Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mauaina o Oloa “ua Matuā Natia iā te Ia”

Mauaina o Oloa “ua Matuā Natia iā te Ia”

Mauaina o Oloa “ua Matuā Natia iā te Ia”

“Ua matuā natia iā te ia le oloa uma o le poto atoa ma le iloa.”—KOLO. 2:3.

1, 2. (a) O ā mea mataʻina na maua i le 1922, ma o fea na iʻu atu i ai? (e) O le ā le valaaulia ua tuuina atu e le Afioga a le Atua i tagata uma?

O LE mauaina o oloa ua natia, e masani ona faaulutala mai ai tala fou. O se faaaʻoaʻoga, i le 1922, ina ua mavae le faitau sefulu o tausaga o galuega fitā, na maua ai e Howard Carter o se tagata suʻesuʻe i toega o mea anamua mai i Peretania ni mea mataʻina. Na ia maua ai le tuugamau o Pharaoh Tutankhamen, e itiiti lava se mea ua faalētonu ma sa iai ni mea pe tusa ma le 5,000.

2 O mea mataʻina e pei ona mauaina e Carter, na iʻu ina tuuina atu i falemataaga po o le teuina foʻi e le tagata lava ia o na mea. Atonu e iai so latou aogā i le talafaasolopito po o le ʻau tusiata, ae itiiti pe e leai foʻi se aogā i le olaga i aso fai soo. Ae peitaʻi, o loo fautuaina i tatou e le Afioga a le Atua, e saili atu i oloa e aogā moni iā i tatou. Ua faalautele atu le valaaulia i tagata uma, ma o lona aogā e sili atu nai lo so o se oloa faaletino.—Faitau le Faataoto 2:1-6.

3. O ā auala e aogā ai oloa o loo augani mai Ieova i ona tagata tapuaʻi e saʻili?

3 Seʻi mafaufau i le aogā o oloa o loo augani mai Ieova i ona tagata tapuaʻi ina ia saʻilia. O nisi o na oloa o “le mataʻu iā Ieova,” lea e mafai ona avea ma puipuiga ma e leoleo malu ai i tatou i lenei vaitaimi ua sili ona leaga. (Sala. 19:9) O le mauaina o “le poto i le Atua,” e mafai ona faamamaluina ai se tagata, o lona uiga, o lona mauaina lea o se faiā ma le Silisili Ese. Ma o oloa ua tuuina mai e le Atua, o le atamai, iloa, ma le faautauta, o le a mafai ai ona tatou taulimaina faafitauli ma tulaga eseese i o tatou olaga. (Faata. 9:10, 11) E faapefea ona tatou mauaina na ituaiga o oloa tautele?

Mauaina o Oloa Faaleagaga

4. E faapefea ona tatou maua oloa ua folafolaina mai e le Atua?

4 E lē pei o tagata suʻesuʻe i toega o mea anamua ma isi tagata suʻesuʻe, o ē e masani ona saʻili a latou oloa i so o se vaipanoa, a ua tatou iloa lelei lava le mea e maua ai oloa faaleagaga. O le Afioga a le Atua ua pei o se faafanua a le ʻausuʻesuʻe, ua faasino saʻo ai lava i tatou i le mea e mafai ona maua ai oloa ua folafola mai e le Atua. I le faasino atu i le Keriso, na tusi ai le aposetolo o Paulo e faapea: “Ua matuā natia iā te ia le oloa uma o le poto atoa ma le iloa.” (Kolo. 2:3) A o tatou faitauina na upu, e tatou te ono fesili: ‘Aiseā e tatau ai ona tatou saili mo na oloa? E faapefea ona “natia” iā Keriso na oloa? E faapefea ona tatou mauaina na oloa?’ Ina ia maua tali, seʻi o tatou vaavaai totoʻa i upu a le aposetolo.

5. Aiseā na tusi atu ai Paulo e faatatau i oloa faaleagaga?

5 Na tusi atu e Paulo na upu i uso Kerisiano i Kolose. Ma na ia faapea atu, o loo ia tauivi mo i latou ina ia “faamāfanafanaina ai o latou loto, ma felagolagomaʻi ai i le alofa.” (Faitau le Kolose 2:1, 2.) Aiseā na manatu mamafa ai Paulo iā i latou? E mautinoa, na iloa e Paulo, atonu na taaʻina ni uso i nisi lava o i latou na faaauilumaina ni filosofia faa-Eleni, po o le fautuaina o nisi e toe foʻi i le tausia o le Tulafono faa-Mose. Na ia lapataʻia malosi le ʻauuso e faapea: “Ia faaeteete ina neʻi maileia outou e se tasi i filosofia ma tala faasesē lē aogā e tusa ma tū masani a tagata, e tusa ma mataupu faavae a le lalolagi, ae e lē tusa ma aʻoaʻoga a Keriso.”—Kolo. 2:8.

6. Aiseā e tatau ai ona tatou naunau i fautuaga a Paulo?

6 I aso nei, o loo tatou fesagaʻi ai foʻi ma ni uunaʻiga faapena mai iā Satani ma lana faiga o mea amioleaga. O filosofia faalelalolagi, e aofia ai le taulaʻi atu mo le lelei o le tagata lava ia, ma le aʻoaʻoga o le evolusione, ua taaʻina ai mafaufauga o tagata, amioga, sini, ma le auala o loo ola ai. E telē se taaʻiga a lotu sesē i le auala e faamanatu ai aso malōlō o loo taatele. O loo faaaogā e pisinisi mo faafiafiaga ia faiga leaga e faamalieina ai tuʻinanauga o le tino augavale, ma o le tele o mea o loo i le Initaneti e lamatia ai tagata matutua ma ē e laiti. O le aafia umi i nei faiga ma isi taaʻiga a le lalolagi, e faigofie lava ona aafia ai o tatou faalogona ma uiga i le taʻitaʻiga a Ieova, lea e ono matagataga ai la tatou uu i le ola moni. (Faitau le 1 Timoteo 6:17-19.) O lea la, e manaʻomia ona tatou iloa le uiga o upu a Paulo i Kerisiano i Kolose ma teu loto ana fautuaga, pe afai e tatou te lē fia lolo atu i faiga taufaasesē a Satani.

7. O ā mea e lua na fai mai ai Paulo o le a fesoasoani i Kerisiano i Kolose?

7 I le toe taʻua o upu a Paulo i Kerisiano i Kolose, ua tatou mātauina ai e faapea, ina ua uma ona taʻua lona manatu mamafa iā i latou, ona ia toe faasino mai lea o mea e lua e ono fesoasoani ina ia faamāfanafanaina ai i latou, ma autasi ai i le alofa. Muamua, na ia taʻua lo latou mautinoa atoatoa i le “malamalamaga i le upu moni.” E tatau ona latou talitonu atoatoa ua saʻo lo latou malamalamaga i Tusitusiga Paia, ina ia mautinoa ai le faavae o lo latou faatuatua. (Epe. 11:1) Ona ia toe taʻua foʻi lea o le “iloa lelei [o] le mea lilo paia a le Atua.” E tatau foʻi ona latou agaʻigaʻi i luma ia sili atu i le poto faavae o le upu moni, ma ia iai se malamalamaga manino i mea loloto a le Atua. (Epe. 5:13, 14) Maʻeu se fautuaga aogā mo Kerisiano i Kolose ma i tatou i aso nei! E faapefea ona tatou maua sea mautinoa ma le iloa lelei? Ua saunia e Paulo le ki i lenei faamatalaga mataʻina e uiga iā Iesu Keriso: “Ua matuā natia iā te ia le oloa uma o le poto atoa ma le iloa.”

Oloa ua “Natia” iā Keriso

8. Faamatala le uiga o le faaupuga ua “natia” iā Keriso.

8 O le taʻua o le oloa uma o le atamai ma le iloa ua “natia” iā Keriso, e lē o uiga atu e faapea o loo loka ese, ua lē mafai ona oo atu i ai se tasi. Nai lo lea, o le mauaina o le oloa, o loo uiga atu i le faia o ni taumafaiga fitā, ma ia taulaʻi atu o tatou manatu iā Iesu Keriso. Ua talafeagai lenei ma fetalaiga a Iesu e faatatau iā te ia e faapea: “O aʻu o le ala, o le upu moni ma le ola. E leai se tasi e alu atu i le Tamā pe a lē ui mai iā te aʻu.” (Ioa. 14:6) Ioe, o le mauaina o le poto e faatatau i le Atua, e tatou te manaʻomia ai le fesoasoani ua saunia e Iesu.

9. O ā matafaioi ua tuuina atu iā Iesu?

9 E lē gata o ia o le “ala,” ae na fetalai Iesu o ia o le “upu moni ma le ola.” Ua faaalia mai ai i inei, e sili atu lana matafaioi nai lo le na o se ala e ui atu ai i le Tamā. E iai foʻi isi matafaioi e matuā tāua i lo tatou malamalamaga i upu moni o le Tusi Paia, ma le mauaina o le ola e faavavau. O le mea moni, e lē mafaatusalia oloa tautele ua natia iā Iesu, ia o loo faatalitali mai i tagata aʻoga o le Tusi Paia ia latou mauaina. Seʻi o tatou iloiloina nisi o na oloa tautele, e aafia ai lo tatou faamoemoe mo le lumanaʻi, ma la tatou faiā ma le Atua.

10. O le ā tatou te aʻoaʻoina e uiga iā Iesu mai i le Kolose 1:19 ma le 2:9?

10 “O loo mau i totonu iā te ia le tumu uma o le uiga o le Atua ua i lona tino.” (Kolo. 1:19; 2:9) A o faatasi ma lona Tamā i le lagi mo le tele o tausaga, na silafia lelei ai e Iesu nai lo o se isi lava le finagalo o le Atua. I le faagasologa o lana faiva i le lalolagi, na aʻoaʻo ai e Iesu nisi i mea na aʻoaʻoina ai o ia e lona Tamā, ma faaatagia atu i ana gaoioiga uiga na aʻoaʻoina ai o ia. O le mea lea na faapea atu ai Iesu, “O lē ua vaai mai iā te aʻu, ua vaai foʻi o ia i le Tamā.” (Ioa. 14:9) O le atamai uma ma le poto mai le Atua o loo natia, po o loo mau iā Keriso, ma e leai se isi auala e sili atu ona lelei e tatou te aʻoaʻo ai e uiga iā Ieova, nai lo le aʻoaʻoina o mea uma e faatatau iā Iesu.

11. O le ā le sootaga o Iesu i valoaga o le Tusi Paia?

11 “O le autū o valoaga, o le molimau atu lea iā Iesu.” (Faaa. 19:10) O na upu ua faaalia ai faapea, o Iesu o le tagata autū lea i le faataunuuina o le tele o valoaga i le Tusi Paia. O le uluaʻi folafolaga faavaloaga a Ieova o loo faamauina i le Kenese 3:15, seʻia oo i vaaiga mamalu faavaloaga o loo i le tusi o Faaaliga, e faatoʻā mafai ona malamalama ma le tonu i ai pe a iloiloina le matafaioi a Iesu lea e fesootaʻi atu i le Malo o le Mesia. Ua faamatala mai e lenā mea le māfuaaga ua iso ai le toʻatele i valoaga o loo i Tusitusiga Eperu, ona latou te lē o taliaina Iesu o le Mesia na folafolaina mai. Ua iloa ai foʻi le māfuaaga ua vaai ai tagata iā Iesu ua na o se tagata, ona latou te lē o faatāuaina Tusitusiga Eperu, o loo iai le tele o valoaga e faatatau i le Mesia. O le iloa lelei o Iesu o le a fesoasoani i tagata ia malamalama ai i le uiga o valoaga o le Tusi Paia o le a faataunuuina.—2 Kori. 1:20.

12, 13. (a) E faapefea ona avea Iesu ma “malamalama o le lalolagi”? (e) Ina ia saʻoloto mai le pogisa o lotu, o le ā e ao ona fai e soo o Keriso?

12 “O aʻu o le malamalama o le lalolagi.” (Faitau le Ioane 8:12; 9:5.) A o leʻi fanau mai Iesu i le lalolagi, sa valoia mai e le perofeta o Isaia: “O le nuu sa savavali i le pouliuli, ua latou iloa le malamalama tele; o ē sa nonofo i le nuu o le ata o le oti, ua pupula mai iā te i latou le malamalama.” (Isa. 9:2) Sa faamatala mai e le aposetolo o Mataio, na faataunuuina e Iesu lenā valoaga ina ua amatalia Lana talaʻiga ma ia fetalai mai ai e faapea: “Inā salamō ia outou, auā ua latalata mai le malo o le lagi.” (Mata. 4:16, 17) Sa maua e tagata mai i le faiva a Iesu le faamalamalamaina faaleagaga, ma saʻoloto ai mai i aʻoaʻoga sesē a lotu. Na fetalai Iesu: “Ua ou sau e pei o le malamalama i le lalolagi, ina ia lē tumau pea i le pōuliuli ē uma e faatuatua iā te aʻu.”—Ioa. 1:3-5; 12:46.

13 I le tele o tausaga mulimuli ane, na faapea atu ai le aposetolo o Paulo i ona uso Kerisiano: “Sa outou i le pōuliuli muamua, a o lenei ua outou i le malamalama e tusa ma le Alii. Ia outou savavali e faapei o le fanau o le malamalama.” (Efe. 5:8) I le faasaʻolotoina mai i le noanoatia i le pogisa o lotu, e ao i Kerisiano ona savavali o ni fanau o le malamalama. E ōgatusa lenei manatu ma le fetalaiga a Iesu i lana Lauga i ona soo i le Mauga: “Ia faapea foʻi ona susulu atu lo outou malamalama i luma o tagata, ina ia latou iloa a outou galuega lelei ma vivii atu ai i lo outou Tamā o i le lagi.” (Mata. 5:16) Po o e talisapaia oloa faaleagaga ua e mauaina iā Iesu, ma e matuā naunau ai e taʻutaʻu atu i isi, e ala i le talanoa atu e uiga i na mea atoa ma lau amio lelei faa-Kerisiano?

14, 15. (a) Na faapefea ona avea mamoe ma isi manu, o se vaega o le tapuaʻiga moni i le vaitaimi o le Tusi Paia? (e) Aiseā ua avea ai Iesu o se oloa e lē mafaatusalia i lana matafaioi o le “tamaʻi Mamoe a le Atua”?

14 O Iesu o “le Tamaʻi Mamoe a le Atua.” (Ioa. 1:29, 36) I le Tusi Paia atoa sa avea mamoe o se vaega mataʻina i le faamagaloina o agasala ma le faalatalata atu i le Atua. O se faataʻitaʻiga, ina ua uma ona faaalia e Aperaamo lona loto malie e ofo atu lona atalii o Isaako, na taʻu atu iā te ia e aua neʻi ona faaoo se leaga iā Isaako, ma sa saunia se mamoe poʻa e sui ai. (Kene. 22:12, 13) Ina ua laveaʻiina tagata Isaraelu mai Aikupito, na toe avea ai foʻi mamoe o se vaega mataʻina, ae i le taimi lea, na avea ai o se vaega o le ‘paseka a Ieova.’ (Eso. 12:1-13) E lē gata i lea, na saunia foʻi e le Tulafono a Mose le taulaga i manu eseese e aofia ai mamoe ma ʻoti.—Eso. 29:38-42; Levi. 5:6, 7.

15 O le mea moni, e leai lava se taulaga o taulaga na ofoina atu e tagata, e mafai ona aveesea ai e faavavau le agasala ma le oti. (Epe. 10:1-4) Ae i le isi itu, o Iesu o “le Tamaʻi Mamoe a le Atua, o lē e na te aveeseina le agasala a le lalolagi.” O lenā mea moni, ua avea ai Iesu ma oloa tāua ua sili atu nai lo o so o se oloa faitino ua mauaina. O lea la, e lelei ona faaalu se taimi e suʻesuʻe lelei ai le mataupu e faatatau i le togiola, ma faaalia le faatuatua i lenā sauniuniga matagofie. O le faia faapea, o le a tatou maua ai le faamoemoe i le mauaina o se faamanuiaga sili ma se taui, ma maua ai le mamalu ma le viiga faatasi ma Keriso i le lagi mo le “lafu mamoe itiiti” ma le ola e faavavau i le lalolagi parataiso mo “isi mamoe.”—Luka 12:32; Ioa. 6:40, 47; 10:16.

16, 17. Aiseā e tatau ai ona tatou malamalama i le matafaioi a Iesu i le avea ai ma “le Sui Sili ma Lē faaatoatoaina lo tatou faatuatua”?

16 O Iesu o “le Sui Sili, ma o Lē e faaatoatoaina lo tatou faatuatua.” (Faitau le Eperu 12:1, 2.) I le Eperu mataupu e 11, e tatou te faitau ai i le faamalamalamaga manino a Paulo i le faatuatua, lea e aofia ai ni upu patino e faamatalaina ai, e aofia ai tane ma fafine faatuatua e pei o Noa, Aperaamo, Sara, ma Raava. Ina ia tāmau nei mea i o latou mafaufau, sa timaʻi atu Paulo i ona uso Kerisiano e “vaavaai totoʻa atu iā Iesu o le Sui Sili, ma o Lē e faaatoatoaina lo tatou faatuatua.” Aiseā?

17 E ui lava ina iai i na tane ma fafine faamaoni o loo lisiina mai i le Eperu 11 se faatuatua malosi i folafolaga a le Atua, ae latou te leʻi malamalama i auiliiliga uma, i le auala e faataunuuina ai e le Atua lana folafolaga e ala i le Mesia ma le Malo. O lona uiga, e leʻi atoatoa lo latou faatuatua. O le mea moni, e oo lava iā i latou na faaaogā e Ieova e tusia le tele o valoaga e faatatau i le Mesia, e leʻi malamalama atoatoa i le tāua o mea na latou tusia. (1 Pete. 1:10-12) E na o Iesu lava e mafai ona faaatoatoaina le faatuatua. Maʻeu le tatau ona tatou malamalama lelei, ma iloa le matafaioi a Iesu o “le Sui Sili ma Lē faaatoatoaina lo tatou faatuatua”!

Ia Saʻili Pea

18, 19. (a) Taʻu mai isi oloa faaleagaga o loo natia iā Keriso. (e) Aiseā e ao ai ona tatou vaavaai atu pea iā Iesu mo oloa faaleagaga?

18 Ua tatou iloiloina na o ni nai matafaioi tāua a Iesu i le fuafuaga a le Atua mo le faaolataga o tagata. Ae o loo iai pea isi mea tāua faaleagaga o loo natia pea iā Keriso. O le mauaina o na mea, o le a aumaia ai iā i tatou le fiafia ma faamanuiaga. O se faataʻitaʻiga, na taʻua e le aposetolo o Peteru Iesu o le “Sui Sili o le ola” ma le “fetu ao” ua oso aʻe. (Galu. 3:15; 5:31; 2 Pete. 1:19) Ma ua faatatauina e le Tusi Paia le faaupuga “Amene” iā Iesu. (Faaa. 3:14) Pe e te iloa le uiga ma le mea o loo faatatau i ai nei matafaioi? E pei ona fetalai Iesu, “ia saʻili atu pea, ona outou maua ai lea.”—Mata. 7:7.

19 E leai se tasi i le talafaasolopito atoa sa sili ona uigā lona soifuaga, e fesootaʻi ma lo tatou lelei e faavavau nai lo Iesu. O loo iā te ia oloa faaleagaga e faigofie ona maua e so o se tasi, o loo saʻili atu i ai ma le loto atoa. Tau ina ia avea ma ou fiafiaga ma faamanuiaga le saʻilia o oloa ua “natia iā te ia.”

Pe E te Manatua?

• O ā oloa ua fautuaina Kerisiano e saʻilia?

• Aiseā e talafeagai ai pea fautuaga a Paulo i Kerisiano i Kolose iā i tatou i aso nei?

• Ia taʻu mai ma faamatala nisi o oloa faaleagaga o loo “natia iā” Keriso.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 5]

O le Tusi Paia ua pei o se faafanua e taʻitaʻia i tatou i oloa ua “matuā natia iā” Keriso