Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Le Pese o le Sami” O se Manusikulipi ua Fesoota‘i ai Vaitaimi e Lua o le Talafaasolopito

“Le Pese o le Sami” O se Manusikulipi ua Fesoota‘i ai Vaitaimi e Lua o le Talafaasolopito

“Le Pese o le Sami” O se Manusikulipi ua Fesootaʻi ai Vaitaimi e Lua o le Talafaasolopito

IĀ Me 22, 2007, na faaalia ai i le Falemataʻaga i Isaraelu i Ierusalema se fasi vaega o le tusi tāʻai Eperu, lea sa tusiaina mai le fitu po o le valu senituri T.A. O le manusikulipi (kopi na muaʻi tusilimaina) lenei o le Esoto 13:19–16:1. O loo aofia ai le pese lea ua iloa faapea, “o le Pese o le Sami”—le pese o le manumalo lea na usuina e Isaraelu ina ua uma le laveaʻiina faavavega mai le Sami Ulaula. Aiseā e mataʻina ai le faaalia o lenei fasi vaega o le tusi tāʻai?

O le tali, ona e fesootaʻi atu i le taimi na tusia ai le manusikulipi. O le Tusi Tāʻai o le Sami Mate, na tusiaina i le va o le senituri lona tolu T.L.M. ma le senituri muamua T.A. A o lumanaʻi le mauaina o nei tusi tāʻai pe tusa o le 60 tausaga ua tuanaʻi, o le manusikulipi pito i leva na iai, o le Aleppo Codex, lea e fuafuaina le taimi na tusia ai i le 930 T. A. E ese mai i nai fasi vaega o tusi tāʻai anamua, e leai ma nisi o manusikulipi Eperu na toe maua na tusiaina i le va o taimi ia e lua lea e faitau selau tausaga le umi.

Ua faapea mai James S. Snyder, o le faatonusili o le Falemataʻaga a Isaraelu, “O le manusikulipi o le Pese o le Sami, ua fesootaʻi ai le vaitaimi o le talafaasolopito i le va o le mauaina o le tusi tāʻai o le Sami Mate . . . ma le Aleppo Codex.” E tusa ai ma lona manatu, o lenei manusikulipi faatasi ai ma isi Tusitusiga paia anamua, ua saunia ai se “faaaʻoaʻoga mataʻina o le faasaoina pea o nei tusitusiga e aunoa ma le suia.”

E talitonu o le fasi vaega o le tusi tāʻai lenei faatasi ai ma le tele o isi manusikulipi, na mauaina i le faaiʻuiʻuga o le vaitausaga o le lona 19 senituri i le sunako i Cairo i Aikupito. Peitaʻi ane, e leʻi iloa e se tagata e na te aoaoina manusikulipi Eperu, le tāua o na fasi vaega seʻia oo ina la iloiloina ma se polofesa i tausaga faaiʻuiʻu i le 1970. O nei fasi vaega o le tusi, sa fuaina le taimi na tusia ai ma tuuina i faila seʻia oo i le taimi na faaalia ai, i le Falemataaga i Isaraelu.

O le faamatalaina o le aogā o lenei fasi vaega o tusi tāʻai, ua faapea mai ai sē e faauluulu i ai le Shrine of the Book, Israel Museum, o Adolfo Roitman, ma o le pule o le tusi tāʻai o le Sami Mate, “O le manusikulipi, Pese o le Sami, o loo faailoa mai ai le matuā saʻo aʻiaʻi o faaliliuga o le Tusi Paia Masoreta lea sa iai lava mo le tele o senituri. E maofa i le tutasi o le auala na tusia ai le Pese o le Sami lenei, ma o loo tutusa lava faamatalaga o loo iai i aso nei e pei lava ona iai i le senituri lona 7 ma le 8.”

O le Tusi Paia, o le Afioga faagaeeina a le Atua, ma e na o Ieova lava na ia faasaoina mai. E le gata i lea, o ona tusitusiga na tusia ma le faaeteete e ona tusiupu. O le mea lea, o mau o le Tusi Paia o loo tatou faaaogāina i aso nei, e lē mafesiligia lona maufaatuatuaina.

[Ē Ana le Ata i le itulau 32]

Ona o le faatagaga a le Israel Museum, Ierusalema