Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faaauau Ona Atia‘e le Faapotopotoga

Ia Faaauau Ona Atia‘e le Faapotopotoga

Ia Faaauau Ona Atiaʻe le Faapotopotoga

“Ia outou fefaamāfanafanaaʻi ai pea ma atiaʻe e le tasi le isi.”—1 TESA. 5:11.

1. O ā faamanuiaga e maua i le iai i le faapotopotoga Kerisiano, ae o ā faigatā atonu o loo iai pea?

O SE faamanuiaga sili le avea o se tasi ma sui o le faapotopotoga Kerisiano. Ua iai sa oulua faiā lelei ma Ieova. O lou faalagolago i lana Afioga ua puipuia ai oe mai i āuga leaga o se olaga e lē faa-Kerisiano. E tele au uō faamaoni o loo iai, e mananaʻo ia lelei lou olaga. Ioe, e tele faamanuiaga. Ae peitaʻi o loo tauivi le toʻatele o Kerisiano ma faafitauli eseese. E ono manaʻomia e nisi o i latou le fesoasoani ina ia malamalama i mea loloto o le Afioga a le Atua. O loo mamaʻi nisi pe loto mafatia, po o pagatia ona o āuga o se faaiʻuga valea na faia. O loo tatou ola foʻi i se lalolagi e lē amioatua.

2. O le ā se mea e tatou te faia pe a oo tulaga faigatā i o tatou uso, ma aiseā?

2 E tatou te lē fia vāai atu i uso Kerisiano o mafatia pe tauivi ma se faafitauli. Na faatusa e Paulo le faapotopotoga i se tino ma faapea mai, “afai e tigāina se itutino e tasi, e tigā ai foʻi itutino uma.” (1 Kori. 12:12, 26) I na tulaga, e tatau ona tatou filigā e lagolago o tatou uso ma tuafāfine. O loo iai ni tala i le Tusi Paia e uiga i nisi o le faapotopotoga, o ē na fesoasoani i isi e foʻia o latou faafitauli. A o tatou talanoaina na tulaga taʻitasi, ia mafaufau i se auala e te ono fesoasoani atu ai e pei ona faia e i latou o loo taʻua. E faapefea ona e faamalosia ou uso i le itu faaleagaga, ma atiaʻe ai le faapotopotoga a Ieova?

“Ona La Ave Lea o Ia”

3, 4. Na faapefea ona fesoasoani Akula ma Pisila iā Apolo?

3 A o leʻi nofo Apolo i Efeso, sa maelega o ia e talaʻi. Ua taʻua i le tusi o Galuega: “Ua tumu o ia i le agaga, ua ia tautala atu ma aʻoaʻo atu ma le saʻo i mea e uiga iā Iesu, ae e na o le papatisoga a Ioane e iloa e ia.” O le lē iloa e Apolo o le papatisoga “i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le agaga paia,” e foliga mai ai na talaʻi atu iā te ia soo o Ioane le Papatiso, po o soo o Iesu a o leʻi oo i le Penetekoso 33 T.A. E ui sa maelega Apolo, ae sa iai ni mataupu tāua e leʻi malamalama i ai. Sa faapefea ona fesoasoani iā te ia le aufaatasi ma uso talitonu?—Galu. 1:4, 5; 18:25; Mata. 28:19.

4 Na faalogo le ulugalii Kerisiano o Akula ma Pisila o talaʻi atu ma le lototele Apolo i le sunako, ona la ave lea o ia ma aʻoaʻo atili. (Faitau le Galuega 18:24-26.) O se faiga lenei e faaalia ai le alofa. Ioe, sa ono talanoa atu ma le faautauta ma le fia fesoasoani Akula ma Pisila iā Apolo, ina ia lē manatu ua faitioina o ia. E māfua lenei tulaga ona o lona lē iloa o le talaaga o le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano. E lē taumatea sa lotofaafetai Apolo i ana aumea fou, ona o le faailoa atu iā te ia o nei faamatalaga tāua. Ina ua iloa lenei faamatalaga, na “fesoasoani tele” ai Apolo i ona uso i Akaia ma avatu se molimau lelei.—Galu. 18:27, 28.

5. O le ā le fesoasoani alofa ua faia e le faitau afe o tagata talaʻi o le Malo, ma o le ā le iʻuga?

5 E matuā lotofaafetai le toʻatele i le faapotopotoga Kerisiano i aso nei, i ē na fesoasoani iā i latou ia malamalama i le Tusi Paia. E tele faauōga tumau ua faia i le va o tagata aʻoga ma o latou faiaʻoga. Ina ia fesoasoani i tagata e malamalama i le upu moni, e masani ona manaʻomia ni talanoaga faifai pea ma i latou mo ni masina. Peitaʻi e lotomalilie tagata talaʻi o le Malo e faia lenā faataulaga, ona ua latou iloa o loo aafia ai ola o tagata i lenei mea. (Ioa. 17:3) Maʻeu le olioli e vaai atu ua talia e tagata le upu moni ma ola e tusa ai, ma faaaogā o latou ola e fai ai le finagalo o Ieova!

“Ua Taʻuleleia o Ia”

6, 7. (a) Aiseā na filifilia ai e Paulo Timoteo e la te malaga faatasi? (e) O le ā le agaʻigaʻi i luma na faia e Timoteo?

6 Ina ua asiasi atu Paulo ma Sila i Lusa i le malaga faamisionare lona lua, na la feiloaʻi ai ma se tauleʻaleʻa e igoa iā Timoteo, atonu po ua lata i le 20 ona tausaga po ua sili atu foʻi. “Ua taʻuleleia o ia e uso i Lusa ma Ikonio.” O le tinā o Timoteo, o Eunike, ma Loi le tinā o lona tinā, o ni Kerisiano tuuina atu, ae e lē talitonu lona tamā. (2 Timo. 1:5) Atonu na masani Paulo ma lenei aiga i lana uluaʻi asiasiga i lea vaipanoa i tausaga ua mavae. Ae ua naunau faapitoa atu nei le aposetolo iā Timoteo, ona e foliga mai o ia o se talavou e lelei tele. I le faamaoniga a le ʻautoeaina, na avea ai Timoteo ma fesoasoani i le galuega faamisionare a Paulo.—Faitau le Galuega 16:1-3.

7 E tele mea sa tatau ona aʻoaʻo e Timoteo mai i lana uō matua. Ona na ia faia faapea, ma ina ua mavae taimi, ona auina atu lea ma le mautinoa o ia e Paulo e asiasi i faapotopotoga, ma fai ma ona sui. Na fiafia Timoteo e aufaatasi ma Paulo i le pe tusa e 15 tausaga, ma na iʻu ina agaʻi i luma lenei talavou e leai se poto masani ma atonu foʻi e matamuli, ma avea ai o se ovasia e lelei tele.—Fili. 2:19-22; 1 Timo. 1:3.

8, 9. O ā faalaeiauga e mafai ona avatu e tagata o le faapotopotoga i talavou? Aumai se faaaʻoaʻoga.

8 E tele faaeaga e mafai ona ausia e tama ma teine talavou i le faapotopotoga Kerisiano i aso nei. Pe a faalaeiauina ma atiaʻe nei talavou e aumea e malolosi faaleagaga, e mafai ona latou aapa atu ma talia nisi tiute tauave e sili atu, i tagata o Ieova. Ia vaavaai solo i lau faapotopotoga! Pe e te iloa ai ni talavou e mafai ona faaavanoa mai i latou, e pei ona faia e Timoteo? E mafai ona avea i latou ma paeonia, tagata Peteli, misionare po o ni ovasia femalagaaʻi, ona o lau fesoasoani ma le faalaeiau. O le ā e te faia e fesoasoani ai iā i latou e aapa atu i na sini?

9 Ua taʻua ma le lotofaafetai e Matini, o lē ua 20 tausaga o galue i Peteli, le naunau na faaalia e se ovasia matagaluega iā te ia i le 30 tausaga ua mavae, a o la talaʻi faatasi. Na faamatala ma le fiafia e le ovasia lana auaunaga i Peteli a o talavou o ia. Na ia faalaeiau Matini e mafaufau pe mafai ona faaavanoa o ia e galue i le faalapotopotoga a Ieova, e pei ona sa ia faia. E manatu Matini o lenei talanoaga e lē mafaagaloina, na telē se aogā i ana filifiliga na faia mulimuli ane. E tele foʻi mea lelei e mafai ona e faia mo talavou, e ala i le talanoa atu iā i latou e uiga i sini faaleagaga.

“Ia Faamāfanafana i Ē Mafatia”

10. O ā lagona na oo iā Epaferoti, ma aiseā?

10 Na alu se malaga umi e vaivai ai a Epaferoti, mai i Filipi i Roma e asiasi iā Paulo, o lē na taofia ona o lona faatuatua. Na avea lenei uso malaga ma avefeʻau a uso i Filipi. E lē gata na ia avatu la latou meaalofa mo le aposetolo, ae na ia fuafua foʻi e nofo e fesoasoani iā Paulo i le tulaga faigatā na iai o ia. Peitaʻi a o iai i Roma, na maʻi Epaferoti ma “toetoe lava a oti.” Na lotomafatia Epaferoti ina ua lagona ua lē taulau lana fuafuaga.—Fili. 2:25-27.

11. (a) Aiseā e lē tatau ai ona faateʻia i tatou pe a lotomafatia nisi i le faapotopotoga? (e) O le ā le fautuaga na avatu e Paulo e tusa ai ma Epaferoti?

11 E eseese omiga e māfua ai ona lotomafatia tagata i aso nei. Ua taʻua i faamatalaga mai i le Faalapotopotoga o le Soifua Mālōlōina i le Lalolagi, e toʻatasi mai i le toʻalima o tagata, e ono iai ni taimi o o latou olaga e lotomafatia ai. E lotomafatia foʻi tagata o Ieova. Atonu e lagona le faanoanoa ona o faafitauli i le tausia o le aiga, maʻi, lotovaivai ona o mea sesē na faia, po o nisi māfuaaga. O le ā na faia e uso i Filipi e fesoasoani ai iā Epaferoti? Na tusi atu Paulo: “Ia talia o ia ma le olioli, e pei ona masani ai ona outou taliaina soo o le Alii, ma ia faaauau ona faapelepele i tane faapena, auā na toetoe a oti o ia ona o le galuega a le Alii, na lamatia ai lona ola ina ia fesoasoani mai iā te aʻu, auā e leʻi mafai ona outou fesoasoani mai.”—Fili. 2:29, 30.

12. O le ā e mafai ona avea ma faamāfanafanaga i ē lotomafatia?

12 E tatau foʻi ona tatou faalaeiau uso ua lotovaivai pe lotomafatia. E mautinoa e iai mea lelei e mafai ona tatou taʻua e uiga i la latou auaunaga iā Ieova. Atonu na latou faia ni suiga tetele i o latou olaga ina ia avea ma Kerisiano, pe ina ia auauna i le faiva faataimi atoa. E tatou te talisapaia na taumafaiga, ma ia taʻu atu iā i latou e matuā talisapaia foʻi e Ieova. Pe a lē mafai ona faia e tagata ua matutua ma mamaʻi mea sa mafai ona latou faia, e tatau ona tatou faatāua a latou galuega na faia mo le tele o tausaga i le auaunaga. Po o le ā lava le tulaga, ae o le fautuaga lenei a Ieova i ona tagata faamaoni uma: “Ia faamāfanafana i ē mafatia, ia fesoasoani i ē vaivai, ma ia faapalepale i tagata uma lava.”—1 Tesa. 5:14.

‘⁠Faamagalo ma le Agalelei ma Faamāfanafana o Ia’

13, 14. (a) O le ā le gaoioiga na faia e le faapotopotoga i Korinito, ma aiseā? (e) O ā iʻuga na iʻu i ai le faateʻaina o lea tagata?

13 Na feagai le uluaʻi faapotopotoga i Korinito ma se tagata na faia ma le lē salamō le faitaaga. O lana amio na lamatia ai le mamā o le faapotopotoga, ma na salalau atu lenā tala leaga e oo lava i tagata lē talitonu. Na faatonu atu e Paulo ia faateʻaese lea tagata mai le faapotopotoga.—1 Kori. 5:1, 7, 11-13.

14 Na iʻu lelei lenā aʻoaʻiga. Na puipuia ai le faapotopotoga mai i taaʻiga faapiʻopiʻo, ma na toe sagatonu ai le mafaufau o le tagata agasala ma salamō faamaoni. Talu ai ua iloa lona salamō i ana gaoioiga, na faailoa atu e Paulo i lana tusi lona lua i le faapotopotoga e ao ona toe faaaʻe o ia. Ae sa iai foʻi se isi mea na manaʻomia. Na faatonu atu e Paulo le faapotopotoga ia “faamagalo atu ma le agalelei, ma faamāfanafana atu iā te ia [le tagata agasala ua salamō], ina ia aua neʻi lofitūina lenā tagata i le faanoanoa tele.”—Faitau le 2 Korinito 2:5-8.

15. O le ā la tatou vaaiga i ē agasala ua salamō, ua toe faaaʻe i le faapotopotoga?

15 O le ā ua tatou iloa mai i lenei tala? E tatou te faanoanoa pe a faateʻaina se tasi. Atonu ua latou faalumaina le suafa o le Atua ma taʻuvalea ai le faapotopotoga. Atonu ua agasala foʻi i nisi o i tatou. Ae afai ua faia e toeaina ua tofia e iloilo le mataupu le faaiʻuga, e pei ona faatonu e Ieova, ia toe faaaʻe i le faapotopotoga le tagata ua salamō, e faailoa ai ua faamagalo o ia e Ieova. (Mata. 18:17-20) Pe e lē tatau ea ona tatou faaaʻoaʻo iā te Ia? Ioe, o le lotomaaa ma le lē faamagalo atu, e tutusa lava lea ma le tetee atu iā Ieova. Ina ia saosaolaumea i le filemu ma le autasi o le faapotopotoga a le Atua, ma maua le finagalo malie o Ieova, pe e lē tatau ea ona ‘⁠faailoa atu lo tatou alofa⁠’ mo ē agasala ua salamō moni ma ua toe faaaʻe?—Mata. 6:14, 15; Luka 15:7.

“E Aogā o Ia iā te Aʻu”

16. Aiseā na lē fiafia ai Paulo iā Mareko?

16 Ua faaalia i se isi tala i le Tusi Paia, e lē tatau ona tatou teuloto ni faalogona lē lelei i ē na faia ni mea tatou te lē fiafia i ai. Seʻi manatu iā Ioane Mareko o lē na matuā lē fiafia i ai Paulo. Aiseā? Ina ua amata le malaga faamisionare muamua a Paulo ma Panapa, na latou ō ma Mareko e fesoasoani iā i laʻua. A o alu le malaga, e lē iloa le māfuaaga na tuua ai i laʻua e Ioane Mareko, ae toe foʻi i lona aiga. Na matuā lē fiafia Paulo i lenei faaiʻuga, o lea ina ua sauniuni se malaga lona lua, sa fefinauaʻi i laʻua ma Panapa pe tatau ona latou toe ō faatasi ma Mareko. Ona o le mea na tupu i le malaga muamua, e leʻi manaʻo ai Paulo e latou te malaga faatasi ma Mareko.—Faitau le Galuega 13:1-5, 13; 15:37, 38.

17, 18. E faapefea ona tatou iloa na foʻia le faafitauli i le va o Paulo ma Mareko, ma o le ā ua tatou aʻoaʻo mai i lenei mea?

17 E foliga mai e leʻi soona lotovaivai Mareko ona o le teena o ia e Paulo, auā sa faaauau ana galuega faamisionare ma Panapa i se isi oganuu. (Galu. 15:39) Na faaalia i upu a Paulo mulimuli ane, le faamaoni ma le maufaatuatuaina o Mareko. A o noanoatia Paulo i Roma, na tusi atu ai o ia iā Timoteo e sau. I lea tusi, na faapea atu ai Paulo: “Ia oulua ō mai ma Mareko, auā e aogā o ia iā te aʻu i le auaunaga.” (2 Timo. 4:11) Na iloa e Paulo ua agaʻi i luma Mareko i le itu faaleagaga.

18 E tatou te aʻoaʻoina se lesona mai i lenei mea. Na atiaʻe e Mareko uiga o se misionare lelei. E leʻi tausuai o ia ona o le teena muamua o ia e Paulo. O i laʻua ma Paulo o ni tagata faaleagaga, e leʻi tumau ona iai le feitagaʻi iā i laʻua. Ae na iloa e Paulo mulimuli ane, o Mareko o se fesoasoani aogā. O lea, pe a foʻia e uso mea faigatā ma faatuanaʻi faafitauli, o le mea saʻo e fai ia faaauau pea ona fesoasoani i isi ina ia agaʻi i luma faaleagaga. O le agaga mautinoa, e atiaʻe ai le faapotopotoga.

Le Faapotopotoga ma Oe

19. O le ā le fesoasoani e mafai e tagata uma o le faapotopotoga ona avatu e le tasi i le isi?

19 I nei “aso e sili ona faigatā,” e te manaʻomia le fesoasoani a ou uso ma tuafāfine i le faapotopotoga, e faapena foʻi i latou iā te oe. (2 Timo. 3:1) E lē o taimi uma e iloa ai e Kerisiano le mea e fai, ina ia taulima ai ma le manuia tulaga o loo latou fesagaʻia, ae e silafia e Ieova. E mafai ona ia faaaogā tagata eseese o le faapotopotoga e aofia ai ma oe, e fesoasoani i isi ia ui i le auala saʻo. (Isa. 30:20, 21; 32:1, 2) O lea la, ia ave i fale le apoapoaʻiga a Paulo! “Ia outou fefaamāfanafanaaʻi ai pea ma atiaʻe e le tasi le isi, e pei lava ona outou faia nei.”—1 Tesa. 5:11.

O le ā Lau Tali?

• Aiseā e manaʻomia ai ona atiaʻe isi i le faapotopotoga Kerisiano?

• O ā tulaga faigatā e te ono fesoasoani ai i isi ina ia foʻia?

• Aiseā tatou te manaʻomia ai le fesoasoani a isi i la tatou faapotopotoga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 11]

E mafai ona tatou lagolagosua pe afai o tauivi se Kerisiano ma se tulaga faigatā

[Ata i le itulau 12]

E tele faaeaga e mafai ona ausia e tama ma teine talavou i le faapotopotoga Kerisiano i aso nei