Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Fesili Mai le ‘Aufaitau

Ua Fesili Mai le ‘Aufaitau

Ua Fesili Mai le ʻAufaitau

O loo taʻua i le Tusi Paia “le tusi a Iasera,” ma “le tusi o taua a Ieova.” (Iosua 10:13; Nu. 21:14) O na tusi e lua, e lē o iai i tusi ua faamaonia o le Tusi Paia. Po o na tusi, o ni tusi faagaeeina ua leiloloa?

E leai se māfuaaga e faapea atu ai o nei tusi na faagaeeina ma mulimuli ane leiloloa. Sa faasino atu tusitala faagaeeina o le Tusi Paia i nisi tusitusiga. O nisi o na tusitusiga atonu o ni vaega o le Tusi Paia, lea na faamaumauina i faaupuga e lē masani ai tagata i aso nei. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo taʻua i le 1 Nofoaiga a Tupu 29:29 “le tala a Samuelu le tagata vāai,” “le tala a Natano le perofeta,” ma “le tala a Kato le tagata vāai.” O na tusi e tolu atonu o loo sii mai i tusi lea tatou te masani ai o le Samuelu 1 ma le 2, pe atonu foʻi e mai le tusi o Faamasino.

A lē o lenā, o nei tusi atonu o ni tusi e talitutusa igoa ma tusi o le Tusi Paia, ae o le mea moni e lē o ni vaega o le Tusi Paia. E mafai ona faataʻitaʻia lenei manatu i nisi o tusi e fā anamua: “le tusi o tala i nofoaiga a tupu o Iuta, “ “le tusi i tupu o Iuta ma Isaraelu,” “le tusi i tupu o Isaraelu,” ma “tusi i tupu o Isaraelu ma Iuta.” Atonu e talitutusa igoa o tusi nei ma igoa o tusi o le Tusi Paia lea tatou te masani ai e pei o le 1 Tupu ma le 2 Tupu, peitaʻi, e lē faagaeeina tusi nei e fā, ma e lē o avea foʻi ma vaega o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia. (1 Tu. 14:29; 2 No. 16:11; 20:34; 27:7) O nei tusi, atonu ua na o ni tusitusiga o talafaasolopito, lea na maua i tuā i le vaitaimi na tusia ai e le perofeta o Ieremia ma Esera tala o loo tatou maua i le Tusi Paia.

O le mea moni, na faasino atu pe na saʻili atu nisi tusitala o le Tusi Paia i nei tusitusiga, po o faamatalaga o talafaasolopito lea na iai ae e lē faagaeeina. O loo taʻua i le Eseta 10:2 “tusi o tala i nofoaiga a tupu o Metai ma Peresia.” E faapena foʻi a o sauni Luka e tusia tala o lana Evagelia, sa ia “matuā suʻesuʻe i mea uma lava talu le amataga.” O lona uiga, sa suʻesuʻe o ia i tusitusiga na maua i lenā taimi a o ia aoaoina mai faamatalaga e faatatau i le gafa o Iesu lea ua tatou faitau i ai i lana Evagelia. (Luka 1:3; 3:23-38) E na o le Evagelia na tusia e Luka na faagaeeina, ae leʻi faagaeeina faamaumauga ia na ia saʻili i ai. Ma o loo aogā pea lea Evagelia mo i tatou.

E tusa ai la ma tusi e lua o loo taʻua i le fesili,—“le tusi a Iasera,” ma “le tusi o taua a Ieova”—e foliga mai o tusi nei o ni tusitusiga na iai e lē faagaeeina. O le māfuaaga lenā na lē faasaoina ai e Ieova nei tusi e oo mai i le taimi nei. O le faasino atu o le Tusi Paia i nei tusi e lua, na māfua ai ona faapea mai tagata atamamai o le Tusi Paia e faatatau i nei tusi, o ni aotelega o solo ma pese e uiga i fetauaʻiga i le va o Isaraelu ma ona fili. (2 Samu. 1:17-27) O loo taʻua e se tasi o lomifefiloi o le Tusi Paia e faapea, o faamatalaga o loo iai i nei tusi atonu o ni “aotelega e pei ona masani ai o pese ma solo na faasaoina e tagata pepese faapolofesa i Isaraelu anamua.” E oo lava foʻi i tagata na faaaogā e le Atua i nisi o taimi e fai ma perofeta ma tagata vāai, na latou faia foʻi faamaumauga ae e leʻi faagaeeina pe faafesootaʻi atu e Ieova i Tusitusiga Paia, lea “e aogā e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faasaʻo ai mea, e faatonu ai i le amiotonu” i aso nei.—2 Timo. 3:16; 2 No. 9:29; 12:15; 13:22.

E moni o loo taʻua na tusi i le Tusi Paia ma sa avea ma puna aogā o faamatalaga, peitaʻi e lē tatau ona tatou manatu ai faapea na faagaeeina na tusi. Peitaʻi, sa faasaoina e Ieova le Atua tusitusiga uma o loo iai i “le afioga a lo tatou Atua,” ma o nei tusitusiga “e tumau lea e faavavau.” (Isa. 40:8) Ioe, po o ā lava mea ua filifili Ieova e faaaofia i tusi e 66 o le Tusi Paia lea ua tatou maua, o mea na e tatou te manaʻomia ina ia tatou “matuā agavaa ai . . . e lava saunia mo galuega lelei uma.”—2 Timo. 3:16, 17.