Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Talisapaia Iesu—O le Tavita ma o le Solomona Sili

Talisapaia Iesu—O le Tavita ma o le Solomona Sili

Talisapaia Iesu—O le Tavita ma o le Solomona Sili

“[Faauta], o loo i inei se tasi e sili atu iā Solomona.”—MATA. 12:42.

1, 2. I le vaaiga faaletagata, aiseā e faateʻia ai i le faatonuina o Samuelu e faauu Tavita e fai ma tupu?

E LĒ foliga o se tupu. Nai lo lea, e tusa ai ma le perofeta o Samuelu, sa foliga o ia e pei o se tamaitiiti leoleo mamoe. E lē gata foʻi i lea, o le nuu na ia ola aʻe ai o Peteleema, e lē o se nuu iloga. Sa faamatalaina “e itiiti oe i afe o Iuta.” (Mika 5:2) E ui i lea, ua toeitiiti ona faauu lea e le perofeta o Samuelu lenei tama talavou mai se aai itiiti e avea ma tupu o Isaraelu.

2 O le talavou o Tavita, e lē o ia o le filifiliga muamua a lona tamā o Iese, lea na tuuina atu iā Samuelu ina ia faauuina; e lē o ia foʻi o le filifiliga lona lua po o le lona tolu. O Tavita o le uii o tama e toʻavalu o le fanau a Iese, ma e leʻi iai foʻi o ia i le fale i le taimi na alu atu ai Samuelu i le fale o Iese, e faauu se tasi o ona atalii e avea ma tupu. Ae na filifilia e Ieova Tavita, ma o le filifiliga tāua lenā.—1 Samu. 16:1-10.

3. (a) O le ā e tāua iā Ieova pe a ia iloiloina se tagata? (e) O le ā na tupu ina ua uma ona faauu Tavita?

3 E iai le mea sa silafia e Ieova ae e leʻi iloa e Samuelu. Na silafia e le Atua le tulaga o le loto o Tavita, ma na faamalieina ai o ia. I le silafaga a le Atua, e lē o foliga vaaia o le tagata e tāua; ae o le tagata i totonu e tāua. (Faitau le 1 Samuelu 16:7) Ina ua iloa e Samuelu e leʻi filifilia e Ieova se tasi o atalii matutua o Iese, ona ia talosaga atu lea e aami mai le uii mai laufanua o loo ia vaavaaia ai lafu mamoe. Ua faapea mai le tala: “Ua ia [Iese] aami atu iā te ia [Tavita], ona sau ai lea o ia; o ia foʻi ua enaenamūmū lona lauulu, ua manaia foʻi ona mata, ma ua aulelei lava. Ua fetalai mai Ieova, ‘Tulaʻi ia, inā faauu iā te ia, auā o ia lava lenā!’ Ona tago lea o Samuelu i le fagu nifo o suāuu, ua faauu aʻi iā te ia i luma o ona uso; ona osofia lea o Tavita e le agaga o Ieova, na afua mai i lea lava aso.”—1 Samu. 16:12, 13.

Na Faaāta Mai e Tavita Keriso

4, 5. (a) Faamatala ni tulaga e talitutusa ai Tavita ma Iesu. (e) Aiseā e mafai ai ona taʻua Iesu o le Tavita Sili?

4 Na pei Iesu o Tavita, sa fanau foʻi o ia i Peteleema, pe tusa ma le 1,100 tausaga talu ona fanau mai Tavita. I le vaaiga a le toʻatele o tagata, e leʻi foliga foʻi Iesu o se tupu. O lona uiga, e lē o le ituaiga tupu lea na faatalitalia e le toʻatele o tagata Isaraelu. Ae i le pei o Tavita na filifilia o ia e Ieova. Na pei o ia o Tavita, na alofagia e Ieova. * (Luka 3:22) I le tulaga foʻi o Iesu, sa ‘osofia o ia e le agaga o Ieova.’

5 E tele tulaga e talitutusa ai Tavita ma Iesu. O se faaaʻoaʻoga, sa faalata Tavita e lana faufautua o Aitofele, ae sa faalataina Iesu e lona aposetolo o Iuta le Sekara. (Sala. 41:9; Ioa. 13:18) Na matuā maelega Tavita ma Iesu i le malumalu o Ieova. (Sala. 27:4; 69:9; Ioa. 2:17) O Iesu foʻi o le suli o Tavita. A o leʻi fanau Iesu, na taʻu atu e se agelu i lona tinā: “E foaʻiina atu e Ieova le Atua iā te ia le nofoālii o Tavita lona tamā.” (Luka 1:32; Mata. 1:1) Peitaʻi, ona e faataunuuina folafolaga uma i le Mesia iā Iesu, e sili atu la o ia iā Tavita. O ia o le Tavita Sili, o ia o le Tupu faa-Mesia ua leva ona faatalitalia.—Ioa. 7:42.

Mulimuli i lo Tatou Tupu ma o le Leoleo Mamoe

6. O ā auala na avea ai Tavita ma leoleo mamoe lelei?

6 O Iesu foʻi o se leoleo mamoe. E faapefea ona faamatalaina se leoleo mamoe lelei? O ia o se tagata e faatuatuaina ma e lototele e vaaia, fafaga, ma leoleo lana lafu. (Sala. 23:2-4) Sa avea Tavita o se leoleo mamoe a o talavou, ma na ia tausia lelei mamoe a lona tamā. Sa lototele o ia ina ua lamatia le lafu ma tuua lona ola i se tulaga lamatia ina ia puipuia mamoe mai se leona ma se urosa.—1 Samu. 17:34, 35.

7. (a) Na faapefea ona saunia Tavita mo ona tiute o se tupu? (e) Na faapefea ona faamaonia Iesu o se Leoleo Mamoe Lelei?

7 O tausaga sa faaalu e Tavita i laufanua ma mea maupuʻepuʻe i le vaaiga o mamoe, na saunia ai o ia mo le tiute tauave faigatā o le leoleoina o le nuu o Isaraelu. * (Sala. 78:70, 71) Ua avea foʻi Iesu ma faaaʻoaʻoga lelei o se leoleo mamoe. E maua mai lona malosi ma le taʻitaʻiga iā Ieova, a o ia leoleoina le “lafu mamoe itiiti” ma “isi mamoe.” (Luka 12:32; Ioa. 10:16) O lea la, ua faamaonia Iesu o ia o le Leoleo Mamoe Lelei. E na te silafia lelei lana lafu, ma o lea e na te valaauina ai mamoe taʻitasi i o latou igoa. Sa alofa tele o ia i ana mamoe, ma a o iai i le lalolagi sa ia faataulagaina lona ola mo lo latou lelei. (Ioa. 10:3, 11, 14, 15) I le avea ma Leoleo Mamoe Lelei, sa faataunuuina e Iesu se mea e lē mafai e Tavita ona fai. O lana taulaga togiola na maua ai le avanoa, e laveaʻiina ai tagata mai le oti. E leai se mea e mafai ona taofia o ia mai le leoleoina o le “lafu mamoe itiiti” i le mauaina o le ola e lē mafai ona oti i le lagi, ma taʻitaʻia “isi mamoe” i le ola e faavavau i le lalolagi fou e saʻoloto mai ē e pei o ni luko.—Faitau le Ioane 10:27-29.

Mulimuli i le Tupu Manumalo

8. Na faapefea ona avea Tavita ma tupu manumalo?

8 I le avea ma tupu, o Tavita o se toa e lototele o lē na puipuia laueleele o tagata o le Atua, ma na “faasao e Ieova ia Tavita i mea uma na ia fealuaʻi ai.” I lalo o le pulega a Tavita, na faalautele atu ai tuaoi o le nuu mai le vaitafe o Aikupito seʻia oo atu i le vaitafe o Eufirate. (2 Samu. 8:1-14) I le malosi mai iā Ieova, na avea ai o ia ma taʻitaʻi aupito i malosi. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua oo atu le logo o Tavita i nuu uma; ua tuu foʻi e Ieova i nuu uma ia matataʻu iā te ia.”—1 No. 14:17.

9. Faamatala mai pe na faapefea ona manumalo Iesu o lē na tofia e avea ma Tupu mulimuli ane ai.

9 I le pei o le tupu o Tavita, e leai foʻi se mea na fefe ai Iesu. I le avea ma lē ua tofia e avea ma Tupu mulimuli ane, sa ia faaalia lana pule i temoni e ala i le faasaʻolotoina o tagata mai i a latou aafiaga. (Mare. 5:2, 6-13; Luka 4:36) E oo foʻi i le fili sili, o Satani le Tiapolo, e leai sana pule iā te ia. I le lagolagosua a Ieova, na manumalo ai Iesu i le lalolagi lea e nofo toʻilalo i le pule a Satani.—Ioa. 14:30; 16:33; 1 Ioa. 5:19.

10, 11. O le ā le tiute fai a Iesu o le Tupu Toa i le lagi?

10 I le pe tusa o le 60 tausaga talu ona mavae le maliu ma le toetū o Iesu i le lagi, sa maua ai e le aposetolo o Ioane se vaaiga faavaloaga na faaalia ai Iesu i Lona tofiga o se Tupu Toa i le lagi. Na tusi Ioane e faapea: “Vaai foʻi! o le solofanua paʻepaʻe ma o lē o loo tiʻetiʻe ai ua iai lana aufana; ma ua tuuina atu iā te ia le pale, ma ua alu atu ina ia manumalo, ma e oo ina manumalo aʻiaʻi.” (Faaa. 6:2) O lē o loo tiʻetiʻe i le solofanua paʻepaʻe, o Iesu. “Ua tuuina atu iā te ia le pale” i le 1914 ina ua avea o ia ma Tupu i le Malo o le lagi. I le māeʻa o lenā tulaga, ‘ona ia alu atu lea ina ia manumalo.’ Ioe, i le pei o Tavita, ua avea Iesu ma tupu manumalo. E leʻi umi ona avea Iesu ma Tupu o le Malo o le Atua, ae ia faatoʻilaloina loa Satani i se taua ma lafo ifo o ia ma ana temoni i le lalolagi. (Faaa. 12:7-9) O le a faaauau lana tiʻetiʻega manumalo seʻia oo ina “manumalo aʻiaʻi,” lea o le a faaumatia atoatoa ai lenei faiga o mea amioleaga a Satani.—Faitau le Faaaliga 19:11, 19-21.

11 I le pei o Tavita, o Iesu o se tupu e agaalofa, ma o le a ia puipuia le “motu o tagata e toʻatele” iā Amaketo. (Faaa. 7:9, 14) E lē gata i lea, i lalo o le pulega a Iesu ma ē ua suli faatasi ma ia, le 144,000 lea ua faatutūina aʻe, o le a iai la le “toetutū mai [o] tagata amiotonu ma tagata amiolētonu.” (Galu. 24:15) O i latou e toetutū mai i le lalolagi, o le a mauaina le faamoemoe o le ola e faavavau. Maʻeu se lumanaʻi mataʻina o loo faatalitalia e i latou! Tau ina ia faaauau ona tatou maumauaʻi e “faia mea lelei,” ina ia tatou ola ai pea i le taimi o le a faatumulia ai le lalolagi, i tagata amiotonu ma olioli o le Tavita Sili.—Sala. 37:27-29.

Ua Faafofogaina le Tatalo a Solomona mo le Atamai

12. O le ā na tatalo i ai Solomona?

12 Sa faaāta mai foʻi e le atalii o Tavita o Solomona ia Iesu. * Ina ua avea Solomona ma tupu, sa faaali atu Ieova iā te ia i se miti ma faapea atu o le a Ia tuuina atu so o se mea e talosaga mai ai. Atonu sa mafai ona talosaga atu Solomona mo le tamaoaiga, le pule, po o le ola umi. Nai lo lea, na ia talosaga atu ma le lē manatu faapito iā Ieova e faapea: “O lenei, ia e foaʻi mai iā te aʻu le poto ma le atamai, ina ia ou fealuaʻi i luma o le nuu nei; auā o ai ea se na te mafaia ona faamasinoina lou nuu nei ua tele?” (2 No. 1:7-10) Sa faafofogaina e Ieova le tatalo a Solomona.—Faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 1:11, 12.

13. Sa faapefea ona lē mafaatusalia le poto o Solomona, ma o ai le Puna o lenā poto?

13 A o faaauau ona faamaoni Solomona iā Ieova, e lē mafaatusalia le atamai o ana upu i ana aumea. Sa faia e Solomona “faataoto . . . e tolu afe.” (1 Tu. 4:30, 32, 34) O le tele o na faataoto o loo faamaumauina, ma o loo faatāua e i latou o loo saʻilia le atamai. Sa malaga atu le tupu tamaʻitaʻi o Seepa i le tusa ma le 1,500 maila (2,400 kilomita), e tofotofo le poto o Solomona “i upu [po o fesili] faigatā.” Sa faafiafiaina o ia i faamatalaga a Solomona ma le tulaga manuia o lona malo. (1 Tu. 10:1-9) O loo faailoa mai e le Tusi Paia le Puna o le atamai o Solomona: “Na saʻiliʻili atu iā Solomona salemausau uma ina ia latou faalogo i lona poto na tuuina e le Atua i lona loto.”—1 Tu. 10:24.

Mulimuli i le Tupu Poto

14. O ā auala e “sili atu ai” Iesu iā Solomona?

14 E na o le tasi lava le tagata na sili atu lona atamai iā Solomona. O Iesu Keriso, o lē na faamatalaina o ia lava o “se tasi e sili atu iā Solomona.” (Mata. 12:42) Sa fetalai Iesu i “upu o le ola e faavavau.” (Ioa. 6:68) O se faaaʻoaʻoga, o le Lauga i luga o le Mauga na faalautele ai mataupu silisili i nisi o faataoto a Solomona. Sa faamatala e Solomona le tele o auala e maua ai e se tagata tapuaʻi o Ieova le fiafia. (Faata. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Na faamamafa e Iesu, e maua le fiafia moni mai mea e fesootaʻi atu i le tapuaʻiga iā Ieova ma le faataunuuina o folafolaga a le Atua. Sa ia fetalai e faapea: “E fiafia o ē naunau i mea faaleagaga, auā e fai mo i latou le malo o le lagi.” (Mata. 5:3) O i latou e faatatauina taʻiala o loo i aʻoaʻoga a Iesu, e māfana atu iā Ieova, “le puna o le ola.” (Sala. 36:9; Faata. 22:11; Mata. 5:8) Ua faaalia mai e Keriso le “poto o le Atua.” (1 Kori. 1:24, 30) I le avea ma Tupu, ma Mesia, ua iā Iesu Keriso le “agaga o le poto.”—Isa. 11:2.

15. E faapefea ona tatou maua aogā mai le poto o le Atua?

15 E faapefea iā i tatou o soo o le Solomona Sili, ona maua aogā mai le poto o le Atua? Ona o loo faaalia mai le poto o le Atua i lana Afioga, e tatau la ona tatou faia ni taumafaiga e maua ai e ala i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, aemaise lava fetalaiga tusitusia a Iesu, ma manatunatu loloto i mea tatou te faitau i ai. (Faata. 2:1-5) E lē gata i lea, e tatau ona tatou finafinau e ōle atu i le Atua mo le atamai. Ua faamautinoa mai e le Afioga a le Atua, o le a faafofogaina a tatou tatalo mo le fesoasoani. (Iako. 1:5) I le fesoasoani a le agaga paia, o le a tatou maua ai le poto tautele mai le Afioga a le Atua, lea e mafai ai ona tatou faafetaiaʻia luʻi ma faia faaiʻuga atamai. (Luka 11:13) Sa taʻua foʻi Solomona “o le failauga” o lē na “aʻoaʻo atu i tagata ia popoto.” (Fai. 12:9, 10) Ona o Iesu o le Ulu o le faapotopotoga, o ia foʻi o le failauga mo ona tagata. (Ioa. 10:16; Kolo. 1:18) O lea la, ia tatou auai e lē aunoa i sauniga a le faapotopotoga, le nofoaga lea e ‘aʻoaʻo ai pea tagata.’

16. O ā tulaga e talitutusa ai Solomona ma Iesu?

16 E tele mea na faatinoina e le tupu o Solomona. Sa ia faatulagaina se galuega tele i le nuu atoa, ma ia vaavaaia le fausiaina o maota tetele ma le mataʻina, o auala, nofoaga e teu ma faasoasoaina atu ai le suāvai, o nuu e teu ai oloa, o aai o taavale solofanua, ma taulaga mo le ʻautiʻetiʻe solofanua. (1 Tu. 9:17-19) Sa maua e lona malo atoa aogā mai lenei galuega tele. O Iesu foʻi o se tufuga. Ua ia fausia lana faapotopotoga i ‘luga o le papa.’ (Mata. 16:18) O le a ia vaavaaia foʻi galuega tetele o le a faatinoina i le lalolagi fou.—Isa. 65:21, 22.

Mulimuli i le Tupu o le Filemu

17. (a) O ā vala mataʻina o le pulega a Solomona? (e) O le ā e leʻi mafai ona faatinoina e Solomona?

17 O le uiga o le igoa o Solomona o le “filemu.” Sa pule le tupu o Solomona mai Ierusalema, o le uiga o lenā igoa “Mauaina o le Filemu e Vala Lua.” O lana nofoaiga mo le 40 tausaga sa faailogaina i le filemu uigaese i le nuu o Isaraelu. Ua faapea mai le Tusi Paia e tusa ai ma na tausaga: “Sa nonofo ma le filemu o Iuta ma Isaraelu; e taʻitasi ma nofo i lalo o lona vine, ma lalo o lona mati, e gata mai i Tanu, e pau mai i Peresepa, i ona pō uma o Solomona.” (1 Tu. 4:25) E ui i le poto tele o Solomona, ae e leʻi mafai ona ia tuusaunoaina ona tagatānuu mai maʻi, agasala, ma le oti. Ae o le a tuusaunoa e le Solomona Sili ona tagata mai nei tulaga uma.—Faitau le Roma 8:19-21.

18. I le faapotopotoga Kerisiano, o ā tulaga o loo tatou olioli ai nei?

18 E oo lava foʻi i le taimi lenei i le faapotopotoga Kerisiano, o loo iai tulaga filemu. O le mea moni, o loo tatou aeae nei i le parataiso faaleagaga. O loo tatou maua le filemu i le va ma le Atua ma tagata. Seʻi mātau le valoaga a Isaia e faatatau i tulaga o loo iai i le taimi nei: “Ona latou tuʻi ai lea i a latou pelu e fai ma uʻamea o suōtosina, o latou tao foʻi e fai ma polo e teu aʻi vine; e lē sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te lē toe aʻoaʻo foʻi i taua. (Isa. 2:3, 4) Pe a tatou gaoioi e tusa ai ma le agaga o le Atua, ua faia la so tatou sao i le matagofie o le parataiso faaleagaga.

19, 20. O ā māfuaaga e tatou te olioli ai?

19 Peitaʻi, o le a sili atu le lumanaʻi. I le avea ma tagata usiusitai ua mauaina le filemu e sili atu i lalo o le pulega a Iesu, o le a faasolo ina latou ‘saʻoloto mai le faapologaina i mea leaga,’ seʻia oo atu i le tulaga o le lelei atoatoa. (Roma 8:21) Pe a latou sao mai le tofotofoga mulimuli i le iʻuga o le Pulega o le Afe Tausaga, “o ē agamalu, e fai mo latou le nuu; e faafiafia foʻi i latou iā te i latou ona o le manuia e tele.” (Sala. 37:11; Faaa. 20:7-10) O lea la, o le a sili atu le pulega a Keriso Iesu i lo Solomona, ma e faigatā ona tatou iloa nisi o na vala i le taimi nei!

20 A o olioli Isaraelu i lalo o le taʻitaʻiga a Mose, Tavita, ma Solomona, o le a sili atu ai lo tatou olioli i lalo o le pulega a Keriso. (1 Tu. 8:66) E tatou te faafetaia Ieova mo le auina mai o lona Alo e toʻatasi—o le Mose, Tavita, ma le Solomona Sili!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 O le igoa o Tavita atonu o lona uiga o le “Pele.” I le taimi o le papatisoga ma le liliuina faavavega o Iesu, na fetalai mai Ieova i le lagi ma taʻua o ia “O loʻu Atalii pele lenei.”—Mata. 3:17; 17:5.

^ pala. 7 I le taimi e tasi, sa avea Tavita e pei o se mamoe e faatuatuaina lē o leoleoina o ia. Sa vaai atu iā Ieova le Leoleo Mamoe Sili, mo le puipuiga ma le taʻitaʻiga. Sa ia faapea mai ma le mautinoa atoatoa, “O Ieova, o loʻu leoleo mamoe o ia; e leai se mea ou te mativa ai.” (Sala. 23:1) Sa faailoa mai e Ioane le Papatiso ia Iesu o le “Tamaʻi Mamoe a le Atua.”—Ioa. 1:29.

^ pala. 12 O se tulaga e mataʻina ai, o le isi igoa o Solomona o Ietitaia, o lona uiga “O Lē ua Alofagia e Ioa.”—2 Samu. 12:24, 25.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• Ua faapefea ona avea Iesu ma Tavita Sili?

• Ua faapefea ona avea Iesu ma Solomona Sili?

• O le ā e te talisapaia e faatatau i le Tavita Sili, ma o ia foʻi o le Solomona Sili?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 31]

O le poto o Solomona mai le Atua na faaāta mai ai le poto o le Solomona Sili

[Ata i le itulau 32]

O le a sili atu le pulega a Iesu i lo Solomona ma Tavita i ni auala e faigatā ona tatou iloa i le taimi nei!