Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Onosaia o le Lē Faamaoni o se Paaga

Onosaia o le Lē Faamaoni o se Paaga

Onosaia o le Lē Faamaoni o se Paaga

NA AUAUNA faatasi Makerita ma lana tane o Roli o ni faifeʻau faataimi atoa mo le tele o tausaga. * Ae e leʻi umi talu ona fanau la la tama muamua, ae amata loa ona vaivai atu le faiā a Roli ma Ieova. Na oo ina amata ona ola Roli i se olaga lē mamā ma faateʻaina ai loa mai le faapotopotoga Kerisiano. Na faapea mai Makerita: “Ina ua tutupu nei mea uma, na ou lagona pei o le a ou oti. Na matuā nutimomoia loʻu fatu ma ou lē iloa ai le mea o le a fai.”

Ina ua uma ona faaipoipo Sieni, na ʻolegiaina o ia e lana tane i se isi o auala, ma afāina ai lona faatuatuaina ma le alofa i lana tane. Na amata ona sauā iā te ia. Sa faapea mai Sieni: “O le taimi muamua lava na ia tuʻia ai aʻu, na ou teʻi, māsiasi, ma lagona le faalumaina. Na oo ina pei o se mea masani le fasi o aʻu ma toe talosaga mai e faamagalo o ia. Sa ou manatu o laʻu matafaioi faa-Kerisiano o le faamagalo ma faagalo i taimi uma. Sa ou manatu foʻi, ou te lē o faamaoni pe a ou taʻua i se isi lo ma faafitauli—e oo lava i toeaina o la matou faapotopotoga. E faitau tausaga o fai lava lenei mea o le sauā mai ma ou faamagalo atu. I nei taimi uma sa ou manatu e tatau ona iai se mea e mafai ona ou fai ina ia alofa mai ai laʻu tane iā te aʻu. Ina ua ia tuua aʻu ma le ma tama teine, na ou lagona loʻu lē taulau, ona sa tatau lava ona iai se isi mea ou te faia pe taʻu atu foʻi ina ia tumau ai pea le ma faaipoipoga.”

Atonu o loo e mafatia e pei o Makerita ma Sieni i tulaga tau faalogona, i faigatā tau tupe, ma tulaga faaleagaga ona o le lē faamaoni o lau tane iā te oe. Pe atonu foʻi o oe le tane lea ua oo i ai lagona mafatia ma tulaga faigatā, ona ua lē faamaoni lau avā iā te oe. E lē fesiligia le mea moni, ua tatou ola i “aso e sili ona faigatā,” e pei ona valoia mai e le Tusi Paia. Ua faailoa mai i lenei valoaga “o aso e gata ai” o le a oo faigatā i aiga ona o le matuā leai lava o se loto aiga i le tele o taimi. O le a lē ola nisi e tusa ai ma lo latou faapea mai o loo latou auauna i le Atua. (2 Timo. 3:1-5) Ua oo foʻi i Kerisiano moni nei faafitauli; o lea la, o le ā e fesoasoani iā te oe e onosaia ai ia tulaga pe a lē faamaoni lau paaga iā te oe?

Vaai iā te Oe e Pei Ona Silasila i ai Ieova

O le taimi muamua, atonu e faigatā iā te oe ona e talitonu o le tagata e te alofa i ai ua aumaia ai lagona e sili ona e tigā ai. Atonu ua amata ona e tuuaʻia oe lava ona o ana amioga leaga.

Ia manatua e oo lava iā Iesu o le tagata lelei atoatoa, ae na faalataina o ia e se tasi na ia faatuatuaina ma alofa i ai. Na filifilia e Iesu ana uō e aupito sili ona māfana i ai o ona aposetolo, ina ua uma ona mafaufau ma tatalo e faatatau i lea mataupu. O i latou uma e toʻa 12 o ni auauna faamaoni a Ieova. O lea la, e mautinoa le matuā faanoanoa o Iesu ina ua “avea [Iuta] ma faalata.” (Luka 6:12-16) Ae ui i lea, e leʻi tuuaʻia e Ieova Iesu i le mea na faia e Iuta.

O le mea moni, e leai se paaga e lelei atoatoa i le taimi nei. O le a fai e paaga e lua ni mea sesē. Na tusia ma le tonu e le faisalamo e faapea: “Ioa e, ana faapea e te mātaulia mea sesē, Ieova e, o ai sē e mafai ona tū atu i ou luma?” (Sala. 130:3) Ina ia faataʻitaʻi iā Ieova, e ao i ulugalii ona faamagalo tulaga lē lelei atoatoa o le isi paaga.—1 Pete. 4:8.

Ae peitaʻi, “e taʻitasi . . . i tatou uma ma tala atu lana amio i le Atua.” (Roma 14:12) Pe afai ua amioaʻi se paaga i le faia o upu leaga po o le faia o gaoioiga sauā, e tatau ona tali atu lea paaga faaletonuga iā Ieova. E inosia e Ieova le sauā ma upu leaga, o lea la, e leai se māfuaaga tatau e faia ai se paaga a se tasi i se auala lē alofa, e aunoa ma se faaaloalo. (Sala. 11:5; Efe. 5:33; Kolo. 3:6-8) Pe afai e faia pea ma le lē salamō e se Kerisiano uiga lotoa ua lē mafai ona suia, ua tatau ona faateʻaina o ia mai le faapotopotoga Kerisiano. (Kala. 5:19-21; 2 Ioa. 9, 10) E lē tatau ona iai ni lagona nofosala i se paaga ona o le lipotia o na uiga e lē faa-Kerisiano i toeaina. O le mea moni, e alofa mutimutivale Ieova iā i latou ua faileagaina.

Pe a mulilua se tasi o le paaga, ua agasala la o ia i lana paaga o loo mamā faapea ma Ieova. (Mata. 19:4-9; Epe. 13:4) Pe afai o loo taumafai le paaga o loo mamā e ola e tusa ai ma mataupu silisili o le Tusi Paia, e lē tatau la ona iai ni ona faalogona nofosala ona o le lē faamaoni o le paaga ua mulilua.

Ia manatua o loo silafia e Ieova ou faalogona. Ua faamatalaina e Ieova o ia faapea o se tane a le nuu o Isaraelu, ma ua iai i lana Afioga le tele o fuaitau faamomoiloto o loo faamatalaina ai lona faanoanoa tele, ona o le lē faamaoni o lenā nuu iā te ia i la latou tapuaʻiga. (Isa. 54:5, 6; Iere. 3:1, 6-10) Ia e mautinoa o loo silafia lelei e Ieova ou loimata pe afai ua lē faamaoni lau paaga po o le ā lava le tulaga o iai. (Mala. 2:13, 14) E silafia e ia lou manaʻomia o se faamāfanafanaga ma se faalaeiauga.

Le Auala ua Saunia ai e Ieova Faamāfanafanaga

O le faapotopotoga Kerisiano o se tasi lea o auala ua saunia mai ai e Ieova faamāfanafanaga. Ma na maua e Sieni lenā lagolagosua. Na faapea mai Sieni: “Na oo mai le asiasiga a le ovasia matagaluega i le taimi na ou matuā mafatia ai lava. Na ia iloa loʻu matuā loto mafatia ona ua faagaoioi e laʻu tane le tatalaina o le ma faaipoipoga. Na ia fesoasoani mai iā te aʻu e mafaufau i mau e pei o le 1 Korinito 7:15. O mau o le Tusi Paia faatasi ai ma ana upu agalelei, na fesoasoani iā te aʻu e faatoʻafilemu ai oʻu faalogona lē taulau ma maua ai le filemu o loʻu mafaufau.” *

O Makerita lea na taʻua i le amataga, na ia aʻoaʻoina foʻi e saunia e Ieova fesoasoani aogā e ala i le faapotopotoga Kerisiano. Na faapea mai Makerita: “Ina ua manino mai le lē salamō o laʻu tane, na ou ave laʻu fanau ma matou ō atu i se isi aai. Ina ua matou taunuu atu, na mafai ona maua so matou fale mautotogi e lua potu moe. I le aso na sosoo ai a o oʻu matuā faanoanoa pea, ma tau teu mea na aumai i a matou ato, ae tuʻituʻi mai loa le faitotoʻa. Sa ou faapea o le fafine e ana le fale lea e matou te tuaoi. Ae na faateʻia aʻu, o le tuafafine lea na suʻesuʻe ma loʻu tinā ma fesoasoani i lo matou aiga e aʻoaʻoina le upu moni. E na te leʻi mafaufauina o le a vaai iā te aʻu, ae na sau i le fale lenei ona e suʻesuʻe ma le fafine e ana le fale. Maʻeu loʻu fiafia—na lē mafai ona taofiofia oʻu faalogona. Na ou taʻu atu i ai le mea ua tupu, ma ma fetagisi faatasi ai. Na ia faia loa se fuafuaga ina ia matou auai i le sauniga i lenā aso. Na faafeiloaʻi i matou e le faapotopotoga, ma faia loa e toeaina se fuafuaga talafeagai e fesoasoani ai iā te aʻu ina ia tausia manaʻoga faaleagaga o loʻu aiga.”

Le Auala e Fesoasoani ai Isi

O le mea moni e tele auala e fesoasoani ai tagata o le faapotopotoga. O se faataʻitaʻiga, o lea ua tatau ona suʻe se galuega a Makerita. Na ofo atu le fesoasoani a se aiga i le faapotopotoga, e latou te vaaia lana fanau pe a tuua le aʻoga pe a manaʻomia.

Na faapea mai Makerita: “O le mea e sili ona ou lotofaafetai ai, o le ofo mai e uso ma tuafāfine e matou te ō faatasi i le talaʻiga.” O na fesoasoani aogā mai tagata o le faapotopotoga, ua mafai ai ona “fesoasoani le tasi i avega mamafa a le isi” ma o le faia faapea ua faataunuu ai “le tulafono a le Keriso.”—Kala. 6:2.

O i latou o loo mafatia ona o agasala a isi, e mautinoa lo latou matuā talisapaia o nei ituaiga o fesoasoani aogā. O Monika lea na tuua e lana tane ma se aitalafu e $15,000 ma tamaiti e toʻafā e tausi, na ia faapea mai: “E ese le agalelei o uso ma tuafāfine. Ou te lē iloa le mea e fai pe ana leai la latou fesoasoani. Ou te lagona ua aumaia e Ieova uso e sili ona lelei, o ē na ofoina mai i latou e fesoasoani i si aʻu fanau. O se fiafiaga iā te aʻu le vaai atu o tutupu aʻe laʻu fanau ma oo ina matutua faaleagaga ona o na fesoasoani. Pe a ou manaʻomia ni fautuaga, e fesoasoani mai toeaina. Ae a ou manaʻomia se tasi e talanoa i ai, e latou te faalogo mai.”—Mare. 10:29, 30.

O se uō alofa e na te lē amataina se talanoaga i se mataupu o loo faanoanoa ai le isi tagata. (Fai. 3:7) Ua faapea mai Makerita: “E ese loʻu fiafia e talatalanoa ma tuafāfine i laʻu faapotopotoga fou e faatatau i le galuega talaʻi, o a matou suʻesuʻega faale-Tusi Paia, o a matou fanau—so o se mea lava seʻi vaganā ai oʻu faafitauli. Ou te talisapaia i latou ona e lē o talanoa i mea na tutupu i taimi ua teʻa, ae ua fesoasoani mai ina ia faia se amataga fou o le olaga.”

Teena o le Uunaʻiga e Toe Taui Atu

E iai taimi, nai lo le lagona e tuuaʻia oe ona o agasala a lau paaga, ae e te ono ita ona o lea ua e puapuagatia ona o ana mea sesē na fai. Pe a tuu e tuputupu aʻe pea, e ono avea lou ita ma mea e faaleagaina ai lau filifiliga e tumau i le faamaoni iā Ieova. O se faataʻitaʻiga, e ono faaosoosoina oe e vaai i auala e toe taui atu ai lau paaga lē faamaoni.

Pe afai ua e iloa ua tuputupu aʻe na faalogona iā te oe, e mafai ona e mafaufau i le faataʻitaʻiga a Iosua ma Kalepo. Na tuu atu ola o nei tane faamaoni i se tulaga lamatia, e ō ai e matamata i le Nuu o le Folafolaga. Na leai se faatuatua o isi tagata asiasi ma faaliliu ese tagata mai le usiusitaʻi atu iā Ieova. Na mananaʻo isi tagata Isaraelu e tauʻai Iosua ma Kalepo i maa, ina ua la taumafai e faamalosia le nuu e tumau i le faamaoni. (Nu. 13:25–14:10) O le iʻuga o gaoioiga a tagata Isaraelu, na faamalosia ai Kalepo ma Iosua e feoaʻi solo i le toafa mo le 40 tausaga, ae e lē o so la sesē, ae o le sesē o isi.

E ui lava sa ono lē fiafia Iosua ma Kalepo, ae e leʻi avea agasala a o la uso ma mea e feita ai. Na la taulaʻi atu i le tausia o lo la paleni faaleagaga. I le iʻuga o le 40 tausaga i le toafa, na tauia i laʻua faatasi ma le ʻau sa Levī, ona o i latou o tagata o lenā tupulaga na faasaoina ma faataga e ulu atu i le Nuu o le Folafolaga.—Nu. 14:28-30; Iosua 14:6-12.

O gaoioiga a lau paaga lē faamaoni e te ono pagatia ai mo se taimi umi. E ono tatala le faaipoipoga, ma pagatia ai i faalogona tigā ma faigatā tau tupe e mulimuli mai ai. Ae peitaʻi, nai lo le lofitūina i mafaufauga e lotovaivai ai, ae ia manatua e silafia e Ieova le auala e sili ona lelei e feagai ai ma i latou ua lafoaʻi ma le loto i ai ana tapulaa, e pei ona faaalia i le mea na tupu i le toafa i tagata Isaraelu lē faatuatua.—Epe. 10:30, 31; 13:4.

E Mafai Ona E Taulau!

Nai lo le tuu o manatunatuga lē lelei e avea ma avega mamafa iā te oe, ia faatumu lou mafaufau i manatu o Ieova. Ua faapea mai Sieni: “O loʻu faalogologo i lipine na puʻeina o Le Olomatamata ma le Ala Mai! na fesoasoani iā te aʻu e onosaia ai le faafitauli. O sauniga, o le puna sili lea o le mauaina o le malosi. O le faia o se sao i sauniga na fesoasoani e aveesea ai loʻu mafaufau i oʻu faafitauli. Ua faapena foʻi ona fesoasoani le galuega talaʻi iā te aʻu. O le fesoasoani i isi e atiaʻe lo latou faatuatua iā Ieova, e faamalosia ai foʻi loʻu faatuatua. Ma o le vaaia lelei o tagata o loo faia suʻesuʻega faale-Tusi Paia e fesoasoani e taulaʻi ai loʻu mafaufau i mea e sili ona tāua.”

Na faapea mai Monika lea na taʻua muamua atu: “O le auai i sauniga e lē aunoa ma le faia o se sao i le auaunaga i le fanua i le tele e mafai ai, ua ou tumau ai. Ua māfana lo matou aiga o le tasi i le isi faapea ma le faapotopotoga. O tigā na oo iā te aʻu na ou iloa ai oʻu lava vaivaiga. Na tofotofoina aʻu, ae o le fesoasoani a Ieova ua mafai ai ona ou onosaia faafitauli.”

E mafai foʻi ona e onosaia tofotofoga faapena. E ui lava i tigā ona o le lē faamaoni o se paaga, ia taumafai e usitaʻia le fautuaga faagaeeina a Paulo: “Aua neʻi o tatou fiu e faia le mea lelei, auā e iai le taimi e tatou te selesele mai ai, pe a tatou lē faavaivai.”—Kala. 6:9.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 Ua suia nisi o igoa.

^ pala. 13 Mo se talanoaga auʻiliʻili i le vaaiga a le Tusi Paia i le nonofo eseese ma talaga faaipoipoga, tagaʻi i le tusi, Ia Faatumau iā te Outou i le Alofa o le Atua,’ itulau 125-130, 219-221.

[Ata i le itulau 31]

E talisapaia e paaga ua tuulafoaʻia ē e fesoasoani iā i latou i le faiva i le fanua