafaufau iā Ieova e pei o se leoleo mai le lagi, o loo silasila mai ma taumafai e maua a tatou agasala! O Satani lea e masalosalo, ma molia i tatou. (Faaa. 12:10) E na te tuuaʻia faapea o loo iai i se tasi ni uunaʻiga leaga, ae leai! (Iopu 1:9-11; 2:4, 5) Na tusi le faisalamo e faatatau i le Atua: “Ioa e, afai e te mātaulia le amio leaga, le Alii [Ieova] e, o ai se na te mafaia ona tulaʻi?” (Sala. 130:3) O le tali, e Leai se isi! (Fai. 7:20) Nai lo lea, o loo silasila alofa mai Ieova iā i tatou, e pei o ni mātua e mananaʻo e puipuia le la fanau pele mai mea e leaga ai. E masani ona ia lapataʻia i tatou i tulaga lē lelei atoatoa ma vaivaiga, ina ia aua neʻi o tatou lamatia ai.—Sala. 103:10-14; Mata. 26:41.

8. E faapefea ona faatonu ma aumai e Ieova aʻoaʻiga mo ana auauna?

8 E faaalia le alofa o le Atua e ala mai i faatonuga ma aʻoaʻiga lea e saunia mai i le Tusi Paia, ma meaʻai faaleagaga lea e faasoasoa mai e le “pologa faamaoni ma le faautauta.” (Mata. 24:45; Epe. 12:5, 6) E tuuina mai foʻi e Ieova isi fesoasoani e ala mai le faapotopotoga Kerisiano ma “tane e fai ma meaalofa.” (Efe. 4:8) E lē gata i lea, o loo silasila mai Ieova i le auala tatou te tali atu ai i ana toleniga faatamā, ma o loo ia naunau e fesoasoani atili mai. O loo faapea mai mai le Salamo 32:8: “Ou te aʻoaʻo iā te oe, ma faasino iā te oe i lea lava ala e te savali ai; ou te faatonu iā te oe, ma ou vaai iā te oe.” E tāua tele la ona tatou faalogo pea iā Ieova! E manaʻomia ona tatou faamaulalo i lana silafaga, ma amanaʻia o ia o lo tatou Faiaʻoga ma o le Tamā alofa.—Faitau le Mataio 18:4.

9. O ā uiga e ao ona tatou ʻalofia, ma aiseā?

9 O lea la, ia aua lava neʻi o tatou lotomaaa ona o le faamaualuga, le lē lava o le faatuatua, ma le “malosi taufaasesē o le agasala.” (Epe. 3:13; Iako. 4:6) E masani lava ona mapuna aʻe nei uiga, pe a teuloto e se tasi ni mafaufauga ma ni faanaunauga lē lelei. E ono oo i le tulaga na te teena ai fautuaga talafeagai mai le Tusi Paia. O le mea e matuiā ai, e mafai ona matuā mauaa ona uiga po o ala leaga ma avea ai o ia ma fili o le Atua, ma o se tulaga mataʻutia tele lenā! (Faata. 1:22-31) Tagaʻi i le faaaʻoaʻoga a Kaino, le ulumatua a Atamu ma Eva.

E Silafia e Ieova Tagata Uma ma Gaoioi i se Auala Talafeagai

10. Aiseā na teena ai e Ieova le taulaga a Kaino, ma na faapefea ona tali atu Kaino?

10 Ina ua osi atu taulaga a Kaino ma Apelu iā Ieova, e lē gata sa Ia naunau i a la meaalofa ae sa ia naunau foʻi i le uunaʻiga sa faia ai na taulaga. Sa iʻu ina talia e le Atua le taulaga a Apelu, lea na osi atu i le faatuatua, ae ia teena le taulaga a Kaino, lea atonu na atagia atu ai le lē lava o lona faatuatua. (Kene. 4:4, 5; Epe. 11:4) Nai lo le aʻoaʻo mai o se mea ma suia ona uiga, sa matuā ita lava Kaino i lona uso.—Kene. 4:6.

11. Na faapefea ona faaalia e Kaino se loto taufaaʻoleʻole, ma o le ā le lesona mo i tatou?

11 Sa mātauina e Ieova le tupu aʻe o ni uiga leaga iā Kaino, ona ia fetalai atu lea iā te ia i se auala magafagafa, ma faailoa atu a ia faia mea lelei, o le a faaeaina o ia. O se mea e faanoanoa ai, ona sa teena e Kaino le fautuaga a Lē na faia o ia ma fasiotia ai lona uso. Sa iloa atili le leaga o le loto o Kaino i le auala lē migao na ia tali atu ai i le fesili a le Atua: “O fea o i ai Apelu lou uso?” Sa tali atu Kaino ma le ita: “Ou te leʻi iloa; o aʻu ea le leoleo o loʻu uso?” (Kene. 4:7-9) O le matuā taufaaʻoleʻole o le loto, e oo ai i se tulaga e lē talia ai fautuaga tuusaʻo mai le Atua! (Iere. 17:9) Ia tatou aʻoaʻoina se mea mai mea na tutupu, ma ia vave teena ni mafaufauga ma ni faanaunauga sesē. (Faitau le Iakopo 1:14, 15.) Pe a tuuina mai iā i tatou ni fautuaga mai le Tusi Paia, ia tatou talia ma se loto faafetai ma vaai i ai o se faamaoniga o le alofa o Ieova.

E Leai se Agasala e Lilo iā Ieova

12. E faapefea ona tali atu Ieova i gaoioiga sesē?

12 Atonu e manatu nisi a lē iloa mai e se tasi a latou mea sesē o loo faia, o le a latou sao mai le faasalaina. (Sala. 19:12) O le mea moni, e leai se mea e taʻua o se agasala e lilo. “E taatitia fua mai mea uma, ma ua matuā faaalia mea uma i luma o lana silafaga, o lē e ao ona tatou tali atu i ai.” (Epe. 4:13) O Ieova o se Faamasino e iloiloina o tatou uunaʻiga loloto, ma e tali mai o ia i gaoioiga sesē i se auala e atagia atu ai le faamasinoga e lelei atoatoa. O ia “o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toʻasā, a e tele le alofa ma le faamaoni.” Peitaʻi, mo i latou e lē salamo, o le a ia “lē faasaoina” pe a faia e se tagata “le agasala ma le loto i ai” po o le faaalia o ni uiga faapiʻopiʻo. (Eso. 34:6, 7; Epe. 10:26) Sa faaalia lenei mea moni i feutagaʻiga a Ieova ma Akana, Anania ma Safaira.

13. Na faapefea e mafaufauga sesē ona saosaolaumea i gaoioiga leaga a Akana?

13 I lona solia o le tulafono a le Atua, sa ave e Akana mea o le vete mai le aai o Ieriko ma natia i lona faleʻie, ma atonu na fesoasoani atu i ai lona aiga. Ina ua iloa lana agasala, sa iloa e Akana le matuiā o le mea na ia faia, auā na ia faapea mai: “Ua ou agasala lava iā Ieova.” (Iosua 7:20) I le pei o Kaino, sa tupu aʻe iā Akana se loto e leaga. I le tulaga o Akana, sa uunaʻia o ia e le matapeʻapeʻa, ma na iʻu ai i ana gaoioiga faapiʻopiʻo. Ona o Ieova e ana mea o le vete mai Ieriko, e tusa la ua gaoi Akana mai iā Ieova, ma na ogaoga tulaga na oo iā te ia ma lona aiga.—Iosua 7:25.

14, 15. Aiseā na lē maua ai e Anania ma Safaira le finagalo malie o le Atua, ma o le ā le lesona mo i tatou?

14 Sa avea Anania ma lana avā o Safaira ma vaega o le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano i Ierusalema. I le māeʻa o le Penetekoso 33 T.A., sa faia ai se faaputuga tupe auā le tausia o manaʻoga faaletino o ē talitonu fou mai nuu mamao, o ē sa nonofo pea i Ierusalema. Sa faaauau pea ona iai lenā faaputuga tupe e ala i meaalofa tauofo. Sa faatau atu e Anania se fanua ma avatu na o se vaega o le tupe. Peitaʻi, sa iloa lelei e lana avā, ma na ia faafoliga atu i tagata faapea ua ia tuuina atu le tupe atoa. E mautinoa lava, sa mananaʻo lenei ulugalii e viiviia faapitoa i laʻua i le faapotopotoga. Ae sa taufaavalea le la gaoioiga. I se auala faavavega, na faailoa atu e Ieova i le aposetolo o Peteru lenei faiga lē tonu, ma ia faailoa atu loa iā Anania lana mea sesē na fai. Sa paʻū loa i lalo Anania ma oti ai. E leʻi leva ae oti foʻi ma Safaira.—Galu. 5:1-11.

15 E leʻi faapea sa aafia Anania ma Safaira i se vaivaiga na tupu faafuaseʻi. Sa la fuafua ma pepelo ma taumafai e faasesē le ʻauaposetolo. O le isi mea e leaga ai, sa la ‘pepelo i le agaga paia ma le Atua.’ O le tali mai a Ieova, ua faaalia mai ai ma le mautinoa, o le a ia puipuia le faapotopotoga mai ē fiaamiotonu. O lea la, “o se mea e mataʻutia le paʻū atu i aao o le Atua soifua.”!—Epe. 10:31.

Ia Faamaoni i Taimi Uma

16. (a) E faapefea ona taumafai Satani e faaleagaina tagata o le Atua? (e) O ā auala e faaaogā e Satani e faaleagaina ai tagata o la outou vaipanoa?

16 O loo faia taumafaiga uma a Satani e faaleagaina i tatou ma lē maua ai le finagalo malie o Ieova. (Faaa. 12:12, 17) Ua atagia mai le leaga o faanaunauga o le Tiapolo i lenei lalolagi, lea ua matuā faananau atu i feusuaʻiga lē mamā ma faiga sauā. Ua faigofie ona matamata tagata i ata mataga o feusuaʻiga lē mamā i komepiuta po o isi masini. Ia aua lava neʻi o tatou lolo atu i osofaʻiga a Satani. Nai lo lea, ia pei o tatou moomooga o le faisalamo o Tavita, o lē na tusi e faapea: “Ou te faautauta i le ala e saʻo ona lelei. . . . Ou te savali aʻu ma le loto saʻo i totonu o loʻu fale.”—Sala. 101:2.

17. (a) Aiseā e iʻu ai ina faaalia mai e Ieova agasala na natia? (e) O le ā lo tatou faanaunauga e tatau ona i ai?

17 I aso nei, ua lē o toe faavavega ona faailoa mai e Ieova agasala matuiā ma gaoioiga taufaasesē e pei ona ia faia i taimi ua teʻa. E ui i lea, o loo ia silafia pea mea uma ma o le a ia faaalia na mea o loo natia i lana taimi atofaina. Na faapea mai Paulo: “Ua faaalia i luma o tagata agasala a isi, ma faamasinoina ai loa, ae o isi tagata ua faaalia mulimuli ane a latou agasala.” (1 Timo. 5:24) O le māfuaaga autū e faaalia mai ai e Ieova gaoioiga leaga, ona o le alofa. E faapelepele ma finagalo Ieova e puipuia le mamā o le faapotopotoga. E lē gata i lea, e na te faaalia le alofa mutimutivale iā i latou sa agasala, ae o lea ua salamō moni. (Faata. 28:13) Ia tatou taumafai e faatumauina se loto atoa i le Atua ma teena ni taaʻiga uma e faaleagaina ai.

Ia Faatumauina se Loto Atoa

18. O le ā le faalogona na manaʻo le tupu o Tavita e iai i lona atalii e tusa ma le Atua?

18 Na faapea atu le tupu o Tavita i lona atalii o Solomona: “Ia iloa e oe le Atua o lou tamā, ma auauna iā te ia ma le loto atoa, ma le loto fiafia; auā e suʻesuʻe e Ieova o loto uma, ma ua silafia o mafaufau uma o manatu.” (1 No. 28:9) Sa manaʻo Tavita e sili atu mea e fai e lona atalii nai lo le tau ina talitonu i le Atua. Sa ia manaʻo iā Solomona e na te talisapaia le loloto o le naunau o Ieova i Ana auauna. Po o e talisapaia le loloto o le naunau o Ieova mo ana auauna?

19, 20. E tusa ai ma le Salamo 19:7-11, o le ā na fesoasoani iā Tavita e faalatalata atu ai i le Atua, ma e faapefea ona tatou faataʻitaʻi iā Tavita?

19 E silafia e Ieova o le a tosina atu ē mananaʻo e maua se faiā ma ia, ma o lo latou iloa lelei o ona uiga matagofie ua latou lagona ai le māfana atu iā te ia. O lona uiga, o le finagalo o Ieova ia tatou iloa o ia ma faamasani i ona uiga matagofie. E faapefea ona tatou faia? E ala i le suʻesuʻeina o lana Afioga ma tofo i ana faamanuiaga i o tatou olaga.—Faata. 10:22; Ioa. 14:9.

20 Po o e faitauina le Afioga a le Atua i aso taʻitasi ma se loto talisapaia, ma tatalo atu mo le fesoasoani e faatatauina ai? Po o e mātauina le aogā o le ola i taʻiala o le Tusi Paia? (Faitau le Salamo 19:7-11.) Afai o e faia faapea, o le a tuputupu pea lou faatuatua ma le alofa mo Ieova. O lou faia faapea, o le a ia faalatalata atu ai iā te oe, ma pei ai ua ia uuina lou lima ma lua savavali faatasi. (Isa. 42:6; Iako. 4:8) Ioe, o le a faamaonia e Ieova lona alofa mo oe e ala i le faamanuia ma puipuia oe faaleagaga, a o e āsā le auala vaapiapi e tau i le ola.—Sala. 91:1, 2; Mata. 7:13, 14.

O le ā Lau Tali?

• Aiseā e suʻesuʻe ai e Ieova i tatou?

• Aiseā na avea ai nisi ma fili o le Atua?

• E faapefea ona tatou faaalia e moni Ieova iā i tatou?

• E faapefea ona tatou faatumauina se loto atoa iā Ieova?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 4]

E faapefea ona silasila mai Ieova e pei o se matua alofa?

[Ata i le itulau 5]

O le ā se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai le mea na tupu iā Anania?

[Ata i le itulau 6]

O le ā o le a fesoasoani iā i tatou e faaauau ai pea ona auauna iā Ieova ma se loto atoa?