Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoasoani iā i Latou ia Vave Ona Toe Fo‘i Mai!

Fesoasoani iā i Latou ia Vave Ona Toe Fo‘i Mai!

Fesoasoani iā i Latou ia Vave Ona Toe Foʻi Mai!

“O ai a matou ō i ai? Ua iā te oe upu o le ola e faavavau.”—IOA. 6:68.

1. O le ā le tala a Peteru na fai ina ua tuua Iesu e le tele o soo?

SA TUUA Iesu e le tele o ona soo i se tasi taimi ona sa latou tetee i se tasi o ana aʻoaʻoga. Sa ia fesili atu i ona aposetolo, “Po ua outou fia ō foʻi ma outou?” Na tali atu Peteru: “Le Alii e, o ai a matou ō i ai? Ua iā te oe upu o le ola e faavavau.” (Ioa. 6:51-69) E leai se isi mea latou te ō i ai. E leʻi iai ni “upu o le ola e faavavau” i na vaitaimi i le faiga o mea faa-Iutaia, ma e lē o maua foʻi na upu i aso nei i Papelonia Tele, le emepaea o lotu sesē i le lalolagi. So o se tasi lava ua taasē mai le lafu a le Atua, ae o loo manaʻo pea e faafiafia Ieova, ‘ua oo mai le itula e feala ai’ ma toe foʻi mai ai i le lafu.—Roma 13:11.

2. O le ā e ao ona manatua e tusa ai ma mataupu e lē faalauaʻiteleina po o mataupu faafaamasinoga?

2 Sa faaalia e Ieova lona manatu mamafa i mamoe na taasē o Isaraelu. (Faitau le Esekielu 34:15, 16) E faapena foʻi ona iai i toeaina Kerisiano le faanaunauga ma le matafaioi e fesoasoani iā i latou e pei ni mamoe ua taasē mai le lafu. A latou tofia se tagata talaʻi e suʻesuʻe ma le tagata ua lē o toe talaʻi o loo manaʻomia se fesoasoani, o le ā e ao ona fai pe a iloa e le fai suʻesuʻega na fai e lenā tagata se agasala matuiā? Nai lo le avatu o se fautuaga i so o se mataupu faafaamasinoga po o mataupu e lē faalauaʻiteleina, e tatau i le tagata talaʻi ona fautuaina o ia e talanoa atu i toeaina. Afai e lē mafai ona ia faia faapea, e ao ona talanoa atu le tagata talaʻi i toeaina.—Levi. 5:1; Kala. 6:1.

3. O ā ni lagona o le tamāloa na iai mamoe e 100 ina ua maua le tasi na leiloa?

3 I le mataupu na muamua atu, na taʻua ai e Iesu le talafaatusa e faatatau i se tamāloa ma ana mamoe e 100. Ina ua leiloa le tasi mai le lafu, sa ia tuua le 99 ae saʻilia le mamoe ua leiloa. Sa matuā fiafia le tamāloa ina ua maua le mamoe! (Luka 15:4-7) E faapena foʻi lo tatou fiafia pe a toe foʻi mai se tagata ua lē o toe talaʻi. E uunaʻia e le alofa toeaina ma isi sui o le faapotopotoga, o ē atonu o loo latou asia tagata ua lē o toe talaʻi. E latou te fia vaavaai atu foʻi ua toe foʻi mai lenā tagata i le lafu ma olioli ai i le lagolagosua, puipuiga, ma le faamanuia a le Atua. (Teu. 33:27; Sala. 91:14; Faata. 10:22) Pe afai latou te maua se avanoa e fesoasoani atu ai i lea itu, o le ā e mafai ona latou faia?

4. O le ā le mea e tatou te aʻoaʻoina mai le Kalatia 6:2, 5?

4 Atonu e mafai ona latou faalaeiau se tagata e toe foʻi mai i le faapotopotoga e ala i le faaali i ai ma le māfana, e alofa Ieova i Ana mamoe ma e na te faafinagaloina mai e na o mea lava tatou te mafai ona fai. E aofia i na mea le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, auai i sauniga faa-Kerisiano, ma le talaʻia o le tala lelei o le Malo. E ono talafeagai le faitau o le Kalatia 6:2, 5 ma taʻu i ai e mafai e Kerisiano ona fesoasoani i le tauaveina o faafitauli o le isi tagata, ae “e tauave e le tagata lava ia lana avega” o tiute tauave faaleagaga. E lē mafai ona faamaoni se isi tagata i le Atua mo i tatou.

Pe na Māfua Ona o ‘Popolega o Lenei Olaga’?

5, 6. (a) Aiseā e tāua ai le faalogologo lelei a o sasaa mai faalogona o tagata ua lē o toe talaʻi? (e) E faapefea ona e fesoasoani i tagata ua lē o toe talaʻi ia iloa aafiaga leaga mo i latou, ona o le lē toe auaufaatasi ma tagata o le Atua?

5 Ina ia iloa le auala e mafai ona fesoasoani ai i uso ma tuafafine talitonu ua lē o toe talaʻi, e manaʻomia i toeaina ma isi tagata talaʻi taʻumatuaina ona faalogologo lelei a o sasaa mai o latou faalogona. Seʻi faapea o oe o se toeaina, ma o loo e asiasi atu i se ulugalii faaipoipo ua lē o toe talaʻi ona o ‘popolega o lenei olaga.’ (Luka 21:34) O faafitauli tau tamaoaiga po o le faateleina o tiute fai i le aiga, atonu ua māfua ai ona la lē toe faia gaoioiga faaleagaga. Atonu la te manaʻomia se toomaga, ae e te ono faapea atu e lē o le vavaeese mai le faapotopotoga, o le tali lea. (Faitau le Faataoto 18:1.) E te ono fesili atu ma le faautauta: “Po o faateleina lou fiafia talu ona e lē toe auai i sauniga? Pe ua sili atu ona lelei le lua aiga? Po o avea pea le olioli o Ieova ma ou malosi?”—Nee. 8:10.

6 O le mafaufau i na fesili, e ono fesoasoani i tagata ua lē o toe talaʻi e iloa, o lo latou lē auaufaatasi ma le faapotopotoga ua tau leai ai se fiafia ma faalētonu ai lo latou itu faaleagaga. (Mata. 5:3; Epe. 10:24, 25) E ono mafai ona fesoasoani iā i latou ia iloa o le lē faatinoina o le talaʻia o le tala lelei ua iʻu ai ina lē maua le olioli. (Mata. 28:19, 20) O lea la, o le ā le auala atamai e ao ona latou uia?

7. O ā mea e mafai ona tatou faalaeiauina i latou ua sē ese mai le lafu e fai?

7 Na fetalai Iesu: “Ia outou uaʻi atu iā te outou lava, ina neʻi faamamafaina o outou loto i le ʻai tele, ma le inu tele, ma le popole i mea o le olaga nei . . . Ia mataala pea, ma ia faatoga atu i taimi uma, ina ia outou sao mai i nei mea uma o le a oo mai.” (Luka 21:34-36) O i latou ua sē ese mai le lafu ae o loo mananaʻo pea e maua le olioli lea sa iai muamua, e mafai ona faalaeiauina i latou e tatalo mo le agaga paia ma le fesoasoani mai le Atua ma ia gaoioi e ōgatusa ma a latou tatalo.—Luka 11:13.

Pe na Iai se Mea na Tausuai Ai?

8, 9. O le ā se tala a se toeaina e fai i se tagata na tausuai ma lē toe talaʻi ai?

8 Ona e lē lelei atoatoa tagata, e mafai ona feteenaʻi o latou uiga, ma e ono tausuai ai se tagata. Ua tausuai nisi ona ua fai e se tasi e faaaloalogia i le faapotopotoga se gaoioiga e lē tusa ma mataupu silisili o le Tusi Paia. Pe afai ua aafia se tagata ua lē o toe talaʻi i lea tulaga, e mafai ona faamalamalama i ai e le toeaina o loo asiasi i ai e lē faapogaia e Ieova se tasi e tausuai. Aiseā la o le a faamuta ai e se tasi le la faiā ma le Atua ma Ona tagata? Nai lo lea, pe lē tatau ea ona faaauau i le auaunaga i le Atua, ma ia mautinoa o loo silafia mai e “Lē na te faamasino le lalolagi uma” ma mea na tutupu ma o le a ia tauaaoina i se auala tonu? (Kene. 18:25; Kolo. 3:23-25) Pe afai e tausuai moni lava se tagata ma paʻū ai, o le a lē taatia ai pea i inā e aunoa ma le taumafai e tū i luga.

9 I ni taumafaiga e fesoasoani iā i latou ia toe foʻi mai, e ono faapea atu le toeaina a o faagasolo taimi, ua manatu nisi o mea na latou tausuai ai ua lē o toe tāua tele. Atonu foʻi ua lē o toe i ai le tulaga lea na tausuai ai. Afai na tausuai se tasi ona sa aʻoaʻia, o le manatunatu loloto faatasi ai ma le tatalo o le a ia iloa ai sa sesē foʻi ia i se isi itū, ma sa tatau ona ia lē faatagaina lenā mea e tausuai ai.—Sala. 119:165; Epe. 12:5-13.

Pe na Māfua Ona o se Aʻoaʻoga?

10, 11. O ā manatu atonu e aogā a o taumafai e fesoasoani i se tasi sa ese sona malamalamaga o aʻoaʻoga o le Tusi Paia?

10 Atonu ua tuua e nisi le lafu a le Atua ona sa latou lē taliaina se tasi o aʻoaʻoga mai le Tusi Paia. Sa “galo” i tagata Isaraelu na faasaʻolotoina mai le nofo pologa i Aikupito “mea na fai [e le Atua]” mo i latou ma e leʻi “faatali atu i latou i lana pule.” (Sala. 106:13) E ono aogā foʻi le faamanatu i le tagata ua lē o toe talaʻi, o le “pologa faamaoni ma le faautauta” o loo tufaina mai taumafa sili ona lelei faaleagaga. (Mata. 24:45) O le auala lenei na ia aʻoaʻoina muamua ai le upu moni. Aiseā la o le a ia lē taumafai ai e toe foʻi mai i le upu moni?—2 Ioa. 4.

11 Pe a taumafai e fesoasoani iā i latou ua sē ese mai le lafu a le Atua, e ono faasino atu le toeaina i soo ia na tuulafoaʻia Iesu ona o lo latou teea o se tasi o ana aʻoaʻoga. (Ioa. 6:53, 66) O le taofia o lo latou auaufaatasi ma le Keriso ma ona soo faamaoni, sa aveesea ai lo latou talisapaia mo mea faaleagaga ma lo latou olioli. Pe ua maua ea e i latou ua lē o toe auai i sauniga a le faapotopotoga Kerisiano, se isi nofoaga e maua ai taumafa faaleagaga e sili ona lelei? E leai, auā e leai se isi nofoaga faapena o iai!

Pe na Māfua Ona o le Faia o se Agasala Matuiā?

12, 13. Pe afai e taʻutino mai e se tagata ua taasē mai le lafu lona faia o se agasala matuiā, e faapefea ona tuuina atu se fesoasoani?

12 Ua lē o toe talaʻi nisi ma lē toe auai i sauniga ona na latou faia se agasala matuiā. Atonu latou te manatu, pe a faailoa atu a latou mea sesē i toeaina, o le a faateʻaina i latou. Peitaʻi, e lē faateʻaina i latou mai le faapotopotoga pe afai ua lē o toe faia lenā mea sesē ma ua latou salamō moni. (2 Kori. 7:10, 11) Nai lo lea, o le a toe talia ma le fiafia i latou ma o le a tuuina atu e toeaina le fesoasoani faaleagaga o loo manaʻomia.

13 Afai o oe o se tagata talaʻi e matua faaleagaga a o ua tofia oe e fesoasoani i se tagata ua lē o toe talaʻi, o le ā e te faia pe a taʻu atu iā te oe e le tagata na ia faia se agasala matuiā? E pei ona taʻua i le amataga, nai lo le faaauau ona faaaofia ai o oe i lenā tulaga, fautua i le tagata e talanoa i toeaina. A lē manaʻo le tagata e faia faapea, o le a faaalia lou naunau mo le suafa o Ieova ma le lelei faaleagaga o le faapotopotoga, pe a e gaoioi e tusa ma taʻiala a le Atua i nei mataupu. (Faitau le Levitiko 5:1.) E iloa e toeaina le auala e fesoasoani ai iā i latou o ē ua faanaunau e toe foʻi mai ma ola e tusa ma le finagalo o le Atua. Atonu e manaʻomia se aʻoaʻiga alofa. (Epe. 12:7-11) Afai e taʻutino mai le tagata ua ia agasala i le Atua, e na te lē o toe faia le agasala, ma ua salamō moni, o le a fesoasoani atu toeaina iā te ia, ma o le a ia mauaina le faamagaloga a Ieova.—Isa. 1:18; 55:7; Iako. 5:13-16.

Olioli i le Toe Foʻi Mai o se Atalii

14. I au lava upu, faamatala mai le talafaatusa a Iesu e faatatau i le atalii faamaumauʻoa.

14 A o taumafai e fesoasoani i se mamoe ua taasē, e ono taʻua e le tagata ua tofia e faia le fesoasoani, ia le talafaatusa a Iesu o loo tusia i le Luka 15:11-24. I lenā faataoto, sa faamaumau ai e se tauleʻaleʻa lona tofi i se olaga soonafai. Na iʻu ina ʻinoʻino o ia i lona olaga sa ola ai. Ua fiaʻai o ia, ua misia lona aiga, ma ua tonu i lona manatu o le a toe foʻi i lona aiga! A o leʻi taitai oo atu sa iloa mamao mai o ia e lona tamā, ona ia tamoʻe atu lea ma fusi ma sogi iā te ia, ma ua faatumulia i le olioli. O le toe tomānatu i lenei talafaatusa e ono uunaʻia ai se tasi ua taasē e toe foʻi mai i le lafu. Ona ua toeitiiti lava faaumatia lenei faiga o mea, ua tatau i lenei tagata ona “toe foʻi mai iā Ieova” e aunoa ma le faatuai.

15. Aiseā ua tafetafea ese ai nisi mai le faapotopotoga?

15 O le toʻatele e tafetafea ese mai le faapotopotoga e lē tutusa ma le atalii faamaumauʻoa. O nisi, e faifailemū lava le auala e tafetafea ese ai, e pei o se vaa ua faasolosolo ona tafetafea ese atu mai le matafaga. Ua soona faamamafa naʻuā e nisi popolega ma ua lē manatu mamafa ai i o latou itu faaleagaga. E iai foʻi nisi ua latou tausuai i se tasi o le faapotopotoga, po o lo latou ō ese foʻi ona latou te lē ioeina se tasi o aʻoaʻoga a le Tusi Paia. E iai nisi e aafia i le faia o mea sesē. Peitaʻi, o manatu o loo faamatalaina e fesootaʻi i tulaga taʻitasi e pei ona taʻua i inei, e ono aogā iā te oe i le fesoasoani iā i latou ua tuua le lafu mo nei māfuaaga po o nisi foʻi māfuaaga, ina ia toe foʻi mai a o leʻi tuai.

“O Lou Aiga Lava Lenei!”

16-18. (a) Na faapefea ona fesoasoani se toeaina i se uso na lē toe talaʻi mo le tele o tausaga? (e) Aiseā na lē toe talaʻi ai lenei uso, na faapefea ona ia mauaina le fesoasoani, ma o le ā le auala na toe talia ai o ia e le faapotopotoga?

16 Na faapea mai se toeaina Kerisiano: “E naunau tele toeaina o la matou faapotopotoga e asiasi iā i latou ua lē o toe talaʻi. Sa ou mafaufau i se uso na ma suʻesuʻe ma sa ou fesoasoani i ai ina ia aʻoaʻoina le upu moni. Pe ā ma le 25 tausaga ua lē o toe talaʻi, ma o le taimi lea ua ia fesagaʻia ni tulaga faigatā, ona ou faamatala lea i ai le auala e faatatau ai mataupu silisili o le Tusi Paia lea e mafai ona fesoasoani iā te ia. A o faagasolo taimi, ua amata ona toe sau i le Maota mo Sauniga ma ua malie e toe faia sana suʻesuʻega faale-Tusi Paia e faamalosia ai lona faanaunauga e toe foʻi mai i le lafu.”

17 Aiseā ua lē o toe talaʻi ai le uso? Sa ia taʻutino mai: “Na amata ina ua ou uaʻi atu i sini faalelalolagi ma mea masani o le olaga nai lo mataupu faaleagaga. Sosoo ai ma le lē toe faia o ni aʻu suʻesuʻega, lē toe auai i talaʻiga, faapea ma sauniga. Na sosoo ai ma loʻu lē toe auai atu i le faapotopotoga Kerisiano. Ae sa fesoasoani le naunau moni mai o toeaina ou te toe foʻi mai ai.” Sa oo ina faaitiitia faafitauli o le uso ina ua ia talia se tasi e toe faia sana suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Na ia faapea mai, “Ua ou iloa nei o le mea sa misia i loʻu olaga, o le taʻitaʻiga alofa a Ieova ma lana faalapotopotoga.”

18 O le ā le auala na toe talia ai e le faapotopotoga lenei uso? Na ia faapea mai: “Sa pei oʻu faalogona o le atalii faamaumauʻoa lea na fetalai ai Iesu Keriso. Ae sa faapea mai iā te aʻu se tuafafine sa iai i inā i le 30 tausaga ua teʻa ma o loo auauna pea ma le faamaoni, ‘O lou aiga lava lenei!’ Sa matuā ootia loʻu loto i lenā faamatalaga. O loʻu aiga moni lea. O le mea lea, e fia faailoa atu loʻu loto faafetai mo le alofa, faamāfanafanaga, onosai, ma le naunau totino na faaalia mai e toeaina ma le faapotopotoga atoa. O lo latou alofa mo Ieova ma tuaoi, ua fesoasoani moni ai iā te aʻu e toe foʻi mai i le lafu.”

Faalaeiau i Latou e Gaoioi Nei Loa!

19, 20. E mafai faapefea ona e faalaeiauina i latou ua lē o toe talaʻi e toe foʻi mai i le lafu e aunoa ma le faatuai, ma e faapefea ona e faailoa i ai e lē faatalitalia e le Atua i latou e fai ni mea e sili atu i lo latou malosi?

19 O loo tatou ola i aso e gata ai, ma ua toeitiiti oo mai le iʻuga o lenei faiga o mea. O lea, ia faalaeiau i latou ua lē o toe talaʻi e auai i sauniga faa-Kerisiano. Ia faalaeiau i latou e amata nei loa ona auai i sauniga. Ia faamanatu i ai o loo taumafai Satani e faaleaga la latou faiā ma le Atua, ma faasesē i latou e talitonu faapea, o le tuulafoaʻia o le tapuaʻiga moni o le a saʻoloto mai ai i faafitauli o le olaga. E mafai ona e faamautinoa iā te i latou seʻiloga lava e avea i latou ma soo faamaoni o Iesu, ona latou maua lea o le faafouina moni.—Faitau le Mataio 11:28-30.

20 Ia faamanatu i tagata ua lē o toe talaʻi, e faatalitalia e Ieova i tatou e fai mea tatou te mafai ona fai. Ina ua faitioina Maria le tuafafine o Lasalo i le uuina o Iesu i se uu manogi a o lumanaʻi lona maliu, na ia fetalai e faapea: “Tuu ai pea o ia. . . . Ua ia faia le mea na te mafaia.” (Mare. 14:6-8) Sa taʻuleleia e Iesu le fafine ua oti lana tane lea na faia sana meaalofa itiiti i le malumalu. Sa ia faia foʻi le mea na te mafaia. (Luka 21:1-4) O le toʻatele o i tatou e mafai ona auai i sauniga faa-Kerisiano, ma faia se sao i le talaʻia o le Malo. I le faalagolago i le fesoasoani mai o Ieova, e mafai foʻi e tagata ua lē o toe talaʻi ona faia faapena.

21, 22. O ā ni mea e mafai ona e faamautinoa iā i latou e toe foʻi mai iā Ieova?

21 Afai ua faatalatū lē e pei o se mamoe sē ese mai le lafu e toe feagai ma ona uso, e te ono faamanatu iā te ia le olioli tele lea na iai ina ua toe foʻi atu le atalii faamaumauʻoa. E faapena foʻi le tele o le fiafia e iai pe a toe foʻi se tasi i le faapotopotoga. Ia faalaeiau i latou e gaoioi loa i le taimi nei e tetee atu i le Tiapolo ma faalatalata atu i le Atua.—Iako. 4:7, 8.

22 E talia ma le fiafia i latou e toe foʻi iā Ieova. (Aue. 3:40) E lē taumatea sa latou maua le olioli tele i le auaunaga a le Atua i taimi ua teʻa. E tele faamanuiaga o loo iai i le lumanaʻi mo i latou e toe foʻi mai i le lafu e aunoa ma le faatuai!

O le ā Lau Tali?

• E mafai faapefea ona e fesoasoani i se Kerisiano na tausuai ma lē toe talaʻi ai?

• O ā ni manatu e ono fesoasoani ai i se tasi ua tuua le lafu a le Atua ona o ni ona manatu e faatatau i se aʻoaʻoga?

• E mafai faapefea ona fesoasoani i se tagata ua faatalatū e toe foʻi mai i le faapotopotoga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 13]

Faalogologo lelei a o sasaa mai faalogona o se aumea talitonu ua lē o toe talaʻi

[Ata i le itulau 15]

O le toe tomānatu i le talafaatusa a Iesu i le atalii faamaumauʻoa, e ono uunaʻia ai nisi e toe foʻi mai le lafu