Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Lē Tatau Ona Galo iā te Oe Ieova

E Lē Tatau Ona Galo iā te Oe Ieova

E Lē Tatau Ona Galo iā te Oe Ieova

NA IAI nisi o tagata Isaraelu na galo iā i latou Ieova. O le toʻatele o i latou, o le taimi muamua lea, ma na o le pau foʻi lea o le taimi ua latou savavali ai i le alititai e aunoa ma le susū. Ua faapogaia e Ieova le lē toe tafe o le vaitafe o Ioritana. O lea, i laina uumi ma le lautetele, ua savavali ai le faitau afe o tagata Isaraelu i le alititai i le Nuu o le Folafolaga. I le pei o o latou augātamā i le 40 tausaga ua mavae i le Sami Ulaula, o le toʻatele o ē na sopoʻia atu le Ioritana na manatu, ‘O le a lē galo mea ua faia e Ieova.’—Iosua 3:13-17.

Peitaʻi na silafia e Ieova o le a ‘vave galo ana mea na fai’ i nisi o tagata Isaraelu. (Sala. 106:13) O lea na ia faatonuina ai le taʻitaʻi o Isaraelu o Iosua, e ave ni maa se 12 mai totonu o le vaitafe ma tuu i le nofoaga muamua lava latou te tolauapi ai. Ua faapea atu Iosua: “E faia foʻi na maa ma faamanatuga i le fanauga a Isaraelu.” (Iosua 4:1-8) O lea faaputuga maa e faamanatu atu ai i le nuu galuega mamana a Ieova, ma faamanatu atili ai iā i latou le māfuaaga e tatau ai ona latou auauna pea iā te ia ma le faamaoni.

Pe e iai se tāua o lenā mea na tupu, i tagata o le Atua i aso nei? Ioe. E lē tatau foʻi ona galo iā i tatou Ieova; e tatau ona tatou auauna pea iā te ia ma le faamaoni. O isi lapataʻiga i le nuu o Isaraelu e mafai foʻi ona faatatauina i auauna a Ieova i aso nei. Seʻi manatu i upu a Mose e faapea: “Ia oe, neʻi galo iā te oe o Ieova lou Atua, i lou lē tausi i ana poloaʻiga, ma ana faamasinoga, ma ana tulafono.” (Teu. 8:11) O lea e faaalia ai, o le faagaloina o Ieova e iʻu ai i le lē usiusitai iā te ia. Ua tutupu moni lava ia lamatiaga i o tatou aso. I le tusi atu i Kerisiano, na lapataʻi atu ai le aposetolo o Paulo “i lenā lava faaaʻoaʻoga o le lē usiusitai” na faaalia e tagata Isaraelu i le toafa.—Epe. 4:8-11.

Seʻi o tatou iloiloina ni mea na tutupu i le talaaga o Isaraelu lea e faamatilatila ai, e lē tatau ona galo le Atua iā i tatou. E lē gata i lea, o ni lesona mai i olaga o ni tane Isaraelu faamaoni se toʻalua, e fesoasoani iā i tatou e auauna ai iā Ieova ma le onosai ma le lotofaafetai.

Māfuaaga e Manatua ai Pea Ieova

E leʻi faagaloina e Ieova tagata Isaraelu i tausaga uma na latou iai i Aikupito. Na “manatua foʻi e le Atua lana feagaiga na na faia ma Aperaamo, ma Isaako, atoa ma Iakopo.” (Eso. 2:23, 24) E manatua pea le mea na ia faia e faasaʻoloto ai i latou mai le nofo pologa.

Na taia e Ieova Aikupito i mala e iva. E leʻi mafai e ositaulaga faataulāitu a Farao ona taofia ia mala. Ae na tetee pea Farao iā Ieova, ma musu e tuu atu tagata Isaraelu e ō. (Eso. 7:14–10:29) O āuga o le mala lona sefulu na faamalosia ai le taʻitaʻi faamaualuga e usitai i le finagalo o le Atua. (Eso. 11:1-10; 12:12) Na taʻitaʻia e Mose le nuu o Isaraelu, ma nisi na mulimuli iā i latou atonu e 3,000,000 ina ua tuua Aikupito. (Eso. 12:37, 38) E leʻi umi ona latou ō ese ae toe suia le mafaufau o Farao. Na ia faatonuina lana ʻautau o kariota ma fitafita, o se ʻautau e malosi tele i le lalolagi i lenā taimi, ina ia toe puʻe mai ana pologa. A o le taimi lea ua fetalai mai ai Ieova iā Mose, e ave tagata Isaraelu i se vaipanoa itiiti e i le va o le Sami Ulaula ma le tuasivi o le mauga, o se mea ua foliga mai e lē sao ese ai e taʻua o Peairota.—Eso. 14:1-9.

Na manatu Farao ua maileia tagata Isaraelu, ma ua toeitiiti loa ona osofaʻia lea o i latou e lana ʻautau. Ae na faamamao pea e Ieova tagata Aikupito i le tuuina lea o le ao faaniutū ma le afi faaniutū i lo latou va ma tagata Isaraelu. Ona vaelua lea e le Atua o le Sami Ulaula, ua iai se auala savali i le alititai ma faafaupuʻe aʻe le sami i ona itu e lua i le maualuga atonu e 50 futu (15 mita). Ua amata ona sopoʻia atu e Isaraelu le sami i le laueleele mātūtū. E leʻi umi ae taunuu atu tagata Aikupito i le matafaga, ma vaavaai atu a o ō atu tagata Isaraelu i le isi itu.—Eso. 13:21; 14:10-22.

Ana faapea o se isi taʻitaʻi poto semanū e na te lē tuliloaina, ae leaga o Farao lea e faia le tuliloaga. O le mautinoa naʻuā o Farao na ia faatonuina ai ana kariota ma fitafita e ō atu i le alititai. Sa ō atu pea kariota a tagata Aikupito. A o leʻi mauaina atu tagata pito i tua o Isaraelu, na māeʻa ai lava i inā le latou tuliloaga. E leʻi toe taavavale uili o kariota a tagata Aikupito, ua aveesea e Ieova.—Eso. 14:23-25; 15:9.

A o taumafai malosi tagata Aikupito i a latou kariota ua malepelepe, ae ua taunuu Isaraelu uma i le itu i sasaʻe o le matafaga. Ua faaloaloa atu nei e Mose lona lima i luga o le Sami Ulaula. Ona toe faasolofa ifo lea e Ieova o le vai. E faitau miliona tone o le vai na lofia ai Farao ma ana toa, ma malelemo uma ai i latou. E leai se fili na faasaoina. Ua faasaʻolotoina Isaraelu!—Eso. 14:26-28; Sala. 136:13-15.

Na oo atu i nuu tuaoi le tala o le mea na tupu, ma na matataʻu ai ia nuu. (Eso. 15:14-16) O lea la, ina ua mavae le fā sefulu tausaga, na faapea atu Raava mai le nuu o Ieriko i tamāloloa Isaraelu e toʻalua: “Ua oo mai lo outou mataʻutia iā te i matou, . . . Auā ua matou faalogo na faamateina e Ieova le suāsami o le sami Ulaula ona o outou, ina ua outou ō mai mai Aikupito.” (Iosua 2:9, 10) E oo lava i ia atunuu faapaupau e leʻi galo iā i latou mea na faia e Ieova e laveaʻi ai ona tagata. E manino lava la, e tele atu māfuaaga e tatau ai ona manatua e tagata Isaraelu o ia.

‘Leoleo iā i Latou e Pei o Lona Tamatamaʻimata’

Na agaʻi atu Isaraelu i le Toafa o Sinai i “le vao e telē ma le mataʻutia,” ina ua uma ona latou sopoʻia le Sami Ulaula. A o latou savalia lea ‘nuu naumati e lē o i ai se vai,’ ma e leai ni meaʻai mo ia tagata e toʻatele, e leʻi puupuu le aao o Ieova. Na manatua e Mose: “Na ia [Ieova] maua o ia [Isaraelu] i le vao, o le mea e lē ainā, e uiō ai manu feʻai, ma ua gaogao; na ia siʻosiʻo iā te ia, ma aʻoaʻo atu iā te ia, na ia leoleo iā te ia e pei o lona tamatamaʻi mata.” (Teu. 8:15; 32:10) Na faapefea ona tausia e le Atua i latou?

Na avatu e Ieova iā i latou le “mea e ʻai mai le lagi” e taʻua o le manai, lea e faavavega ona maua i le “fogāeleele.” (Eso. 16:4, 14, 15, 35) Na faia foʻi e Ieova le vai e puna mai i le “papa alā.” O le faamanuiaga a le Atua na lē pala ai o latou ofu pe fulafula o latou vae i le 40 tausaga na iai i latou i le vao. (Teu. 8:4) O le ā le mea na faatalitalia e Ieova mai iā i latou mo mea uma na ia faia mo i latou? Na faapea atu Mose iā Isaraelu: “Tau ina faaeteete oe iā te oe, ma ia e matuā faaeteete lava iā te oe, neʻi galo iā te oe nei mea na iloa ai e ou mata, neʻi teʻa ese ai lou loto i aso uma o lou olaga.” (Teu. 4:9) Afai e manatua ma le loto talisapaia e tagata Isaraelu galuega faasao ola a Ieova, e latou te auauna pea iā te ia ma taumafai e usiusitai i ana tulafono. O le ā le mea o le a faia e Isaraelu?

O le Loto Galo e Iʻu ai i le Lē Lotofaafetai

Na faasilasila atu e Mose e faapea: “Ua lē manatua e oe le Papa na fanaua oe, ma ua e faagalogaloina le Atua.” (Teu. 32:18) O galuega a Ieova i le Sami Ulaula, o ana sauniuniga ia na ola ai pea le nuu i le vao, ma isi mea lelei uma na faia e Ieova na vave ona lē amanaʻia ma faagaloina. Ua oo ina fouvale tagata Isaraelu.

Na taʻuleagaina e tagata Isaraelu Mose i se tasi taimi ona o le leai o se vai. (Nu. 20:2-5) Na latou faitio i le manai lea na latou aai ai e faapea: Ua “ʻinoʻino foʻi o matou loto i nei mea e ʻai faatauvaa.” (Nu. 21:5) Na latou fesiligia le faaiʻuga a le Atua ma teena Mose e fai ma o latou taʻitaʻi i le faapea atu: “E! ana matou oti i le nuu o Aikupito. E! ana matou oti i lenei vao. . . . Seʻi tatou tofia so tatou taʻitaʻi, ma tatou foʻi atu i Aikupito.”—Nu. 14:2-4.

O ā faalogona o Ieova ina ua lē usiusitai Isaraelu? I le toe tepa i tua i ia mea na tutupu, na tusi ai le faisalamo e faapea: “Na faalasi naʻuā ona latou faaonoono iā te ia i le vao; na latou faalili lava iā te ia i le vao. Na latou toe tofotofo lava i le Atua; ma latou faaonoono i le Paia o Isaraelu. Latou te leʻi manatua lona aao, o le aso na ia faaolaina ai i latou ai le puapuaga; o ona faailoga na na faia i Aikupito.” (Sala. 78:40-43) Ioe, na matuā tigā le finagalo o Ieova ona sa galo o ia iā Isaraelu.

Tane e Leʻi Faagaloina Ieova

E iai ni tagata Isaraelu e leʻi galo iā i laʻua Ieova. O ia tagata e toʻalua o Iosua ma Kalepo. Na aofia i laʻua i se vaega o sipai e 12 na auina mai i Katesapanea e mātauina le Nuu o le Folafolaga. Sa lē lelei le lipoti a sipai e toʻasefulu, ae na faapea atu Iosua ma Kalepo i tagata: “O le nuu na matou ui ai e asiasi ai, o le nuu e matuā lelei tasi lava ia. Afai e finagalo alofa mai Ieova iā te i tatou, na te faaootia lava i tatou i lenā nuu, ma foaʻi mai ai iā te i tatou; o le nuu lava ua tafe ai le suāsusu ma le meli. A e aua lava neʻi outou fouvale iā Ieova.” Ina ua faalogo tagata i na tala, ona latou taupulepule lea e fetogi Iosua ma Kalepo i maa. Ae na la matuā faatuatua iā Ieova.—Nu. 14:6-10.

I tausaga mulimuli ane, na faapea atu Kalepo iā Iosua: Na “auina atu aʻu e Mose le auauna a Ieova mai Katesapanea e asiasi i le fanua; ona ou au mai ai lea o le upu e tusa ma loʻu taofi. A o oʻu uso na ō faatasi ma aʻu, na latou faavaivaia loto o le nuu; a o aʻu nei, na ou matuā mulimuli atu iā Ieova loʻu Atua.” (Iosua 14:6-8) O le faatuatua o Kalepo ma Iosua i le Atua na la manumalo mai ai i faigatā. Na la maumauaʻi e manatua Ieova i o la olaga atoa.

Na lotofaafetai Kalepo ma Iosua, ma amanaʻia ua faataunuu e Ieova ana folafolaga i se laueleele lelei ma lafulemu mo ona tagata. Ioe, na tatau ona auauna tagata Isaraelu iā te ia ona o mea ua ia faia mo i latou. Na tusi Iosua: “Ua foaʻiina atu e Ieova iā Isaraelu le nuu uma na ia tautō ai e foaʻi atu i o latou tamā . . . E leʻi iʻuvale se upu i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova i le aiga o Isaraelu; ua taunuu uma lava.” (Iosua 21:43, 45) E faapefea ona tatou lotofaafetai e pei o Kalepo ma Iosua?

Ia Lotofaafetai

Na fesili atu se tagata o le Atua: “Se ā se mea ou te taui aʻi atu iā Ieova ona o lona agalelei mai uma lava iā te aʻu?” (Sala. 116:12) E telē la tatou nofo aitalafu iā Ieova mo ana faamanuiaga i le itu i le tino, o lana taʻitaʻiga faaleagaga ma ana sauniuniga mo le laveaʻiina i le lumanaʻi, e oo lava i lenā lumanaʻi e faavavau e lē lava le taimi e toe totogi atu ai o ia. O le mea moni, e lē mafai ona tatou toe totogi atu Ieova. Peitaʻi e mafai e i tatou uma ona lotofaafetai.

Po ua fesoasoani fautuaga a Ieova iā te oe e ʻalofia ai faafitauli? Po ua fesoasoani lona faamagalo iā te oe ina ia toe maua ai se lotofuatiaifo mamā? E umi le aogā o ia galuega a le Atua, ma e tatau foʻi la ona umi ona tatou lotofaafetai mo ia. Na fesagaʻi Sania o se teine e 14 tausaga, ma ni faafitauli matuiā ae na mafai ona ia foʻia ona o le fesoasoani a Ieova. Na ia faapea mai: “Na ou tatalo atu iā Ieova mo se fesoasoani, ma na ou maofa i le auala na te foʻia ai faafitauli. O lea ua ou iloa le māfuaaga e masani ai ona taʻu mai e loʻu tamā le Faataoto 3:5,6: ‘Ia e faatuatua iā Ieova ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai. Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.’ Ou te talitonu o loo faapea ona fesoasoani mai Ieova iā te aʻu, ma o le a ia fesoasoani mai pea iā te aʻu.”

Ia Faaalia E te Manatua Ieova e Ala i le Tumau

O loo faamatilatila mai e le Tusi Paia se isi uiga e fesootaʻi i le manatuaina o Ieova: “Ia atoatoa galuega o lo outou tumau, ina ia atoatoa ma lelei ai outou i mea uma, ma ia leai se mea e mativa ai.” (Iako. 1:4) O le ā e aofia ai i le ‘atoatoa ma lelei i mea uma’? E aofia ai le atiaʻe o uiga e fesoasoani iā i tatou e fesagaʻia ai ma le faatuatua iā Ieova o tatou tofotofoga, ma maumauaʻi e foʻia ia faafitauli e aunoa ma le sola ese mai ai. E aumaia e lea onosai le matuā faamalieina pe a uma ona tofotofoina le faatuatua. E iai lava le taimi e muta ai faafitauli.—1 Kori. 10:13.

Ua faamatala mai e se tasi ua loa ona auauna iā Ieova, ma na iai ni faafitauli i lona soifua mālōlōina, mea na fesoasoani iā te ia e onosai ai: “Ou te mafaufau i mea o loo faia e Ieova, ae lē o mea ou te manaʻo e fai. O le faamaoni, o loʻu taulaʻi lea i le finagalo o le Atua ae lē o oʻu manaʻoga. Pe a ou fesagaʻi ma faafitauli, ou te lē faapea ifo, ‘Aiseā ua tupu ai lenei mea iā te aʻu Ieova?’ Ae e faaauau ona ou auauna iā te ia e tusa pe tulaʻi mai ni faafitauli e leʻi faatalitalia.”

Ua tapuaʻi atu i aso nei faapotopotoga Kerisiano iā Ieova i le “agaga ma le upu moni.” (Ioa 4:23, 24) O le a lē faagaloina e Kerisiano moni le Atua e pei ona faagaloina e Isaraelu. Ae e lē faapea ua avea i tatou ma vaega o le faapotopotoga, ona mautinoa ai lea o lo tatou faamaoni. I le pei o Kalepo ma Iosua, e tatau iā i tatou taʻitoʻatasi ona lotofaafetai ma onosai i le auaunaga iā Ieova. O le māfuaaga, ona o loo faaauau pea ona taʻitaʻia ma tausia i tatou taʻitoʻatasi e Ieova i nei taimi faigatā o le iʻuga.

E pei o le faaputuga maa na faia e Iosua, ua faamautinoa mai e faamaumauga o galuega faasao ola a le Atua iā i tatou, o le a ia lē tuulafoaʻia ona tagata. O lea la, ia iā te oe lagona o le faisalamo o lē na tusi: “Ou te manatua galuega a Ioa; e moni, ou te matuā manatua ou vavega anamua. Ou te manatunatu foʻi i au galuega uma, ou te mafaufau i mea na e faia.”—Sala. 77:11, 12.

[Ata i le itulau 7]

Na tatau i le nuu atoa ona savalia le ‘nuu naumati e lē o i ai se vai’

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Latalata i le Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 8]

A o nonofo Isaraelu i Katesapanea, na aauina atu sipai i le Nuu o le Folafolaga

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Latalata i le Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 9]

Ina ua mavae ni nai tausaga i le vao, sa tatau ona lotofaafetai tagata Isaraelu mo laueleele lelei ma lafulemu i le Nuu o le Folafolaga

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Latalata i le Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 10]

O le taulaʻi atu i le finagalo o Ieova, e mafai ai ona tatou onosaia so o se luʻi e tulaʻi mai