Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faaleleia Au Tatalo e Ala i le Su‘esu‘eina o le Tusi Paia

Faaleleia Au Tatalo e Ala i le Su‘esu‘eina o le Tusi Paia

Faaleleia Au Tatalo e Ala i le Suʻesuʻeina o le Tusi Paia

“Le Alii e, ou te ʻaiʻoi atu iā te oe, ia e faafofoga mai i le tatalo a aʻu lau auauna.”—NEE. 1:11.

1, 2. Aiseā e tāua ai ona iloilo nisi o tatalo o loo faamauina i le Tusi Paia?

O LE tatalo ma le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, o ni vala tāua o le tapuaʻiga moni. (1 Tesa. 5:17; 2 Timo. 3:16, 17) O le Tusi Paia e lē o se tusi tatalo. Ae peitaʻi, o loo iai le anoanoaʻi o tatalo, e aofia ai le tele o tatalo o loo i le tusi o Salamo.

2 A o e faitauina ma suʻesuʻeina le Tusi Paia, o le a e maua ai tatalo e fetaui lelei ma tulaga o loo e fesagaʻia. O le mea moni, pe a e faaaofia i au tatalo manatu o loo faamauina i le Tusi Paia, e mafai ona faaleleia ai au tatalo. O le ā e te aʻoaʻoina mai iā i latou na taliina a latou ōlega mo se fesoasoani, ma mea na aofia ai i a latou tatalo?

Saʻili ma Mulimuli i le Taʻitaʻiga a le Atua

3, 4. O le ā le galuega faapitoa na auina atu le auauna a Aperaamo e fai, ma o le ā e tatou te aʻoaʻoina i le tali mai a Ieova?

3 O le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, o le a e iloa ai e ao ona e tatalo pea mo le taʻitaʻiga a le Atua. Seʻi manatu i le mea na tupu ina ua auina atu e Aperaamo lana auauna aupito i matua—e foliga mai o Elisara—i Mesopotamia e saʻili mai se avā e mataʻu i le Atua mo Isaako. A o asu vai fafine i le vaieli, na tatalo le auauna e faapea: “Ieova e, . . . ia faapea ona fai, o le teine ou te faapea atu i ai, ‘Seʻi e tuutuu ifo lau kate soʻu inu aʻe;’ ona faapea mai lea o ia, ‘Inā inu ia, ou te faainua foʻi au kamela;’ o le teine lea ua e tofia mā lau auauna o Isaako; ou te iloa foʻi i lea mea ua e alofa mai i loʻu matai.”—Kene. 24:12-14.

Sa taliina le tatalo a le auauna a Aperaamo ina ua faainu e Repeka ana kamela. E leʻi umi ae ō atu faatasi Repeka ma le auauna i Kanana, ma avea o ia ma avā pele a Isaako. O le mea moni, e te lē faatalitalia e avatu e le Atua iā te oe se faailoilo faapitoa. Ae peitaʻi, o le a ia taʻitaʻia oe i le olaga pe a e tatalo atu ma naunau e taʻitaʻia oe e lona agaga.—Kala. 5:18.

E Fesoasoani le Tatalo e Faaitiitia ai Popolega

5, 6. O le ā e mataʻina ai le tatalo a Iakopo a o leʻi feiloaʻi ma Esau?

5 O le tatalo e mafai ona faaitiitia ai popolega. Ona o le fefe i se tulaga lamatia mai i lona uso masaga o Esau, na tatalo ai Iakopo e faapea: “Ieova e, . . . ou te lē aogā lava i mea alofa uma ma le faamaoni uma ua e faia i lau auauna; . . . Ou te ʻaiʻoi atu, ia e laveaʻi mai iā te aʻu ai le lima o loʻu uso, o le lima lava o Esau; auā ou te fefe iā te ia, ina neʻi sau ia ma fasia aʻu, ma tinā, atoa ma fanau. Na e faapea mai foʻi, ‘Ou te agalelei atu lava iā te oe, ou te faia foʻi lau fanau ia pei o le oneone i le sami, e lē mafaitaulia ina ua tele.’”—Kene. 32:9-12.

6 E ui lava sa faia e Iakopo ni laasaga e ʻalofia ai se feteenaʻiga, ae na taliina lana tatalo ina ua la faia se faaleleiga ma Esau. (Kene. 33:1-4) Ia faitau ma le faaeteete lenā ōlega, ma o le a e iloa ai, e leʻi tau ina ōle atu Iakopo mo se fesoasoani. Sa ia faailoa atu lona faatuatua i le Fanau folafolaina ma lotofaafetai i le alofa agalelei o le Atua. Po o iai ni ou “popolega i totonu”? (2 Kori. 7:5) Pe afai o iai, e ono faamanatu atu e le ʻaiʻoiga a Iakopo iā te oe e faapea, e mafai e tatalo ona faaitiitia ai popolega. Ae peitaʻi, e tatau ona aofia ai i tatalo e lē gata i ōlega, ae faapea foʻi faaupuga e faaalia ai le faatuatua.

Tatalo mo le Atamai

7. Aiseā na tatalo ai Mose mo le poto e faatatau i ala o Ieova?

7 O se faanaunauga e faafiafia Ieova, e ao ona uunaʻia ai oe e tatalo mo le atamai. Na tatalo Mose mo le mauaina o le poto e faatatau i ala o le Atua. Sa ia ōle atu e faapea, “Silasila mai, ua e [Ieova] fetalai mai iā te aʻu ia ou aveina aʻe le nuu nei [mai Aikupito]’ . . . O lenei, afai ua alofagia aʻu e oe, ia e faailoa mai iā te aʻu lou ala, . . . ina ia alofagia aʻu e oe.” (Esoto 33:12, 13) Na tali mai le Atua e ala i le avatu iā Mose o le poto e sili atu e faatatau i Ona ala—o se mea e manaʻomia pe a ia taʻitaʻia tagata o Ieova.

8. E faapefea ona aogā iā te oe le manatunatu loloto i le 1 Tupu 3:7-14?

Sa tatalo foʻi Tavita e faapea: “Ieova e, ia e faailoa mai iā te aʻu ou ala.” (Sala. 25:4) Na faatoga atu le atalii o Tavita, o Solomona, mo le poto e manaʻomia e faatino ai ona tiute tautupu i Isaraelu. Sa fiafia le finagalo o Ieova i le tatalo a Solomona, ma na ia avatu iā te ia e lē gata o le mea na ia talosaga atu ai, ae faapea foʻi le oloa ma le mamalu. (Faitau le 1 Tupu 3:7-14.) Pe a e mauaina ni faaeaga i le auaunaga e foliga mai e faigatā, ia tatalo mo le atamai ma faaalia le uiga lotomaulalo. Ona fesoasoani mai lea o le Atua iā te oe ia maua le poto, ma gaoioi e tusa ai o le atamai e manaʻomia e faatino ai ou tiute i se auala talafeagai ma alofa.

Tatalo Mai le Loto

9, 10. O le ā le mea mataʻina ua e iloa i le auala o loo faasino atu ai Solomona i le loto, i lana tatalo i le faapaiaga o le malumalu?

9 Ina ia faafofogaina au tatalo, e ao ona sau mai i le loto. Na ofo atu e Solomona se tatalo mai i le loto, lea e faamauina i le 1 Tupu mataupu e 8, i luma o tagata na faapotopoto ane i Ierusalema mo le faapaiaga o le malumalu o Ieova i le 1026 T.L.M. Ina ua uma ona tuu atu le atolaau o le feagaiga i le Mea e Sili ona Paia, ma faatumulia le malumalu i le ao mai iā Ieova, ona vivii lea o Solomona i le Atua.

10 Ia suʻesuʻe le tatalo a Solomona, ma mātau le auala o loo faasino atu ai i le loto. Sa iloa e Solomona e na o Ieova e silafia mea o loo i le loto o se tagata. (1 Tu. 8:38, 39) O loo faaalia foʻi i lenā tatalo, e iai le faamoemoe mo se tagata agasala ua ‘liliu atu i le Atua ma lona loto atoa.’ Pe a puʻea e se fili tagata o le Atua, o le a faafofogaina a latou ōlega pe afai e atoatoa o latou loto iā Ieova. (1 Tu. 8:48, 58, 61) O lea la, e tatau ona sau mai i le loto au tatalo.

Le Auala e Faaleleia Atili ai e le Salamo Au Tatalo

11, 12. O le ā e te aʻoaʻoina mai i faaupuga o le tatalo a se tagata sā Levī, sa lē mafai ona alu atu i le malumalu o le Atua mo se taimi?

11 O le suʻesuʻeina o le Salamo e mafai ona faaleleia ai au tatalo, ma fesoasoani iā te oe e faatalitali atu mo le tali mai a le Atua. Seʻi manatu i le onosai o se tagata sā Levī sa faaaunuua. E ui lava sa lē mafai ona alu i le malumalu o Ieova mo sina taimi, ae na ia pese e faapea: “Loʻu agaga e, se ā ea le mea ua e faanoanoa ai? ua atuatuvale foʻi oe i totonu iā te aʻu i se ā? ia e faamoemoe i le Atua, auā ou te toe vivii iā te ia, o loʻu faaolataga ia ma loʻu Atua.”—Sala. 42:5, 11; 43:5.

12 O le ā e te aʻoaʻoina mai i lenā tagata sā Levī? Pe a faafalepuipuiina ona o le amiotonu, ma ua lē mafai ai ona e auai faatasi ma uso talitonu i nofoaga mo le tapuaʻiga mo se taimi, ia faatalitali ma le onosai i le Atua e fesoasoani mai iā te oe. (Sala. 37:5) Ia manatunatu i mea na olioli ai i le auaunaga i le Atua i taimi ua mavae, ma tatalo ina ia tumau a o e “faamoemoe i le Atua,” e toe faafoʻisia oe i le aufaatasiga ma ona tagata.

Tatalo ma le Faatuatua

13. Ina ia ōgatusa ma le Iakopo 1:5-8, aiseā e ao ai ona e tatalo ma le faatuatua?

13 Po o le ā lava lou tulaga o iai, ia tatalo pea ma le faatuatua. Pe afai o loo e feagai ma se tofotofoga o le faamaoni, ia mulimuli i le fautuaga a le soo o Iakopo. Ia liliu atu iā Ieova i le tatalo, ma ia aua lava neʻi e masalosalo o le a ia avatu iā te oe le atamai e manaʻomia e onosaia ai lou tofotofoga. (Faitau le Iakopo 1:5-8.) E silafia e le Atua faigatā o loo e fesagaʻia, ma e na te taʻitaʻia ma faamāfanafanaina oe e ala i lona agaga. Ia faailoa atu ou faalogona iā te ia i le faatuatua atoatoa, “aua lava neʻi masalosalo,” ma talia le taʻitaʻiga a lona agaga ma fautuaga mai i lana Afioga.

14, 15. Aiseā e faapea atu ai na tatalo Hana ma gaoioi ma le faatuatua?

14 O Hana, o se tasi o avā e toʻalua a le sā Levī o Elekana, sa tatalo ma gaoioi ma le faatuatua. Sa faalili e Penina, o le isi avā e iai sana fanau, ia Hana, o lē e leai sana fanau. I le malumalu, na tautō ai Hana pe afai e na te fanauina se tama tane, o le a ia avatu o ia iā Ieova. Ona sa memumemu ona laugutu a o tatalo, na manatu ai le Faitaulaga Sili o Eli ua onā o ia. Ina ua iloa e lē o le tulaga lenā, na ia faapea atu ai: “Ia foaʻi mai . . . e le Atua o Isaraelu le mea na e faatoga atu ai.” E ui lava e leʻi iloa tonu e Hana le iʻuga o le a oo i ai, ae sa ia faatuatua o le a tali mai lana tatalo. O lea la, “ua lē toe mata faanoanoa.” Ua lē toe faanoanoa pe lotovaivai o ia.—1 Samu. 1:9-18.

15 Ina ua mavae le fanau mai o Samuelu ma ua teʻa ma le susu, ona tuu atu lea o ia e Hana iā Ieova mo le auaunaga paia i le malumalu. (1 Samu. 1:19-28) O le faaalu o se taimi e manatunatu loloto ai i lenā tatalo a Hana, e ono mafai ona faaleleia atili ai au tatalo ma fesoasoani iā te oe e iloa ai, e oo lava i faanoanoaga ona o se faafitauli tugā, e mafai ona foʻia pe a e tatalo ma le faatuatua o le a tali mai Ieova iā te oe.—1 Samu. 2:1-10.

16, 17. O le ā na tupu ona sa tatalo Neemia ma gaoioi ma le faatuatua?

16 O Neemia o se tagata e amio saʻo sa iai i le senituri lona lima T.L.M., sa ia tatalo ma gaoioi ma le faatuatua. Na ia ʻaiʻoi atu e faapea: “Le Alii e, ou te ʻaiʻoi atu iā te oe, ia e faafofoga mai i le tatalo a aʻu lau auauna, ma tatalo a au auauna, o ē fia matataʻu i lou suafa; ma ia e faamanuia lava i lau auauna i le aso nei, ma ia e tuu mai iā te aʻu, ia alofaina i luma o lenei tagata.” O ai “lenei tagata”? O le tupu o Peresia, o Aretaseta, lea sa auauna ai Neemia o se tautū uaina.—Nee. 1:11.

17 Sa tatalo ma le faatuatua Neemia i le tele o aso ina ua ia iloa, o tagata Iutaia ia na faasaʻoloto mai i le faaaunuua i Papelonia, “ua tele le puapuaga ma le gaogaoina o i latou; ua soloia foʻi le pa o Ierusalema.” (Nee. 1:3, 4) Na tali mai tatalo a Neemia i se auala e leʻi faatalitalia, ina ua faataga o ia e le tupu o Aretaseta e alu i Ierusalema e toe fausia ona pa. (Nee. 2:1-8) E leʻi umi ae toe faaleleia pa o Ierusalema. Na tali mai tatalo a Neemia ona na taulaʻi atu i le tapuaʻiga moni, ma na fai atu ma le faatuatua. Po o le tulaga lenā i au tatalo?

Manatua le Viiga ma le Faafetai

18, 19. O ā māfuaaga e tatau ai i se auauna a Ieova ona viia ma faafetaia o ia?

18 Pe a tatalo, ia manatua e vivii ma faafetai iā Ieova. E anoanoaʻi māfuaaga e faia ai faapea! O se faataʻitaʻiga, sa naunau Tavita e viiviia le tulaga tautupu o Ieova. (Faitau le Salamo 145:10-13.) Po o faaalia i au tatalo e te talisapaia le faaeaga o le folafolaina atu o le Malo o Ieova? E fesoasoani foʻi iā te oe upu a le faisalamo e faailoa atu ai i le Atua i le tatalo mai i le loto, lou lotofaafetai mo sauniga faa-Kerisiano, fonotaga, ma tauaofiaga.—Sala. 27:4; 122:1.

19 O le lotofaafetai i la lua faiā tautele ma le Atua, e uunaʻia ai oe e tatalo mai i le loto i manatu faapenei: “Le Alii e, ou te vivii atu iā te oe i luma o le nuu; ou te fai pesega iā te oe i luma o tagata. Auā e tele lou alofa ua oo i le lagi, e tele foʻi lou faamaoni ua oo i ao. Le Atua e, ia faasilisiliina oe i le lagi; ia i ai i le lalolagi uma lou mamalu.” (Sala. 57:9-11) Maʻeu ni faaupuga faalaeiau! Pe e te lē ioe o na upu faalaeiau mai i le Salamo, e mafai ona aafia ma faaleleia ai au tatalo?

Ia Ōle Atu i le Atua ma le Migao

20. Na faapefea ona faailoa atu e Maria lona tuutoina atu i le Atua?

20 E tatau ona iloa i au tatalo lou migao i le Atua. O upu faaaloalo a Maria ina ua ia iloa o le a avea o ia ma tinā o le Mesia, e talitutusa ma upu a Hana ina ua ia tuu atu Samuelu mo le auaunaga i le malumalu. E manino mai le migao o Maria i le Atua i ana upu e faapea: “Ou te vivii atu iā Ieova, ma ua tumu loʻu loto i le olioli i le Atua loʻu Faaola.” (Luka 1:46, 47) Pe e mafai ona faaleleia atili au tatalo e ala i le faaaogā o faaupuga faapena? E lētioa a filifilia Maria, o lē e amioatua, e avea ma tinā o Iesu le Mesia!

21. Na faapefea ona manino mai i tatalo a Iesu lona migao ma le faatuatua?

21 Sa tatalo ma le migao Iesu ma le faatuatua atoatoa. O se faataʻitaʻiga, a o ia leʻi faatūina Lasalo, “Ua tepa aʻe Iesu i le lagi, ma faapea atu: ‘Loʻu Tamā e, ou te faafetai atu iā te oe ona ua e faafofoga mai iā te aʻu. E moni ua ou iloa, e te faafofoga mai pea iā te aʻu.’” (Ioa. 11:41, 42) Po o manino atu i au tatalo lou migao ma le faatuatua? Ia suʻesuʻe le tatalo faaaʻoaʻo a Iesu na faia ma le migao, ona e iloa ai lea, o vala autū o lenā tatalo, o le faapaiaina o le suafa o Ieova, le oo mai o lona Malo, ma le faataunuuina o lona finagalo. (Mata. 6:9, 10) Mafaufau i au lava tatalo. Po o atagia atu ai lou matuā naunau i le Malo o Ieova, le faia o lona finagalo, ma le faapaiaina o lona suafa paia? O le tulaga lenā e tatau ona iai.

22. Aiseā e te mautinoa ai o le a aumai e Ieova iā te oe le lototele e folafola atu ai le tala lelei?

22 Ona o sauāga ma isi puapuaga, o lea e masani ai ona aofia i tatalo, ōlega mo le fesoasoani ina ia auauna atu ma le lototele iā Ieova. Ina ua faatonuina e le Saniterini Peteru ma Ioane e aua le toe “aʻoaʻo atu i le igoa o Iesu,” sa teena ma le lototetele e na aposetolo. (Galu. 4:18-20) Ina ua toe tatalaina, sa la faamatala atu i uso talitonu le mea na tupu. Ona ōle atu lea o i latou uma na iai i le Atua, mo se fesoasoani ina ia tautatala atu ai ma le lototetele i ana afioga. Maʻeu le olioli na iai ina ua tali mai lenā tatalo, auā na “faatutumuina . . . i latou uma i le agaga paia, ma ua taʻutaʻu atu le afioga paia a le Atua ma le lototetele”! (Faitau le Galuega 4:24-31.) O le iʻuga, e toʻatele i latou na avea ma tagata tapuaʻi o Ieova. O le tatalo e mafai ai foʻi ona faamalosia oe e folafola atu le tala lelei ma le lototele.

Ia Faaleleia Atili Pea Au Tatalo

23, 24. (a) Ia taʻua nisi o faaaʻoaʻoga e faaalia ai le auala e faaleleia atili ai au tatalo, e ala i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. (e) O le ā o le a e fai ina ia faaleleia atili ai au tatalo?

23 E tele isi faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia e mafai ona taʻua, e faaalia ai e mafai e le faitauina ma le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ona faaleleia atili ai au tatalo. O se faataʻitaʻiga, i le pei o Iona, e mafai ona e faailoa atu i le tatalo e faapea e “mai iā Ieova le olataga.” (Iona 2:1-10) Pe afai o loo e mafatia ona o se agasala matuiā ma ua e saʻili mo se fesoasoani mai i toeaina, e mafai ona fesoasoani iā te oe lagona o Tavita na faaalia i ana tatalo, ina ia faailoa atu ai lou salamō a o faia au tatalo. (Sala. 51:1-12) I nisi tatalo, e mafai ona e vivii iā Ieova e pei ona faia e Ieremia. (Iere. 32:16-19) Pe afai o loo e saʻilia se paaga faaipoipo, o le suʻesuʻeina o le tatalo o loo faamauina i le Esera mataupu e 9, faatasi ai ma au lava ʻaiʻoiga, e mafai ona faamalosia ai lou naunautaʻiga e usitai i le Atua e ala i le ‘faaipoipo tau lava o lē ua i le Alii.’—1 Kori. 7:39; Esera 9:6, 10-15.

24 Ia faaauau ona faitau, suʻesuʻe, ma saʻiliʻili i le Tusi Paia. Ia vaai ni manatu e mafai ona e faaaofia i au tatalo. Atonu e mafai ona e faaaogā na manatu i au ʻaiʻoiga ma tatalo o le faafetai ma viiga. E te mautinoa, o le a e matuā mafuta vavalalata atu iā Ieova le Atua, a o faaleleia atili au tatalo e ala i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia.

E Faapefea Ona E Tali?

• Aiseā e ao ai ona tatou saʻili ma mulimuli i le taʻitaʻiga a le Atua?

• O le ā e ao ona uunaʻia ai i tatou e tatalo mo le atamai?

• E faapefea i le tusi o Salamo ona faaleleia atili ai a tatou tatalo?

• Aiseā e ao ai ona tatou tatalo ma le faatuatua ma le migao?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 8]

Sa tatalo le auauna a Aperaamo mo le taʻitaʻiga a le Atua. Po o e faia faapea?

[Ata i le itulau 10]

O le Tapuaʻiga a le Aiga e mafai ona faaleleia atili ai au tatalo