Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Faapefea Ona E Tumau i le Faiva?

E Faapefea Ona E Tumau i le Faiva?

E Faapefea Ona E Tumau i le Faiva?

PE NA iai se taimi na e lagona ai le faavaivai ma ua e faatalatū ai e alu i le talaʻiga? E ono tofotofoina lo tatou tumau ona o teteega malolosi, popolega, maʻi, o omiga mai aumea, ma le lē tali lelei mai o tagata o loo tatou talaʻi i ai. Seʻi mātau le faaaʻoaʻoga a Iesu. Sa tumau o ia i lalo o tofotofoga e sili ona faigatā ona “o le olioli sa i ona luma.” (Epe. 12:2) Na ia silafia o lona faamaoniaina o le sesē o tuuaʻiga na faia faasaga i le Atua, ua ia faafiafiaina ai le finagalo o Ieova.—Faata. 27:11.

E mafai foʻi ona e faafiafiaina le finagalo o le Atua, pe afai e te tumau pea i le faiva. Ae ā pe afai ua aveesea lou maelega i le faiva ona o toʻatugā o le olaga? Na taʻutino mai e Kirisitina, o sē ua matua le soifua ma e maʻi foʻi e faapea: “E masani ona ou lagona le lē lavā ma le lotovaivai. O faafitauli ona o loʻu matua, e pei o maʻi ma popolega o le olaga i aso faisoo, ua tau mou atu ai loʻu maelega.” E faapefea ona e tumau pea i le faiva e ui i na faafitauli?

Ia Faaaʻoaʻo i Perofeta

Ina ia tumau pea i le faiva, e taumafai tagata talaʻi e maua le vaaiga saʻo lea sa iai i perofeta anamua. O se faaaʻoaʻoga, o Ieremia. Ina ua tofia o ia e fai ma perofeta, sa tau faatalatū o ia. Peitaʻi, sa mafai ona tumau pea Ieremia i lona tofiga faigatā mo le silia i le 40 tausaga, ona sa ia faalagolago atoatoa i le Atua.—Iere. 1:6; 20:7-11.

Sa faalaeiauina Enelē i le faaaʻoaʻoga a Ieremia. Na faapea mai o ia: “I le silia i le 70 tausaga o oʻu galue i le faiva, sa iai taimi na ou lotovaivai ai ona o le auala e tali mai ai tagata, o o latou uiga tetee ma lo latou lē ano mai. I na taimi, ou te manatua ai le faaaʻoaʻoga a Ieremia, ona o lona alofa iā Ieova ma lona faalagolago atoatoa iā te ia, lea na ia maua ai le malosi e faaauau ai pea ona molimau atu.” (Iere. 1:17) Sa faalaeiauina foʻi Lafaele i le faaaʻoaʻoga a Ieremia. Ua ia faapea mai: “Sa faalagolago Ieremia i le Atua nai lo le faalagolago iā te ia lava ma ona faalogona. Na ia faia pea ma le lototele lona tofiga e ui lava ina inosia ma itagia o ia e tagata. Ou te taumafai lava ia manatua lenā lesona.”

O le isi perofeta e mafai ona aogā lana faaaʻoaʻoga i le toʻatele ina ia tumau ai i le faiva, o Isaia. Na taʻu atu e le Atua iā te ia o le a lē faalogo tagata o lona nuu iā te ia. Na fetalai Ieova: “Ia faamafiafiaina loto o lenā nuu, ia faatutuli o latou taliga.” Pe sa lē taulau ai ea Isaia? I le silafaga a le Atua, e leai! Ina ua tofia Isaia e fai ma perofeta, sa ia faapea atu: “O aʻu lenei, inā auina atu aʻu.” (Isa. 6:8-10) Na tumau pea ona faia e Isaia lona tofiga. Po o faapena le auala o loo e tali atu ai i le faatonuga ia talaʻi?

Ina ia tatou tutumau pea i le faiva e ui i le lē ano mai o tagata, ia tatou pei o Isaia, e ala i lo tatou ʻalofia o le taulaʻi atu i le auala lē lelei e tali mai ai tagata. Ua onosaia e Lafaele le lotovaivai i lona faapea mai: “O loo oʻu taumafai e ʻalofia le mafaufau tele i le tali faaseā mai a tagata. E pule lava tagata i laʻu oganuu i le auala latou te tali mai ai.” Na faapea mai foʻi Ana: “Ou te taumafai lava ia aua neʻi oʻu mafaufau i se mea e faavaivai ma lē fiafia ai. O loo oʻu faia lenā mea e ala i le tatalo ma le iloiloina o le mau i aso taʻitasi a o leʻi alu i le talaʻiga. E vave ai lava ona mou ese so o se manatu lē lelei e oso mai.”

Na auauna le perofeta o Esekielu i tagata Iutaia faauamalō, lea na ave faatagataotauaina i Papelonia. (Eseki. 2:6) Pe ana faapea e faatalatū Esekielu e taʻu atu le feʻau a le Atua i tagata ma oo ai ina oti se tagata amioleaga ae leʻi faalogo o ia i le lapataʻiga, o le a paʻū la iā Esekielu le toto o lenā tagata. Na fetalai atu Ieova iā Esekielu: “O lona toto ou te taui atu lea iā te oe.”—Eseki. 3:17, 18.

O loo taumafai Enelē ia maua le vaaiga sa iā Esekielu: “Ou te manaʻo ia ou mamā mai le toto o tagata uma. O loo iai i se tulaga lamatia ola o tagata.” (Galu. 20:26, 27) E faapena foʻi le manatu o Semu: “Sa maelega pea Esekielu e ui lava i manatu o isi tagata. Ua fesoasoani lenei manatu iā te aʻu ina ia ou vaai ai i le galuega talaʻi e tusa ai ma le silafaga a Lē na faia i tatou.”

E Lē na o Oe

E te lē o alu na o oe pe a e auai i le talaʻiga. E tatou te faapea atu e pei ona taʻua e le aposetolo o Paulo: “O i matou o le ʻaufaigaluega faatasi ma le Atua.” (1 Kori. 3:9) Na taʻua e Kirisitina o lē sa lagona le lotovaivai i nisi taimi: “O le māfuaaga lenā sa ou ōle atu ai pea iā Ieova mo le malosi. E na te foaʻi mai pea le malosi pe a ou manaʻomia.” Ioe, e tatou te manaʻomia le agaga o le Atua e fesoasoani iā i tatou i la tatou faiva!—Saka. 4:6.

Pe a tatou auai i le galuega talaʻi, e fesoasoani foʻi le agaga paia iā i tatou ina ia faaalia le “fua o le agaga.” (Kala. 5:22, 23) O le a fesoasoani lenā manatu iā i tatou e tumau ai pea i le galuega talaʻi, e tusa lava po o le ā le tali mai a tagata. Na faapea mai Enelē: “E fesoasoani le auai i le galuega talaʻi ina ia faaleleia ai oʻu uiga. E aʻoaʻoina ai loʻu onosai ma ia ou fetuutuunaʻi, ma aua le faavaivaigofie.” O le tumau i le faiva e ui lava i le tele o omiga, e fesoasoani iā te oe ina ia atili ai ona atiaʻe le fua o le agaga.

O loo faaaogā e Ieova ana agelu e taʻitaʻia lenei galuega tāua. (Faaa. 14:6) O loo taʻua i le Tusi Paia e “mano ni mano, ma afe ni afe” nei foafoaga agaga. (Faaa. 5:11) O loo lagolagoina e agelu auauna a Ieova i le lalolagi, e ala i le taʻitaʻiga a Iesu. Po o le a e manatua lenā manatu pe a e alu i le talaʻiga?

Ua faapea mai Ana: “O se faalaeiauga iā te aʻu le manatunatu i le mea moni e faapea o loo faatasi agelu ma i tatou i le faiva. Ou te talisapaia la latou fesoasoani e ala mai i le taʻitaʻiga a Ieova ma Iesu.” O se faaeaga matuā tautele le galulue faatasi ma na agelu faamaoni!

Ae faapefea ona fesoasoani le galulue faatasi ma isi tagata talaʻi ina ia tatou tumau ai pea i le faiva? Ua faamanuiaina i tatou i le galulue faatasi ma se motu o tagata e toʻatele o Molimau faamaoni. E mautinoa ua e talitonu i le moni o le faataoto a le Tusi Paia e faapea: “E maamaʻai le uʻamea i le uʻamea, e faapea foʻi ona faamāfanafana o le tagata i lana uō.”—Faata. 27:17.

O le galulue faatasi ma isi i le faiva, e tatou te maua ai se avanoa lelei e mātauina ai auala aogā lea e ono fou iā i tatou. Ua faapea mai Peta, “O le galulue ma tagata talaʻi eseese, ua ou maua ai le avanoa e faaalia ai le alofa e lē gata i uso talitonu, ae faapea foʻi i tagata e tatou te feiloaʻi i le talaʻiga.” E manaʻomia ona tatou galulue faatasi ma tagata talaʻi eseese i le faiva. O le a atili ai ona tatou fiafia i la tatou faiva.

Ia Tausia Lelei Oe

Ina ia tumau pea lo tatou maelega i le faiva, e tatau ona tatou fuafua lelei, ia iai se faasologa lelei o suʻesuʻega a le tagata lava ia, ma ia lava le mālōlō. I nisi faaupuga, e ao ona tatou tausia lelei i tatou e lē gata i le itu faaleagaga, ae faapea foʻi le itu faaletino.

O loo faapea mai le Tusi Paia: “O mafaufauga o ē filigā i galuega, na o le mau mea e iʻu i ai.” (Faata. 21:5) Ua faapea mai Simi, o lē ua 88 nei ona tausaga: “Ua fesoasoani le iai o se faasologa lelei iā te aʻu ina ia faaauau ai pea ona ou ausia nisi sini i le faiva. Ou te fuafua lelei loʻu taimi ina ia lava se taimi mo le talaʻiga.”

E mafai ona faamalosia ma sauniunia i tatou mo le faiva e ala i le iloa lelei o mau o le Tusi Paia. E pei lava ona manaʻomia ona tatou fafagaina i tatou i le itu faaletino ina ia faaauau ai pea ona ola, e faapena foʻi ona tatau ona fafagaina i tatou faaleagaga ina ia maelega ai pea i le galuega talaʻi. O le fafagaina o i tatou i le Afioga a le Atua i aso taʻitasi ma faaaogā “meaʻai i le taimi tatau,” o le a tatou maua ai le malosi i le faiva.—Mata. 24:45-47.

Na faia e Peta ni suiga tāua i ana masaniga sa iai, ina ia faaleleia ai lana faiva. Na ia faapea mai: “Ua ou faaitiitia loʻu taimi lea e faaalu e matamata ai i le TV ina ia telē le taimi ou te sauniuni ai mo le faiva. Pe a ou faitauina le Tusi Paia i afiafi taʻitasi, ou te manatunatu i tagata na ou feiloaʻi ai i le oganuu. Ou te suʻesuʻeina mau o le Tusi Paia ma mataupu e mafai ona fesoasoani iā i latou.”

O le a fesoasoani le lava o le mālōlō ina ia maua ai pea lou malosi ma mafai ai ona faia sou sao atoatoa i le faiva. Ae pe a ova tele mea faafiafia, o le a iai se aafiaga lē lelei i lau faiva. Na taʻua e Anesi, o se tagata talaʻi maelega e faapea: “O le lē lava o le mālōlō e oo ai ina matuā vaivai, ma iʻu ai ina faigofie ona lotovaivai. Ou te taumafai lava ia ʻalofia lenā mea.”—Fai. 4:6.

Ae e ui lava i a tatou taumafaiga filigā, e toʻalaiti lava tagata e latou te taliaina le tala lelei. Peitaʻi, e lē taitai faagaloina e Ieova a tatou galuega. (Epe. 6:10) E tusa lava pe lē mananaʻo tagata e talanoa mai iā i tatou, ae atonu latou te talanoa i la tatou asiasiga pe a tatou ō ese mai o latou fale. E tai pei lava le aafiaga o la tatou galuega o le mea na tupu iā Esekielu: O le a “iloa [e tagata] sa i ai le perofeta iā te i latou.” (Eseki. 2:5) E moni e lē faigofie la tatou faiva, ae e tele aogā tatou te maua mai i le faiva, ma o le a maua ai foʻi e isi tagata aogā.

Na faapea mai Simi: “O le faia o se sao i le galuega talaʻi, e fesoasoani iā i tatou ina ia oofu ai i le tagata fou ma faaalia ai lo tatou alolofa i le Atua ma tuaoi.” Na faaopoopo mai Anesi, “O se matuā faaeaga le faia o se vaega i lenei galuega faasaoola. O le a lē taitai ona toe faia lea galuega i le auala o loo faia ai i le taimi nei, ma tulaga e pei ona iai nei.” E mafai ona e maua le anoanoaʻi o faamanuiaga pe a e tumau pea i le faiva i le taimi nei.—2 Kori. 4:1, 2.

[Ata i le itulau 31]

O le tausia o o tatou manaʻoga faaleagaga ma le faaletino, e fesoasoani iā i tatou e tumau ai pea i le faiva