Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faaalia le Faaaloalo o ni Auauna a le Atua

Ia Faaalia le Faaaloalo o ni Auauna a le Atua

Ia Faaalia le Faaaloalo o ni Auauna a le Atua

“Ia faaaʻoaʻo i le Atua.”—EFE. 5:1.

1, 2. (a) Aiseā e tāua ai le amio faaaloalo? (e) O le ā o le a talanoaina i lenei mataupu?

UA FAAPEA mai le tusitala o Sue Fox e faatatau i le amio faaaloalo: “E ao ona tatou faaalia le faaaloalo i taimi uma. E aogā i so o se mea, i taimi uma.” A faamasani i le faaalia o le faaaloalo o le a faaitiitia ai ma faaleleia ai faafitauli i le va ma isi. Ae i le isi itu, afai e tatou te lē faaaloalo i le va ma isi, e tulaʻi mai ai fetauaʻiga, feeseeseaʻiga, ma faanoanoaga.

2 O le tulaga e masani ai, o le toʻatele lava o le ʻauuso e faaalia le uiga faaaloalo. Ae e ao pea ona tatou faaeteete ia aua neʻi pei o le lalolagi ona ua taatele ai le lē faaaloalo i aso nei. Seʻi iloilo pe faapefea ona puipui mai lea tulaga e ala i le faatatauina o taʻiala mai le Tusi Paia. O le a tatou iloiloina faaaʻoaʻoga a Ieova le Atua ma lona Alo ina ia malamalama ai i le uiga o le faaalia o le faaaloalo.

O Ieova ma Lona Alo —O Faaaʻoaʻoga o le Faaaloalo

3. O le ā le faaaʻoaʻoga o le faaaloalo ua faataatia e Ieova?

3 Ua faataatia e Ieova se faaaʻoaʻoga lelei atoatoa o le faaaloalo. E ui ina o ia o le Pule Silisili Ese i le aoao o mea, ae e feutagaʻi ma tagata i le agalelei ma le faaaloalo. Ina ua fetalai Ieova iā Aperaamo ma Mose, na ia faaaogā le upu Eperu a faaliliuina o lona uiga, “faamolemole.” (Kene. 13:14; Eso. 4:6) Pe a sesē ana auauna, e faaalia e Ieova le ‘alofa mutimuti vale ma le alofa fua, e tele gese lona toʻasā, a e tele le alofa ma le faamaoni.’ (Sala. 86:15) E eseese mamao Ieova ma tagata o ē e feita ma ʻinaʻinā pe a lē fiafia i mea e fai e isi.

4. E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Ieova pe a talanoa mai isi iā i tatou?

4 E faaalia foʻi e Ieova lona faaaloalo i le faafofoga lelei mai i tagata. Ina ua fesili atu Aperaamo e tusa o tagata Sotoma, na tali mai ma le onosaʻi Ieova iā te ia. (Kene. 18:23-32) E leʻi manatu e faapea o loo faamaʻimau e Aperaamo Lona taimi. E faafofoga foʻi Ieova i tatalo a ana auauna faapea le ʻaiʻoi atu a ē ua salamō moni. (Faitau le Salamo 51:11, 17.) Pe lē tatau ea la ona tatou faaaʻoaʻo iā Ieova pe a talanoa mai isi iā i tatou?

5. E faapefea ona faaleleia a tatou faiā ma isi pe a faaaʻoaʻo i uiga faaaloalo o Iesu?

5 O se tasi o mea na aʻoaʻoina e Iesu mai lona Tamā, o le uiga faaaloalo. Na tele lona taimi ma lona malosi na manaʻomia auā lana faiva, ae sa onosaʻi pea Iesu ma agalelei. O lepela ma ē tauaso ua ola ʻaisi, ma isi na manaʻomia le fesoasoani, sa latou iloaina le naunau o Iesu e fesoasoani atu iā i latou. Sa uaʻi atu Iesu iā i latou e ui e leʻi faia se tonu e latou te feiloaʻi. O lana masani o le tuu o mea sa ia faia ae uaʻi atu i ē na manaʻomia le fesoasoani. Na sili ona agalelei o ia i ē na faatuatua iā te ia. (Mare. 5:30-34; Luka 18:35-41) I le avea ai o Kerisiano, e tatou te mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu e ala i le agalelei ma fesoasoani i isi. O uiga na e mātau mai e o tatou aiga, tuaoi, ma isi. Ae e sili ona faamamaluina ai Ieova ma tatou fiafia ai.

6. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Iesu i le faaalia o le māfana ma le uiga faaleuō?

6 Na faaalia foʻi e Iesu le faaaloalo i isi i le taʻu o o latou igoa. Pe na faia faapena e taʻitaʻi lotu? E leai. Na latou manatu i ē e lē iloa le Tulafono o ‘tagata ua faamalaiaina,’ ma e leʻi faia lelei i latou. (Ioa. 7:49) Ae e leʻi faapena le Alo o le Atua. Na faalogo Mareta, Maria, Sakaio ma le tele o isi tagata o taʻu e Iesu o latou igoa. (Luka 10:41, 42; 19:5) E iai tū ma aganuu i le auala e ao ona taʻua ai igoa o isi, ae e taumafai pea auauna a Ieova ia māfana atu i isi. * E lē avea le vaaiga faaletagata e taofia ai lo latou faaaloalo i uso talitonu ma isi.—Faitau le Iakopo 2:1-4.

7. E faapefea ona aogā taʻiala o le Tusi Paia ia tatou iloa ai ona faaaloalo i so o se tagata?

7 O le agalelei o le Atua ma lona Alo ua faaalia ai lo la faaaloalo i tagata o nuu ma ituaiga uma ma ua latou tosina mai ai i le upu moni. Ae e eseese auala e faaalia ai le faaaloalo i vaipanoa eseese. O lea, e tatou te lē mulimulitaʻi i ni tulafono e tusa ai o uiga faaaloalo. Ae e aogā iā i tatou taʻiala mai le Tusi Paia ia iloa ai ona faaaloalo i so o se tagata. Seʻi o tatou iloiloina pe faapefea ona aogā le faaalia o le faaaloalo ina ia atili ai ona taulau la tatou faiva faa-Kerisiano.

Faafeiloaʻi ma Talanoa i Tagata

8, 9. (a) O le ā le masaniga e manatu i ai o se lē faaaloalo? (e) Aiseā e ao ai ona tatou utagia upu a Iesu i le Mataio 5:47 iā tatou feutagaʻiga ma isi?

8 Ona o le televave o le olaga ua iai nei, e masani lava ona fetaui tagata ae e aunoa ma se faapea atu: “Mālō.” E lē faapea e faatalitalia oe e talanoa i tagata uma e tou te fetaui aemaise pe afai o pisi le auala. Ae i nisi tulaga, e talafeagai ma e manaia lou faamālō atu i isi. Po o fai ma au masani le faamālō i isi? Pe na o lou savali e aunoa ma se ata po o se tala lelei e fai i ai? E ui e te lē o manatu faapena ae o se lē faaaloalo pe afai ua tauau ina e faapena.

9 Na faamanatu mai e Iesu e faapea: “O le ā se mea e sili ua outou faia, pe afai tou te faafeiloaʻia na o o outou uso? Pe e lē o le mea foʻi lenā o faia e tagata o nuu ese?” (Mata. 5:47) Na tusi Donald Weiss o sē e suʻesuʻe i amio, e faapea: “E lē fiafia tagata pe a lē amanaʻiaina e isi. E leai ma se faamolemolega o le lē amanaʻia o isi. Ae e faigofie ona faaleleia lea tulaga: Faatalofa i tagata. Talanoa i ai.” E maua ni iʻuga lelei pe a tatou faaalia uiga māfana ma le faaleuō.

10. E faapefea ona taulau la tatou faiva ona o o tatou uiga faaaloalo? (Tagaʻi i le pusa  “Ia Ataata ma le Māfana.”)

10 Seʻi mātau le mea na fai e Toma ma Carol, o se ulugalii e nonofo i se aai tele i Amerika. A o auai i le faiva, e faamasani ma tuaoi. O le ā le auala o la faia ai? Na taʻua e Toma le Iakopo 3:18 ma faapea mai: “E ma te taumafai e talanoa faaleuō i tagata. E ma te faamasani i tagata o loo i fafo i o latou lotoā, faapea i latou e faigaluega i lea vaipanoa. E ataata ma faatalofa i ai. E talanoa i mea e fiafia i ai, o fanau, o a latou taʻifau, o o latou fale, ma galuega. E oo lava ina manatu iā i maʻua e pei o ni uō.” Na fai mai atili Carol: “Pe a matou toe feiloaʻi i se taimi, e taʻu i ai o ma igoa ma fesili foʻi i o latou igoa. E ma te faamatala i ai ma galuega o loo fai ma e faapupuu a matou talanoaga. Mulimuli ane, e ave i ai se molimau.” Ua fiafia tuaoi o Carol ma Toma iā i laʻua. E toʻatele ua taliaina lomiga faale-Tusi Paia, ma o nisi ua fia malamalama atili i le upu moni.

Faaalia le Faaaloalo i Tulaga Faigatā

11, 12. Aiseā e tatou te faatalitalia ai le lē talileleia mai o la tatou talaʻiga, ma e faapefea ona tatou tali atu i ai?

11 E iai taimi e faaalia mai ai le lē faaaloalo a o tatou talaʻia le tala lelei. E tatou te faatalitalia lea tulaga ona na lapataʻia e Keriso Iesu ona soo: “Afai na latou faasauā mai iā te aʻu, e latou te faasauā foʻi iā te outou.” (Ioa. 15:20) Ae e leai se iʻuga lelei o le tali lē faaaloalo atu i ai. E ao faapefea ona tatou tali atu i ai? Na tusi le aposetolo o Peteru e faapea: “Ia faapaiaina le Keriso le Alii i o outou loto, ma ia nofo sauni pea e tali atu i luma o tagata uma latou te fesili mai iā te outou i le māfuaaga o lo outou faamoemoe, a ia faia faapea faatasi ma le agamalu ma le matuā faaaloalo lava.” (1 Pete. 3:15) O le tali faaaloalo ma le filemu, atonu e teʻa ai lo latou ita.—Tito 2:7, 8.

12 Pe a feagai ma uiga lē faaaloalo, pe e mafai ona sauniuni e tali atu i se auala e fiafia ai le Atua? Ioe. Na fautua mai Paulo: “Ia lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima, ina ia outou iloa le auala e tali atu ai i tagata taʻitoʻatasi.” (Kolo. 4:6) Pe a faamasani e faaalia le faaaloalo i o tatou aiga, i galuega, i le faapotopotoga, ma tuaoi, o le a saunia ai i tatou e tali atu i le auala e tatau i se Kerisiano ona fai pe a lē talileleia i tatou.—Faitau le Roma 12:17-21.

13. Aumai se faaaʻoaʻoga o le toe fiafia mai o sē na tetee ona o le faaalia i ai o le faaaloalo.

13 O le faaalia o le faaaloalo i tulaga faigatā e maua ai iʻuga lelei. O se faataʻitaʻiga, i Iapani, na ulagia ai se uso e se tagata e ona le fale ma lana mālō sa iai. Sa faaaloalo pea le uso ma tuumuli ese. A o faaauau lana talaʻiga, na ia mātauina o loo mataʻi mai pea o ia e le mālō. Ina ua savali atu i ai le uso na fai mai le tamāloa: “Ou te faatoese atu i le mea na tupu. E ui e ma te leʻi agalelei iā te oe, ae sa ou vaaia lou ataata. E faapefea ona ou pei o oe?” Na leai se fiafia o lenei tamāloa ona ua leai sana galuega ma ua maliu foʻi lona tinā. Na ofo i ai le Molimau e la te suʻesuʻe ma na talia e le tamāloa. E leʻi umi ae faalua ona faia lana suʻesuʻega i le vaiaso.

Le Auala Sili e Aʻoaʻoina ai le Faaaloalo

14, 15. I taimi o le Tusi Paia, na faapefea ona aʻoaʻoina fanau a auauna a Ieova?

14 Na faamautinoa e mātua i taimi o le Tusi Paia ua aʻoaʻoina a latou fanau i uiga faaaloalo. I le Kenese 22:7, mātau le faaaloalo o le talanoaga a Aperaamo ma lona atalii o Isaako. Na iloa foʻi le aʻoaʻoina lelei o Iosefa e ona mātua. Na ia faaalia le faaaloalo i ē na latou falepuipui faatasi. (Kene. 40:8, 14) O ana upu iā Farao na faaalia ai lona iloa ona tautala atu i se tagata maualuga.—Kene. 41:16, 33, 34.

15 I Tulafono e Sefulu na tuuina atu i le fanauga a Isaraelu, o loo iai le poloaʻiga: “Ia e āva i lou tamā ma lou tinā, ina ia faalevaleva ai ou aso i le nuu o le a foaʻiina mai e Ieova lou Atua ia te oe.” (Eso. 20:12) O se tasi o auala e āva ai fanau i mātua, o le faaalia o le faaaloalo i o latou aiga. E ui ina faigatā, ae na faatino e le afafine o Iefata le tautoga a lona tamā ona o lona faaaloalo tele iā te ia.—Faama. 11:35-40.

16-18. (a) E faapefea ona aʻoaʻo fanau ia faaaloalo? (e) O ā ni aogā o le faia faapea?

16 E tāua tele le aʻoaʻo lelei o a tatou fanau ina ia iloa faaaloalo. Ina ia taulau pe a oo ina matutua, e ao ona aʻoaʻoina fanau ia faatalofa lelei i mālō, tali lelei le telefoni, ma faaaloalo a o aai faatasi ma isi. Ia latou malamalama i le tāua o le tatala ma taofi le faitotoʻa a o ulufale isi, ia agalelei i ē matutua ma ē mamaʻi, ma fesoasoani i ē e mamafa a latou avega. Ia latou iloa foʻi le tāua o le fai atu “faamolemole,” “faafetai,” “e lē afāina,” “o e manaʻomia se fesoasoani?,” ma “ou te faatoese atu.”

17 E lē faigatā le aʻoaʻoina o fanau ia iloa faaaloalo. Ae e sili ona tāua le faia o se faaaʻoaʻoga lelei. Na faamatala e se tama ua 25 tausaga e igoa iā Kurt le auala na aʻoaʻoina ai i latou ma ona uso e toʻatolu ia iloa faaaloalo: “E matou te mātauina le feagaleleiaʻi o o matou mātua, faapea lo la onosaʻi ma le manatunatu i isi. I le Maota mo Sauniga, a o leʻi amata pe ua uma foʻi le sauniga, e ave aʻu e loʻu Tamā e matou te talatalanoa ma uso ma tuafāfine matutua. Ou te faalogologo i lana faafeiloaʻi atu ma lona faaaloalo iā i latou.” Na fai mai atili Kurt: “O loʻu faaaʻoaʻo iā te ia na ou pei ai o ia. Na oo ina fai ma aʻu masani loʻu faaaloalo i isi. Ma ua lē faapea ai ua tau o se mea e ao ona fai, ae ua avea ma mea ou te manaʻo e fai.”

18 Faamata o le ā e iʻu i ai pe a aʻoaʻo e mātua fanau ia faaaloalo? O le a mafai ai e fanau ona faauō lelei i isi ma tausia le filemu. E lava tapena ai ia iloa galulue ma isi faapea o latou pule. E lē gata i lea, o fanau e faaaloalo ma amio lelei ma faimeatonu, e maua ai e o latou mātua le fiafia ma le lotomalie.—Faitau le Faataoto 23:24, 25.

E Ese i Tatou Ona o le Faaaloalo

19, 20. Aiseā e ao ai ona tatou finafinau ia faaaʻoaʻo i le Atua agalelei faapea ma lona Alo

19 Na tusi mai Paulo: “Ia faaaʻoaʻo i le Atua e faapei o lana fanau pele.” (Efe. 5:1) O le faaaʻoaʻo i le Atua ma lona Alo e aofia ai le faatatauina o taʻiala mai le Tusi Paia e pei ona taʻua i lenei mataupu. O le a tatou ʻalofia ai le uiga lē lelei o le faaaloalo tau o ē e aloaʻia, ina ia maua se mea o tatou mananaʻo ai.—Iuta 16.

20 Ua faaiʻuiʻu le pulega amioleaga a Satani ma ua matuā ʻinaʻinā o ia ina ia soloiesea faatulagaga a Ieova i amioga faaaloalo. Ae e lē taulau ona aveesea e le Tiapolo amioga faaaloalo a Kerisiano. Tau ina ia tatou finafinau e mulimuli i le faaaʻoaʻoga a lo tatou Atua agalelei faapea lona Alo. Ona ese ai lea o a tatou upu ma amio mai i ē e lē fia faaalia le faaaloalo. O le a tatou viia ai le suafa o lo tatou Atua o Ieova, o lē e atoatoa ona faaalia le faaaloalo, ma o le a tosina mai ai tagata loto faamaoni i lana tapuaʻiga moni.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 I nisi aganuu, e lē o se faaaloalo le taʻu e se tagata e talavou o le igoa muamua o se tagata matua seʻi vaganā ua faataga mai e lenā tagata. E ao i Kerisiano ona faaaloalo i na tū.

Pe E te Manatua?

• O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i uiga faaaloalo o Ieova ma lona Alo?

• E faapefea ona aogā iā i tatou o ni Kerisiano le faafeiloaʻi māfana i isi?

• E faapefea ona taulau la tatou faiva pe a tatou faaalia le faaaloalo?

• O le ā le vaega a mātua e ao ona faia i le aʻoaʻoina o fanau ia faaaloalo?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

 [Pusa i le itulau 27]

Ia Ataata ma le Māfana

E faigatā i le toʻatele ona talanoa i se isi e latou te lē masani ai. Peitaʻi, o le alolofa o Molimau a Ieova i le Atua ma o latou tuaoi ua latou taumafai ai e talatalanoa i isi e faatatau i upu moni o le Tusi Paia. O le ā e fesoasoani iā te oe e faalelei ai lenā tulaga?

O loo taʻua i le Filipi 2:4 se taʻiala tāua e faapea: “Ia vaavaai ma le naunau e lē gata i au lava mea, ae i mea foʻi e lelei ai isi.” Ia manatunatu i nei upu e faapea: Afai o lea faatoʻā lua feiloaʻi ma se tagata e te lē masani ai, o oe o se tagata ese iā te ia. E faapefea ona e faamasani i ai? E lelei le ataata ma faatalofa i ai. Ae e iai foʻi se isi mea e ao ona manatua.

Atonu ua teʻi o ia ona o lou fia talanoa atu. Afai ua e taumafai e talanoa i mea o e mafaufau i ai ae lē amanaʻia mea o i lona mafaufau, ailoga a tali lelei mai. Ae afai e te iloa mea o loo ia manatunatu i ai, e manaia ae faaaogā na mea e amata ai se talanoaga. O le mea lenā na faia e Iesu i le la talanoaga ma le fafine Samaria. (Ioa. 4:7-26) O loo naunau le fafine e asu ana vai. Ma o le auala lenā na amata ai e Iesu le la talanoaga ma na iʻu ina lelei ai a la talanoaga i mea faaleagaga.

[Ata i le itulau 26]

O le faaalia o uiga faaleuō i tagata e iʻu ai i se molimau lelei

[Ata i le itulau 28]

E tāua le faaalia o le faaaloalo i taimi uma