Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Savavali i la le Agaga E te Ola ai e Tusa ma Lou Tuuina Atu

O le Savavali i la le Agaga E te Ola ai e Tusa ma Lou Tuuina Atu

O le Savavali i la le Agaga E te Ola ai e Tusa ma Lou Tuuina Atu

“Ia outou savavali pea i la le agaga, ona outou lē faia lea o tuʻinanauga o le tino.”—KALA. 5:16.

1. O ā papatisoga na faatino i le aso o le Penetekoso?

NA TAUTATALA soo o Iesu i gagana eseese i le aso o le Penetekoso o le 33 T.A., ina ua uma ona papatisoina i latou i le agaga paia. Na latou faaalia le meaalofa faavavega a le agaga paia. (1 Kori. 12:4-10) O ā iʻuga o lenei meaalofa faapea ma le lauga na faia e Peteru? E toʻatele na “tuia . . . o latou loto.” O faalaeiauga a Peteru, na latou salamō ma papatisoina ai. Ua faapea mai le faamatalaga iloga lenei: “Ua papatisoina ai i latou uma na talia ma le lotoatoa lana upu, ma i lenā aso, pe tusa ma le tolu afe o tagata ua faaopoopo atu.” (Galu. 2:22, 36-41) E pei ona faatonu e Iesu, na papatisoina ai i latou i le vai i le suafa o le Tamā, le Atalii, ma le agaga paia.—Mata. 28:19.

2, 3. (a) Faamatala le eseesega o le papatiso i le agaga paia, ma le papatiso i le suafa o le agaga paia. (e) Aiseā e ao ai ona papatiso i le vai i latou uma, e avea ma Kerisiano moni i aso nei?

2 Ae peitaʻi, pe e iai se eseesega o le papatiso i le agaga paia, ma le papatiso i le suafa o le agaga paia? Ioe. O i latou ua papatiso i le agaga paia, ua toe fanau i latou o ni atalii ua faauuina e le agaga paia o le Atua. (Ioa. 3:3) Ua faauuina i latou e avea ma tupu ma faitaulaga faatasi ma Keriso i le Malo o le Atua i le lagi, ma o i latou o le vaega o le tino faaleagaga o Keriso. (1 Kori. 12:13; Kala. 3:27; Faaa. 20:6) O lenei papatisoga i le agaga paia, na faia e Ieova i le aso o le Penetekoso ma mulimuli ane, ina ua ia filifilia tagata e avea ma suli faatasi ma Keriso. (Roma 8:15-17) Ae faapefea le papatisoga i le vai ua faia i le suafa o le agaga paia, lea e masani ona tupu i fonotaga ma tauaofiaga a tagata o Ieova i aso nei?

3 O le papatisoga i le vai o se laasaga ua faia e Kerisiano moni, e fai ma faailoga o lo latou tuuina atu atoatoa iā Ieova le Atua. Ua faia faapea e i latou ua maua le valaau faalelagi. Ae o le papatisoga i le vai, o se laasaga e manaʻomia mo le faitau miliona o tane ma fafine i aso nei, o ē ua faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. Po o le ā lava le faamoemoe o loo iai i le tagata, ae o le papatiso i le vai i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le agaga paia o se laasaga e ao ona fai e se tasi, ina ia talia ai lenā tagata e le Atua. O Kerisiano uma ua papatiso i lea auala, e ao ona “savavali pea i la le agaga.” (Faitau le Kalatia 5:16.) Po o e savali i la le agaga, ma ola ai e tusa ma lou tuuina atu?

Mea e Aofia i le ‘⁠Savavali i la le Agaga’

4. O le ā le uiga o le ‘⁠savavali i la le agaga’?

4 O le ‘⁠savavali i la le agaga’ e aofia ai le taliaina o le gaoioiga a le agaga paia i lou olaga, ma mulimuli i lana taʻitaʻiga. O lona uiga la, e ao ona taʻitaʻia au gaoioiga i aso fai soo e le agaga paia. O loo faaalia i le Kalatia mataupu e 5 le eseesega o le mulimuli i le taʻitaʻiga a le agaga paia, ma le mulimuli atu i tuʻinanauga o le tino.—Faitau le Kalatia 5:17, 18.

5. O ā galuega ua mafai ona ʻalofia ona o le taʻitaʻia e le agaga paia?

Pe afai e taʻitaʻia oe e le agaga paia, e te taumafai e ʻalofia galuega a le tino. E aofia ai mea e pei o le “faitaaga, o le amio lē mamā, o le amio matagā, o le ifo i tupua, o faiga faaagaga, o le feitagaʻi, o le femisaaʻi, o le lotoleaga, o le lotoa, o le finauvale, o fevaevaeaʻiga, o le mulimuli i aʻoaʻoga a tagata, o le matauʻa, o onāga, o patī lē taupulea.” (Kala. 5:19-21) O lona uiga la, ua e “faaumatia galuega a le tino e ala i le agaga.” (Roma 8:5, 13) E fesoasoani e taulaʻi atu ai lou mafaufau i mea a le agaga, ma gaoioi e tusa ai ma lana taʻitaʻiga, nai lo o le pulea o oe e tuʻinanauga o le tino.

6. Faataʻitaʻi le mea e manaʻomia ina ia faaalia ai le fua o le agaga.

6 A o galue iā te oe le agaga paia, e te faaalia uiga o le Atua, “o le fua o le agaga.” (Kala. 5:22, 23) Ae e te lagona foʻi e manaʻomia ai ni au lava gaoioiga. O se faataʻitaʻiga: Ua galueaʻiina e se faifaatoʻaga le fanua. E manaʻomia foʻi le lā ma le vai, auā a aunoa ma na mea, e lē mafai ona ia selesele mai ni fua. E tatou te faatusa le agaga paia i le lā. E manaʻomia le agaga paʻia ina ia tatou fuaina ai le fua o le agaga. Peitaʻi ane, e leai se seleselega e maua pe ana lē seanoa galuega fitā a le faifaatoʻaga. (Faata. 10:4) Ioe, o le auala e te galue ai e faaleleia lou loto, e fesoasoani tele i le lelei, ma le tele o le fua o le agaga paia e te mauaina. O lea, ia fesili ifo iā te oe lava, ‘⁠Po o fua mai le fua o le agaga i loʻu olaga ona o loʻu galue faatasi ma le agaga?’

7. Aiseā e tāua ai le suʻesuʻe ma mafaufau loloto, pe afai e te manaʻo e atiaʻe le fua o le agaga paia?

7 Ina ia maua se seleselega lelei, e manaʻomia foʻi ona fui e le faifaatoʻaga lana faatoʻaga. Ina ia atiaʻe le fua o le agaga, e te manaʻomia le vai o le upu moni o loo i le Tusi Paia, lea o loo auala mai i le faapotopotoga Kerisiano i aso nei. (Isa. 55:1) E lē taumate na e faaali atu i nisi tagata e faapea, o le Tusi Paia e mai le agaga o le Atua. (2 Timo. 3:16) E lē gata i lenā, o loo saunia foʻi e le pologa faamaoni ma le faautauta, le malamalamaga e manaʻomia o upu moni o le Tusi Paia, e pei o ni vaimamā. (Mata. 24:45-47) E manino le faatatauga. Ina ia taʻitaʻia i tatou e le agaga paia, e ao ona tatou faitau ma mafaufau loloto i le Afioga a le Atua. Pe afai o loo e faia faapea, ua e faaaʻoaʻo la i faaaʻoaʻoga lelei a le ʻauperofeta, o ē sa “matuā saʻiliʻili ma suʻesuʻe ma le filigā” faamatalaga na latou maua. E mataʻina foʻi, e oo lava i agelu na matuā naunau i upu moni faaleagaga, e faatatau i le Fanau folafolaina, ma le faapotopotoga o Kerisiano faauuina.—Faitau le 1 Peteru 1:10-12.

E Faapefea Ona Taʻitaʻia e le Agaga?

8. Aiseā e tāua ai ona e ōle atu iā Ieova mo lona agaga?

8 E lē lava le na ona suʻesuʻe o le Tusi Paia ma manatunatu loloto i ai. E manaʻomia ona e ōle atu pea mo le fesoasoani ma le taʻitaʻiga a Ieova. E mafai ona ia “fai . . . mea e matuā sili atu i lo o mea tatou te talosaga atu ai pe e mafaufau i ai.” (Efe. 3:20; Luka 11:13) O le ā sau tali pe a fesili mai se tasi, “Aiseā e ao ai ona ou talosaga atu pea i le Atua, pe afai ua ia silafia ‘⁠mea o loo oʻu manaʻomia, ae ou te leʻi talosaga atu’?” (Mata. 6:8) Auā foʻi, o le tatalo mo le agaga paia, ua e faaalia atu ai lou faalagolago iā Ieova. O se faataʻitaʻiga, pe afai e sau se tasi iā te oe mo se fesoasoani, e te faia mea uma e mafai ona e fai e fesoasoani atu ai iā te ia. O se tasi o māfuaaga, ona ua ia talosaga atu iā te oe mo se fesoasoani, auā e na te faatuatuaina oe. (Faatusatusa i le Faataoto 3:27.) E faapena foʻi Ieova, e fiafia lona finagalo i lou talosaga atu mo lona agaga paia, ma foaʻi mai iā te oe.—Faata. 15:8.

9. E faapefea ona fesoasoani iā te oe le auai i sauniga faa-Kerisiano, ina ia maua le taʻitaʻiga a le agaga o le Atua?

9 E te matuā talisapaia isi auala e maua ai le taʻitaʻiga a le agaga o le Atua, o sauniga, fonotaga, ma tauaofiaga. E tāua tele le auai ma uaʻi atu i na polokalame. O le faia faapea e fesoasoani iā te oe e malamalama ai i “mea loloto a le Atua.” (1 Kori. 2:10) E aogā foʻi le faia e lē aunoa o ni sao. Seʻi mafaufau i sauniga na e auai ai i vaiaso e fā ua tuanaʻi. Na faafia ona sii lou lima ina ia fai se tali, ma faaalia atu ai lou faatuatua? Po o e iloa ni faaleleiga e manaʻomia i lenei vala? Afai o iai, ia filifili mea e te faia i vaiaso o i luma. E silafia e Ieova lou lotomalie e fai sou sao, ma e na te saunia mai se fesoasoani e ala i lona agaga paia, lea o le a mafai ai ona aogā atili iā te oe sauniga e te auai ai.

10. O le ā le valaaulia e aofia ai i le savavali i la le agaga, e ao ona faasafua atu i isi?

10 O le savavali i la le agaga, e aofia ai le tali atu i le valaaulia lea o loo i le Faaaliga 22:17: “Ua fai mai pea le agaga ma le tamaʻitaʻi faaipoipo: “Inā sau ia!” Ia fai atu foʻi . . . so o se tasi e faalogo: “Inā sau ia!” Ia sau foʻi so o se tasi e fia inu; ma o so o se tasi e manaʻo i ai, ia ave fua le vai o le ola.” O loo faasafuaina atu lenei valaaulia e faatatau i le vai o le ola, e le agaga lea o loo galue e ala mai i le vasega faauuina, o le tamaʻitaʻi faaipoipo lea. Pe afai ua e talia le valaaulia, “inā sau ia!” po o e naunau e faapea atu, “Inā sau ia!”? Maʻeu se faaeaga o le auai i lenei galuega faasaoola!

11, 12. E faapefea ona taʻitaʻia e le agaga paia le galuega talaʻi?

11 O loo faataunuuina lenei galuega tāua e ala i le taʻitaʻiga a le agaga paia. Ua tatou iloa mai le Tusi Paia le auala na fesoasoani ai le agaga paia, i le faaooina atu o misionare i oganuu fou. Na “faasāina [Paulo ma ana aumea] e le agaga paia ona talaʻi atu le upu i le itumalo o Asia,” e leʻi faatagaina foʻi i latou e ō atu i Pitunia. E tatou te lē o iloa le auala tonu na taofia ai i latou e le agaga mai le ō atu i na oganuu, ae e manino na taʻitaʻia Paulo e le agaga paia e talaʻi atu i le tele o atunuu i Europa. Na ia maua se faaaliga i se tamāloa Maketonia, na ʻaiʻoi mai iā te ia mo se fesoasoani.—Galu. 16:6-10.

12 Ua faapena foʻi i aso nei, ona taʻitaʻia e le agaga o Ieova le talaʻiga i le lalolagi aoao. E lē o toe maua ni faaaliga faavavega e aumaia ai ni faatonuga, ae ua taʻitaʻia e Ieova le vaega faauuina e ala i lona agaga paia. Ua uunaʻia e le agaga uso ma tuafāfine, e faia le mea sili e latou te mafai i le galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu. E mautinoa o loo e auai i lenei galuega matuā tāua tele. Pe mafai ona faateleina sou sao, ma atili ai ona olioli i lenei galuega fiafia?

13. E faapefea ona e gauaʻi atu i le taʻitaʻiga a le agaga paia? Faataʻitaʻi.

13 E mafai ona e gauaʻi atu i le taʻitaʻiga a le agaga paia, e ala i le faatatauina o manatu tāua ua saunia mo tagata o le Atua. Seʻi manatu i se tuafafine talavou mai i Iapani e igoa iā Mihoko. Ina ua amata ona paeonia, sa manatu o ia e lē agavaa e fai toe asiga; sa ia lagona, e lē lava lona tomai e faaoso ai le naunau o le tagata o le aiga e faalogologo. Ona ia maua lea o fautuaga i le auala e fai ai toe asiga i La Tatou Faiva o le Malo. E lē gata i lea ae na lomia foʻi le polosiua, A Satisfying Life—How to Attain It. Ua matuā aogā tele lenei lomiga i tagata Iapani. Na faatatauina e Mihoko fautuaga i le auala e faaaogā ai lenei polosiua, aemaise le auala e faia ai toe asiga. E leʻi umi ae amata loa ona ia faia ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia, ma tagata na semanū e latou te lē taliaina le faia o suʻesuʻega. Ua ia faapea mai, “Ua matuā tele aʻu suʻesuʻega, ma e 12 aʻu suʻesuʻega na faia i se tasi taimi, o lea na ou tuu ai nisi i le lisi faatalitali!” O lea la, pe a savavali i la le agaga, ma faatatauina faatonuga ua avatu i auauna a Ieova, o le a tele mea e tou te selesele mai ai.

Faalagolago i le Agaga o le Atua

14, 15. (a) E faapefea ona ola tagata lē lelei atoatoa e tusa ai ma lo latou tuuina atu? (e) E faapefea ona e maua ni uō e sili ona lelei?

14 Ona o oe o se faifeʻau tofia, ua iai la se galuega e ao ona e faia. (Roma 10:14) Atonu e te lagona lou lē agavaa atoatoa e taulimaina lenā tiute tauave. Ae e pei lava o le tulaga o le ʻaufaauuina, ua e agavaa ona o le Atua. (Faitau le 2 Korinito 3:5.) E mafai ona e ola e tusa ma lou tuuina atu, i le faia o le mea sili e te mafai, ma faalagolago i le agaga o le Atua.

15 E lē faigofie ona ola e tusa ai o lo tatou tuuina atu iā Ieova o lo tatou Atua e atoatoa ona lelei, ona o lo tatou tulaga lē lelei atoatoa. O se faafitauli e tupu ona o le lē malamalama o nisi o au aumea na iai muamua i lou olaga fou, o le ono faia lea o ‘⁠tala leaga e uiga iā te oe.’ (1 Pete. 4:4) Ae aua neʻi galo iā te oe, ua e mauaina nei ni uō fou, ma o ni uō sili ua e maua, o Ieova ma Iesu Keriso. (Faitau le Iakopo 2:21-23.) E tāua foʻi lou iloa lelei o uso ma tuafāfine i lau lava faapotopotoga, o se vaega o “le ʻauuso atoa” i le lalolagi aoao. (1 Pete. 2:17; Faata. 17:17) E fesoasoani Ieova iā te oe e ala i lona agaga, ina ia maua ni uō e faaauau ona iai se aafiaga lelei mo oe.

16. Aiseā e mafai ai ona e ‘⁠fiafia i mea e vaivai ai’ e pei o Paulo?

16 E ui lava i au uō lelei i le faapotopotoga, ae e ono faigatā iā te oe ona feagai ma faafitauli i aso taʻitasi. I nisi taimi e iai faigatā e te onosaia lea e te lagona ai le matuā vaivai tele, ona o le fetuleni mai o le tele o faafitauli. O le taimi tonu lenā e tatalo atu ai iā Ieova, ma talosaga atu mo lona agaga paia. Na tusi Paulo: “Pe a ou vaivai, ona ou malosi ai lea.” (Faitau le 2 Korinito 4:7-10; 12:10.) Sa iloa e Paulo e fesoasoani mai le agaga o le Atua i mea e vaivai ai tagata e tusa lava po o ā na vaivaiga. E mafai e le mana galue o le Atua ona faamalosia oe, pe a e lagona le vaivai ma manaʻomia se fesoasoani. Na tusi Paulo na mafai ona ia ‘⁠fiafia i mea ua ia vaivai ai.’ O le taimi na vaivai ai o ia, na lagona ai le gaoioiga a le agaga paia iā te ia. E mafai foʻi ona e tofo i lenā lagona!—Roma 15:13.

17. E faapefea ona fesoasoani le agaga paia iā te oe a o e folau atu i le mea o loo e fia malaga atu i ai?

17 E tatou te manaʻomia le agaga o le Atua, ina ia ola ai i se olaga ua tuuina atu iā te ia. Seʻi manatu faapea o oe o se kapeteni o se vaafailā. O lou sini o le auauna iā Ieova e faavavau. O le agaga paia ua pei o se matagi e te manaʻomia, ina ia faaoo atu ma le saogalemu le vaa i le mea o loo malaga atu i ai. E te lē manaʻo e felafoaʻiina oe e le agaga o le lalolagi a Satani. (1 Kori. 2:12) I se tulaga faafaatusa, e tatau ona e iloa le matagi tonu e te folau ai. O le agaga paia, o le matagi tonu lea. O le agaga paia lea e ala mai i le Afioga a le Atua ma lana faalapotopotoga ua taʻitaʻia e le agaga, ua mafai ai ona e folau atu i le itulagi saʻo.

18. O le ā lau filifiliga i le taimi nei, ma aiseā?

18 Pe afai ua faia sau suʻesuʻega ma Molimau a Ieova, ma fiafia e auaufaatasi ma i latou i mea faaleagaga, ae e te leʻi faia lenei laasaga tāua o le tuuina atu ma le papatisoga, ia fesili ifo iā te oe lava, ‘⁠Aiseā ua ou faatali ai?’ Afai ua e iloa le vaegafai a le agaga paia i le faataunuuina o le finagalo o Ieova i aso nei, ma talisapaia lana gaoioiga, ia faia loa laasaga ua e iloa e tatau ona fai. O le a matuā faamanuia oe e Ieova. O le a ia foaʻi tele atu iā te oe lona agaga paia. Afai na papatisoina oe i le tele o tausaga ua mavae, e mautinoa la ua e tofo i le taʻitaʻiga a le agaga paia. Ua e vaai ma lagona le auala ua faamalosia ai oe e le Atua e ala i lona agaga. E mafai ona faaauau pea lenā tulaga e oo i le faavavau. O lea, ia maumauaʻi e savavali pea i la le agaga.

Pe E te Manatua?

• O le ā le uiga o le ‘⁠savavali i la le agaga’?

• O le ā e fesoasoani iā te oe e ‘⁠savali ai pea i la le agaga’?

• E faapefea ona e ola e tusa ai ma lou tuuina atu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 15]

O le galueaʻiina o lou loto e manaʻomia ai ni taumafaiga fitā

[Ata i le itulau 17]

Po o taʻitaʻia oe e le agaga paia o le Atua?