Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tusitusiga i Papamaa Anamua ma le Tusi Paia

Tusitusiga i Papamaa Anamua ma le Tusi Paia

Tusitusiga i Papamaa Anamua ma le Tusi Paia

INA ua māeʻa le faafenuminumiaʻia o le gagana a tagata i Papelu, sa amata loa ona tuputupu aʻe le tele o auala e fai ai tusitusiga. O tagata na nonofo i Mesopotamia, e pei o tagata Sumeria ma Papelonia, na latou faaaogā ituaiga o tusitusiga e taʻua o le cuneiform. O le upu cuneiform, e sau mai le upu faa-Latina e faasino atu i le “faatafatolu,” ma e faasino atu i le faailoga faatafatolu sa fai e tagata e faia faailoga lea na faaaogā ai ʻele susū.

Na maua e tagata suʻesuʻe i toegamea anamua, ituaiga o tusitusiga ia sa faamatalaina ai tagata ma mea na tutupu o loo taʻua i le Tusi Paia. O ā mea tatou te iloa mai lenei auala o tusitusiga anamua? Ma o le ā le faamaoniga o le saʻo aʻiaʻi o le Tusi Paia ua aumaia e na tusitusiga?

O Faamaumauga ua Leva Ona Iai

E talitonu tagata atamamai e faapea, sa muamua ona avea ata, ma auala e fai ai tusitusiga i Mesopotamia, lea e iai se faailoga po o se ata e faailoa mai ai se upu po o se manatu. O se faaaʻoaʻoga, o le faailoga e iloa ai se povi poʻa, e fai le faailoga e tai foliga i le ulu o se povi. A o faatupulaʻia pea le manaʻoga mo le teuina o faamaumauga, sa oo ina tuputupu aʻe nei ituaiga o tusitusiga. Na taʻua e le NIV Archaeological Study Bible e faapea, “Ua mafai nei e faailoga ona faailoa mai e lē gata i upu ae faapea foʻi ma silapela, auā e mafai ona tuufaatasi na faailoga e iloa ai silapela o se upu.” Na oo ina maua isi faailoga eseese pe ā ma le 200, lea ua mafai ai ona “faailoa manino mai le uiga o se faamatalaga, ma le tele o upu ma kalama sa faigatā ona malamalama i ai.”

E oo ane i le taimi o Aperaamo, pe tusa o le 2,000 T.L.M., ua telē le suiga o tusitusiga nei e faaaogā ai papamaa. A o faagasolo le isi 20 senituri na sosoo ai, pe tusa ma le 15 isi gagana sa latou faia tusitusiga. E sili atu i le 99 pasene o tusitusiga nei sa tusia i papamaa ʻele. I le silia ma le 150 tausaga ua tuanaʻi, sa maua ai le tele o na papamaa o loo iai tusitusiga nei i Uro, Uruk, Papelonia, Nimrud, Nippur, Ashur, Nineva, Mari, Epela, Iukariti, ma Amarna. O loo taʻua e le Achaeology Odyssey e faapea: “E tusa ai ma se faatatauga a tagata popoto, e pe ā ma se vaimea o le tasi i le lua miliona papamaa o loo iai tusitusiga nei ua maua mai ʻeligāmea, ma o le isi 25,000 o loo maua pea i tausaga taʻitasi.”

Ua gafa tagata atamamai o ituaiga o tusitusiga nei i le lalolagi aoao ma se galuega sili ona telē, o le faaliliuina lea o mea o loo tusia ai. E tusa ai ma se tasi o faatatauga, “e na o le tasi vae sefulu o tusitusiga faatafatolu nei na maua, ua mafai ona faitauina seʻia oo mai i aso nei.”

O le mauaina o tusitusiga nei i gagana e lua po o le tolu foʻi, sa fesoasoani e iloa ai le uiga o mea o loo tusia ai. Sa iloa e le ʻau atamamai o nei faamaumauga e tutusa tusitusiga o iai ae eseese gagana o loo tusia ai, sa tusia uma i papamaa. Sa fesoasoani i le faamatalaina o uiga o mea o loo tusia i papamaa le iloaina o igoa, suafa tāua, ma gafa o i latou na taʻitaʻia ni pulega, ma faamatalaga faaviivii a se tagata iā te ia lava, ma o na tulaga sa masani lava ona toe taʻua i tusitusiga.

I tausaga e amata mai le 1850, sa mafai ai e le ʻau atamamai ona faitauina gagana masani a tagata i Sasaʻe Tutotonu anamua, o tagata Akaia, po o tagata Assyro-Babylonian, lea na tusia i mataʻitusi faatafatolu. Na faapea mai le Encyclopædia Britannica: “Ina ua mafai ona iloa le uiga o tusitusiga i le gagana Akaia, na mafai ai loa ona malamalama i le auala e faafoeina ai lea mataupu, ma faataatia ai loa le ata mo le faaliliuina o isi gagana o loo tusia i lenā auala.” E faapefea ona fesootaʻi nei tusitusiga ma le Tusi Paia?

O se Faamaoniga e Ōgatusa ma le Tusi Paia

O loo taʻua i le Tusi Paia na pulea e tupu o Kanana Ierusalema seʻia oo ina faatoʻilaloina i latou e Tavita, pe tusa o le 1070 T.L.M. (Iosua 10:1; 2 Samu. 5:4–9) Ae sa leʻi talitonu nisi tagata atamamai i lenei manatu. Peitaʻi, i le 1887, sa maua ai e se fafine mativa se papamaa ʻele i Amarna, i Aikupito. Ina ua faaliliuina nisi tusi e 380 na maua mai i inā, sa iloa ai e le ʻau atamamai, o ni fetusiaʻiga i le va o pule o Aikupito (Amenhotep III ma Akhenaton) ma malo o tagata Kanana. E ono tusi na maua mai iā Abdi-Heba, le pule o Ierusalema.

O loo taʻua e le Biblical Archaeology Review e faapea: “Na faaalia manino mai e papamaa Amarna faamaumauga e faapea, o Ierusalema o se aai, ae lē o se fanua faatau, ma o le tulaga o ʻAbdi-Heba o se . . . kovana o lē sa iai sona maota ma ni fitafita Aikupito e 50 na tofia atu i ai i Ierusalema, ma e iloa mai ai o Ierusalema ua na o se malo laʻitiiti.” Na taʻua mulimuli ane e le tusi lava lenei: “E faavae mai i tusi a le Amarna, ua matou mautinoa ai, sa iai moni lava se aai faapena.”

Igoa i Faamaumauga a Asuria ma Papelonia

Sa tusia e tagata Asuria, faapea ma tagata Papelonia mulimuli ane ai, o latou talafaasolopito i papamaa ʻele, faapea foʻi i faguele, ma maa faamanatu. O lea la, ina ua iloa e tagata atamamai uiga o tusitusiga Akaia, sa latou maua ai i papamaa ia igoa o tagata o loo taʻua i le Tusi Paia.

Na faapea mai le tusi The Bible in the British Museum: “I lana tautalaga na faia i le 1870 i le Society of Biblical Archaeology lea ua faatoʻā faatūina, sa mafai e Dr Samuel Birch ona iloa [i tusitusiga i papamaa igoa o] tupu Eperu o Omeri, Aapo, Ieʻu, Asaraia . . . , Manaema, Peka, Hosea, Esekia ma Manase, o tupu o Asuria o Tiglath-Pileser . . . [III], Sarekona, Sanerivi, Esarata, Asenapa, . . . ma tupu Suria o Benhadad, Asaeli ma Resina.”

Sa faatusatusa e le tusi, The Bible and Radiocarbon Dating le talaaga faale-Tusi Paia o Isaraelu ma Iuta, i tusitusiga faatafatolu anamua. O le ā le iʻuga? “A tuufaatasi e 15 pe e 16 tupu o Iuta ma Isaraelu na maua i faamaumauga a isi atunuu i lenā taimi, faapea ma o latou igoa ma taimi na soifua ai, o loo taʻua uma i [tusi o le Tusi Paia] i le Tupu 1 ma le 2. O tupu uma na taʻua i faamaumauga a isi atunuu, o loo iai uma i tusi [o le Tusi Paia] o Tupu.”

O se tasi o tusitusiga lauiloa i papamaa na maua i le 1879, o le Cyrus Cylinder (Faguele a Kuresa), na faamaumauina ai le taimi ina ua uma ona faatoʻilalo Papelonia i le 539 T.L.M., sa faasaʻolotoina ai loa e Kuresa le ʻau faaaunuua e toe foʻi i lo latou nuu e tusa ai ma lana poloaʻiga. Sa maua ai i inā le avanoa e toe foʻi ai tagata Iutaia i lo latou nuu. (Esera 1:1-4) E toʻatele tagata atamamai o le senituri lona 19 sa latou fesiligia le moni o le poloaʻiga na avatu o loo sii mai i le Tusi Paia. Peitaʻi, o faamaumauga i papamaa mai le vaitaimi o le pulega a Peresia, lea e aofia ai le Cyrus Cylinder, ua matuā faamaonia ai le moni aʻiaʻi o mea o loo taʻua i le Tusi Paia.

I le 1883, sa maua ai i se fale e teu ai faamaumauga i Nippur e latalata i Papelonia le sili atu i le 700 tusitusiga i papamaa. E aofia i igoa e 2,500 lea na maua i na tusitusiga, pe ā ma le 70 igoa o tagata Iutaia na maua ai. Na taʻua e Edwin Yamauchi, o se tusitala o talafaasolopito, na aliali mai o latou igoa “o ni tagata e fai ni feagaiga, o nisi o loo galulue mo isi, molimau, aolafoga, ma alii sili.” E mataʻina faamaoniga o le faia pea e tagata Iutaia o na galuega, lea na faia e latalata i Papelonia i le vaitaimi lenā. Ua faamautinoa ai le valoaga a le Tusi Paia faapea, a o toe foʻi “ē ua totoe” o Isaraelu i Iuta mai le faaaunuua i Asuria ma Papelonia, e toʻatele e lē toe foʻi.—Isa. 10:21, 22.

A o faagasolo le meleniuma muamua T.L.M., sa faaaogā faatasi tusitusiga faatafatolu i papamaa ma tusitusiga e faaaogā ai le alafapeta. Ae na oo ina lafoaʻi e tagata Asuria ma Papelonia tusitusiga nei, ae faaaogā le alafapeta.

E faitau selauafe papamaa o loo i falemataʻaga e leʻi suʻesuʻeina lava. O papamaa ia ua uma ona iloa e tagata atamamai uiga o mea o loo tusia ai, ua faamaonia ai le moni aʻiaʻi o le Tusi Paia. O ai na iloa po o ā isi faamaoniga o le a maua i tusitusiga faatafatolu e leʻi faia i ai ni suʻesuʻega, e faamaonia atili ai le saʻo o le Tusi Paia?

[Ē Ana le Ata i le itulau 21]

Ata na puʻeina i lalo o le faatagaga a le British Museum