Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faatumau ni Uō Lelei i se Lalolagi e Lē Alofa

Ia Faatumau ni Uō Lelei i se Lalolagi e Lē Alofa

Ia Faatumau ni Uō Lelei i se Lalolagi e Lē Alofa

“Ua ou poloaʻi atu nei mea iā te outou ina ia outou fealofani.”—IOA. 15:17.

1. Aiseā na manaʻomia ai ona tumau le māfana o faauōga a Kerisiano i le uluaʻi senituri?

I LONA pō mulimuli i le lalolagi, na faalaeiau ai e Iesu ona soo faamaoni ina ia tumau ona faauō le tasi i le isi. A o afiafi na ia fetalai e faapea, o le alofa o le tasi i le isi o le a iloa ai o i latou o ona soo. (Ioa. 13:35) Sa manaʻomia ona tumau le māfana o faauōga a le ʻauaposetolo, ina ia latou tumau ai i tofotofoga i le lumanaʻi, ma faaiʻuina le galuega ua lē o toe umi ona tofia atu lea e Iesu iā i latou. O le mea moni, na lauiloa Kerisiano i le uluaʻi senituri ona o lo latou tuutoina atoatoa i le Atua, ma le alofa o le tasi i le isi.

2. (a) O le ā ua tatou maumauaʻi e fai, ma aiseā? (e) O ā fesili o le a tatou iloiloina?

2 I aso nei, o se fiafiaga le aufaatasi ma le faalapotopotoga o tagata i le lalolagi aoao o ē e mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Kerisiano i le uluaʻi senituri! Ua tatou maumauaʻi e usiusitai i le poloaʻiga a Iesu ina ia faaalia le alofa moni o le tasi i le isi. Peitaʻi, i nei aso e gata ai, ua tele le lē faamaoni o tagata ma ua leai se lotoaiga. (2 Timo. 3:1-3) E lē moni a latou faauōga ma e manatu faapito. O lo tatou ʻalo ese mai i na uiga e iloa ai o i tatou o Kerisiano moni. O lea la, o manatu nei o le a tatou iloiloina: O le ā le faavae o faauōga lelei? E faapefea ona tatou faia ni uō lelei? O le ā le taimi e manaʻomia ai ona faauma se faauōga? Ma e faapefea ona faatumau ni uō e atiaʻe ai?

O le ā le Faavae o Faauōga Lelei?

3, 4. O le ā le faavae o se faauōga māfana, ma aiseā?

3 E faavae se faauōga e sili ona māfana i le alofa iā Ieova. Na tusi le tupu o Solomona e faapea: “Afai foʻi e faamanumalo mai se tasi i so laʻua, e teteeina atu o ia e le toʻalua; o le maea foʻi e sautuatolu e lē vave motusia.” (Fai. 4:12) O le a tumau se faauōga pe a avea Ieova ma vaega lona tolu o le faauōga.

4 E moni e mafai e i latou e lē alolofa iā Ieova ona faia ni faauōga e fiafia ai. Peitaʻi, pe afai e alolofa uma se uō i le Atua, o le a tumau le la faauōga. Pe a tulaʻi mai ni faafitauli, e feutagaʻi uō moni i le auala e tusa ai o ala o Ieova. Pe a taumafai ē e tetee i le Atua e faatupu ni fevaevaeaʻiga, o le a latou iloa ai e lē motusia faauōga a Kerisiano moni. I le faagasologa o tausaga, ua faamaonia e auauna a Ieova le sili iā i latou o le oti i lo le lē faamaoni i o latou uso.—Faitau le 1 Ioane 3:16.

5. Aiseā na tumau ai le faauōga a Ruta ma Naomi?

5 E lē taumatea o le faauōga e aupito sili ona faamalieina ai, o le faauō lea i ē e alolofa iā Ieova. Seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga a Ruta ma Naomi. O se tasi nei o faauōga ua sili ona mataʻina o loo taʻua i le Tusi Paia. Aiseā na tumau ai le la faauōga? E iloa le māfuaaga i upu a Ruta iā Naomi: “E fai lou nuu moʻu nuu; e fai lou Atua moʻu Atua; . . . ia faapea ona faia e Ieova iā te aʻu, ma ia faaopoopo i ai, pe afai e tuueseeseina i taʻua ma oe i se tasi mea seʻi vaganā le oti.” (Ruta 1:16, 17) E manino mai sa iā Ruta ma Naomi se alofa loloto i le Atua, ma na taaʻina ai le auala na la feutagaʻi ai. Ma na faamanuiaina i laʻua e Ieova.

Le Auala e Fai ai Uō Lelei

6-8. (a) E faapefea ona maua ni faauōga e tumau? (e) E faapefea ona e tausolomua i le faia o uō?

6 Ua faaalia mai i le faaaʻoaʻoga a Ruta ma Naomi, e lē faafuaseʻi ona maua ni faauōga lelei. Na faavae le la uō i le alofa iā Ieova. Ae e manaʻomia taumafaiga e tele ma le faataulagaina ina ia tumau ai le faauōga. E oo foʻi i se ʻauso i se aiga Kerisiano o loo tapuaʻi iā Ieova, e manaʻomia lava ona galulue e atiaʻe se faauōga māfana. E faapefea la ona fai ni uō lelei?

7 Ia e tausolomua. Na faalaeiau e le aposetolo o Paulo ana uō i le faapotopotoga i Roma, ina ia “faaalia le agaga talimālō.” (Roma 12:13) O le faaalia o le agaga talimālō, e aofia ai le faifai pea o ni taumafaiga. O nei taumafaiga, e pei o loo laalaa faasolosolo atu i lea sitepu i le isi sitepu. E lē mafai e se isi ona talimālō mo oe. (Faitau le Faataoto 3:27.) O se tasi o auala e te faaalia ai le agaga talimālō, o le valaaulia lea o tagata eseese i le faapotopotoga e tou te fai ʻaiga faatasi. Pe e mafai ona fai ma au masani le talimālō i tagata o la outou faapotopotoga?

8 O le isi auala e te tausolomua ai i le faia o uō, o le valaaulia lea o tagata eseese tou te ō i le galuega talaʻi. A o lua iai i le fale o se aiga, ma e faalogologo a o faamatala ma le loto e lau uō lona alofa iā Ieova, o le a e tosina atu ai iā te ia.

9, 10. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Paulo, ma e faapefea ona tatou mulimuli ai?

9 Ia faalautele lou alofa. (Faitau le 2 Korinito 6:12, 13.) Pe na iai se taimi na e manatu ai ua leai lava se isi i le faapotopotoga e mafai ona e faauō i ai? Afai o lea, pe lē ona ua e faatapulaa i latou e te faauō i ai? Na faataatia e le aposetolo o Paulo se faaaʻoaʻoga lelei o le faalautele o lona alofa. Sa leai sona manatu i le taimi muamua e faia se faauōga māfana ma tagata e lē o ni Iutaia. Peitaʻi, na oo ina avea o ia ma “aposetolo o nuu ese.”—Roma 11:13.

10 E lē gata i lea, e leʻi faatapulaa e Paulo lona faauō atu na o tagata o lana tupulaga. O se faaaʻoaʻoga, sa māfana le la faauōga ma Timoteo, e ui i le eseese o o la tausaga ma talaaga. I aso nei, e toʻatele talavou e tāua iā i latou a latou faauōga ma tagata matutua o le faapotopotoga. Ua faapea mai Vanesa, o lē ua ova ma le 20 ona tausaga, “E iai si aʻu uō pele ua ova ma le 50 ona tausaga. E mafai ona ou taʻu i ai mea uma ou te taʻu i aʻu uō e matou te tupulaga. Ma e alofa tele o ia iā te aʻu.” E faapefea ona atiaʻe na faauōga? “Sa ou taumafai e faauō iā te ia ae lē faatali seʻi faauō mai iā te aʻu.” Po o e naunau e atiaʻe ni faauōga ma i latou e tou te lē tupulaga? O le a matuā tauia e Ieova au taumafaiga.

11. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a Ionatana ma Tavita?

11 Ia faamaoni. Na tusi Solomona e faapea: “E alofa le uō [moni] i aso uma lava; a e fanau le uso mo le aso vale.” (Faata. 17:17) Ina ua tusia na upu, atonu sa mafaufau Solomona i le faauōga a lona tamā o Tavita ma Ionatana. (1 Samu. 18:1) Sa manaʻo le tupu o Saulo e soloaʻi ane lona atalii o Ionatana i le nofoālii o Isaraelu. Ae na talia e Ionatana le mea moni e faapea, ua filifilia e Ieova Tavita e avea ma tupu. E leʻi lotovale Ionatana iā Tavita e pei o Saulo. E leʻi lotoleaga o ia i le viiviia o Tavita, pe na talitonu i tala taufaaleaga na faasalalau e Saulo e uiga iā Tavita. (1 Samu. 20:24-34) Pe e pei i tatou o Ionatana? Pe a maua e a tatou uō ni faaeaga i le faapotopotoga, pe e tatou te fiafia? Pe a pagatia i latou i ni faigatā, pe e tatou te faamāfanafana ma fesoasoani iā i latou? Pe a tatou faalogo i ni taumuimui e uiga i se uō, pe e vave ona tatou talitonu i ai? Pe e pei i tatou o Ionatana, e puipui ma le faamaoni i la tatou uō?

Pe a Manaʻomia Ona Faauma se Faauōga

12-14. O ā ni luʻi ua fesagaʻi ma nisi tagata aʻoga o le Tusi Paia, ma e faapefea ona tatou fesoasoani iā i latou?

12 Pe a oo ina faia e se tagata aʻoga o le Tusi Paia suiga i lona olaga, e ono fesagaʻi o ia ma luʻi e faatatau i faauōga. Atonu e iai ana uō e fiafia i ai, ae e lē o ola e tusa ma taʻiala tau amio a le Tusi Paia. Atonu i aso ua mavae sa tele se taimi na faatasitasi ai ma i latou. Ae i le taimi nei, ua ia iloa o mea o loo faia e ana uō e ono avea ma taaʻiga leaga iā te ia, ma ua ia lagona ai e tatau ona faaitiitia lona aufaatasi ma i latou. (1 Kori. 15:33) Ma atonu e na te lagona ua lē faamaoni o ia pe afai e lē aufaatasi ma i latou.

13 Afai o oe o se tagata aʻoga o le Tusi Paia o loo fesagaʻi ma lenā luʻi, ia manatua o le uō moni, e fiafia o ia i lau taumafaiga e faaleleia lou olaga. Atonu foʻi e manaʻo o ia e aufaatasi ma oe e aʻoaʻo e faatatau iā Ieova. Ae o uō pepelo, e latou te “faia tala leaga e uiga iā te outou” auā tou te lē taufetuli ma i latou i le faia o “amioga e sili ona matagā ma le inosia.” (1 Pete. 4:3, 4) O le mea moni, o au uō nei e lē o faamaoni iā te oe, ae e lē o oe.

14 Pe a tuulafoaʻia e ē o loo suʻesuʻeina le Tusi Paia e a latou uō muamua, o ē e lē alolofa i le Atua, o le a avea tagata o le faapotopotoga ma a latou uō. (Kala. 6:10) Po o e masani lelei i tagata suʻesuʻe o loo auai i a outou sauniga? Po o mafai ona e aufaatasi ma i latou ma faalaeiau i ai?

15, 16. (a) O le ā e ao ona fai pe a lē toe auauna se uō iā Ieova? (e) E faapefea ona faamaonia lo tatou alofa i le Atua?

15 Ae faapefea pe afai ua fulitua iā Ieova se uō i le faapotopotoga ma ua tatau ai ona faateʻaina? E lagona lava le mafatia i tulaga faapea. Na faamatala e se tuafafine ona lagona ina ua lē toe auauna sana uō mamae iā Ieova, e faapea: “Na ou mafatia ai lava. Sa ou faapea o loo malosi laʻu uō i le upu moni, ae e leai. Sa ou faapea ifo, masalo sa auauna o ia iā Ieova ina ia faafiafia ai lona aiga. Ona ou toe iloilo lea o māfuaaga ua ou auauna ai. Po o saʻo uunaʻiga ua ou auauna ai iā Ieova?” O le ā le mea na fai e lenei tuafafine? Na fai mai o ia: “Na lafo iā Ieova oʻu mafatiaga uma. Ua ou maumauaʻi e faaali atu iā Ieova le tele o māfuaaga ua ou alofa ai iā te ia, ae lē ona o uō ua ia aumaia mo aʻu i lana faalapotopotoga.”

16 O le a lē tumau ona avea i tatou ma uō a le Atua, pe afai e tatou te faauō i ē ua filifili e uō ma le lalolagi. Na faapea mai le soo o Iakopo: “Pe tou te lē iloa ea o le faauō atu i le lalolagi ua fai ai tagata ma fili o le Atua? O lea la, o so o se tasi e fia uō ma le lalolagi ua fai o ia ma fili o le Atua.” (Iako. 4:4) E faamaonia lo tatou alofa i le Atua e ala i le talitonu, pe afai e tatou te faamaoni iā te Ia, o le a Ia lagolagoina i tatou pe a toesea se uō. (Faitau le Salamo 18:25.) Ua fai mai le tuafafine lea na taʻua muamua: “E lē mafai ona tatou faamalosia se tasi e alofa iā Ieova pe alofa iā i tatou. O le mea moni, o le filifiliga lenā a le tagata lava ia.” O le ā la e fai ina ia tumau a tatou faauōga e atiaʻe ai ma i latou o loo i le faapotopotoga?

Faatumauina ni Uō Lelei

17. O le ā le auala e talanoa ai uō lelei?

17 E tumau ona māfana faauōga pe a lelei fesootaʻiga. A e faitau i le Tusi Paia e faatatau iā Ruta ma Naomi, Tavita ma Ionatana, ma Paulo ma Timoteo, ona e iloa ai lea o uō lelei, e talanoa saʻo ae e faaaloalo. Na faapea mai Paulo e faatatau i le auala e ao ona tatou talanoa i isi: “Ia lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima.” Sa faasino faapitoa atu Paulo i le auala e ao ona tatou talanoa atu ai “i ē o i tua,” o ē e lē o ni o tatou uso Kerisiano. (Kolo. 4:5, 6) Pe afai e tatau ona tatou talanoa ma le faaaloalo i ē e lē talitonu, ia sili atu la ona tatou talanoa ma le faaaloalo i a tatou uō i le faapotopotoga!

18, 19. O le ā le manatu e ao ona iā i tatou i se fautuaga mai i se uō Kerisiano, ma o le ā le faaaʻoaʻoga na faia e toeaina i Efeso mo i tatou?

18 O uō lelei, e faatāua e le tasi manatu o le isi, ma e manaʻomia ona faaaloalo ma tuusaʻo a la fesootaʻiga. Na tusi le tupu poto o Solomona: “O le suāuu ma le mea manogi e faafiafiaina ai le loto; e faapea foʻi le alofa o le uō a le tagata, ona o le faatonu e fua mai i le loto.” (Faata. 27:9) Po o faapena lou manatu i se fautuaga mai i se uō? (Faitau le Salamo 141:5.) Afai e faaali atu e se uō lona popole i gaoioiga ua e faia, o le ā lau tali i ai? Pe e te manatu i ana fautuaga o se gaoioiga o le alofa faamaoni, pe e te tetee i ai?

19 Sa māfana le faiā a le aposetolo o Paulo ma toeaina o le faapotopotoga i Efeso. Atonu na masani o ia i nisi o i latou a o faatoʻā ō mai i le upu moni. I lana feiloaʻiga mulimuli ma i latou, na ia avatu ai ni fautuaga tuusaʻo. Na faapefea ona latou talia? E leʻi tetee pe lē fiafia uō a Paulo iā te ia. Ae na latou talisapaia lona naunau atu iā i latou, ma na fetagisi ona sa manatu o le a lē toe vāai iā te ia.—Galu. 20:17, 29, 30, 36-38.

20. O le ā le mea e faia e se uō alofa?

20 E talia e uō lelei fautuaga atamai, ma e na te avatu foʻi fautuaga i isi. Ae e manaʻomia foʻi ona tatou iloa le taimi e ‘aua ai neʻi isuisu fua i mea a isi.’ (1 Tesa. 4:11) Ia tatou iloa e taʻitoʻatasi i tatou ma “tala atu lana amio i le Atua.” (Roma 14:12) Peitaʻi pe a manaʻomia, e faamanatu atu e se uō alofa tapulaa a Ieova i lana uō. (1 Kori. 7:39) O se faaaʻoaʻoga, o le ā lau mea e fai pe a e mātauina ua amata ona māfana atu sau uō e leʻi faaipoipo i se tagata e lē talitonu? Po o le a e faatalatū e faailoa atu lou popole ona o lou fefe neʻi leaga le lua faauōga? Pe afai e lē taliaina e lau uō lau fautuaga, faamata o le ā lau mea e fai? O se uō lelei, e talosaga atu i leoleo mamoe alolofa ina ia fesoasoani i lana uō ua uia se ala sesē. E manaʻomia ai le lototele. E lē tumau ona faalētonu le lua va, pe a faavae le lua faauōga i le alofa iā Ieova.

21. O le ā e tatou te faia i nisi taimi, ma aiseā e tāua tele ai ona faatumau ni faauōga māfana i le faapotopotoga?

21 Faitau le Kolose 3:13, 14. O nisi taimi, e tatou te faia ai se “mea e tigā ai le isi,” ma e latou te faia foʻi se mea po o se tala e tatou te tigā ai. Na tusi Iakopo e faapea: “E sesē i tatou uma i mea e tele.” (Iako. 3:2) Peitaʻi, e iloa le lelei o se faauōga pe a tatou fefaamagaloaʻi ma le lotoatoa. E tāua tele le atiaʻe o se faauōga māfana e ala i fesootaʻiga tuusaʻo ma faamagalo le tasi i le isi ma le lotoatoa! Afai e tatou te faaalia lenā alofa, o le a avea lea ma ‘fusi e atoatoa ona autasi ai.’

O le ā Lau Tali?

• E faapefea ona tatou faia ni uō lelei?

• O le ā le taimi e ono faauma ai se faauōga?

• O le ā e ao ona tatou faia ina ia faatumau ai se faauōga māfana?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 18]

O le ā le faavae na tumau ai le faauōga a Ruta ma Naomi?

[Ata i le itulau 19]

Pe e masani ona e faaalia le agaga talimālō?