Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai e Lavea‘ia Ē o Tagi Mai mo se Fesoasoani?

O Ai e Lavea‘ia Ē o Tagi Mai mo se Fesoasoani?

O Ai e Laveaʻia Ē o Tagi Mai mo se Fesoasoani?

“Le Atua e, ia e tuuina atu iʻuga o au faamasinoga i le tupu . . . Auā e laveaʻi e ia le tagata mativa o loo tagi mai mo se fesoasoani.”—SALA. 72:1, 12.

1. I le tulaga na oo iā Tavita, o le ā ua tatou aʻoaʻoina e uiga i le alofa mutimutivale o Ieova?

E FOLIGA mai o le tupu o Tavita o Isaraelu na tusia na upu faamāfanafana loto! A o leʻi taitai tusia na upu, na matuā salamō lava o ia ona ua mulilua ma Patesepa. I lenā taimi, na augani atu ai Tavita i le Atua: “Ia e tafiesea aʻu solitulafono e tusa ma le tele o lou alofa mutimutivale. . . . Ua iai pea i oʻu luma laʻu agasala. . . . Faauta! Na fanaua aʻu i le amioleaga ma le tigā, na afuafua foʻi aʻu i le manava o loʻu tinā i le agasala.” (Sala. 51:1-5) Ioe, o le alofa mutimutivale o Ieova e na te amanaʻia ai lo tatou tulaga ona o le agasala tuufaasolo.

2. E faapefea ona aogā le Salamo e 72 iā i tatou?

2 E malamalama lelei Ieova i lo tatou tulaga pagatia. Peitaʻi na valoia, “e laveaʻi [e le Tupu faauuina a le Atua] le tagata mativa o loo tagi mai mo se fesoasoani, atoa foʻi ma lē ua mafatia ma lē ua leai sona fesoasoani. E tigā alofa o ia i lē ua faatauvaa ma lē ua mativa, e faaola foʻi e ia o ē ua matitiva.” (Sala. 72:12, 13) O le a faapefea ona saunia mai se mapusaga? E maua le tali i le Salamo e 72. O se fatuga e uiga i le pulega a Solomona le alo o Tavita, ma ua fai ma ata o le mapusaga mo tagata o le a aumaia e le pulega a le Alo o le Atua o Iesu Keriso.

O se Ata o le Pulega a Keriso

3. O le ā na talosaga atu ai Solomona, ma o le ā na avatu i ai e le Atua?

3 Na faatonuina e le toeaina o Tavita le fai o Solomona ma tupu, ma na faamaoni Solomona e faatino uma poloaʻiga na avatu e Tavita iā te ia. (1 Tu. 1:32-35; 2:1-3) Mulimuli ane, na fetalai Ieova iā Solomona e ala i se miti e faapea: “Inā talosaga mai ia i se mea ou te avatua iā te oe.” E na o le tasi lava le mea na talosaga atu ai Solomona: “Ia e foaʻi mai i lau auauna se loto usiusitaʻi e faamasino ai lou nuu, ina ia iloa le lelei ma le leaga.” Ona o lana talosaga ma le lotomaulalo, na avatu ai e le Atua le mea na talosagaina e Solomona, ma faaopoopo i ai ma isi mea.—1 Tu. 3:5, 9-13.

4. O le ā le faamatalaga a se isi tupu e uiga i le nofoaiga a Solomona?

4 O le faamanuia a Ieova na avea ai le nofoaiga a Solomona o se vaitaimi o le filemu ma le manuia e leʻi faapea ona iai muamua i le pulega a se malo i le lalolagi. (1 Tu. 4:25) O se tasi na autovaa ane ma lana ʻaumalaga toʻatele e vaai pe faapeʻī le pulega a Solomona, o le tupu tamaʻitaʻi o Seepa. Ua fai atu o ia iā Solomona: “Ua moni lava upu na ou faalogo ai i loʻu nuu . . . E itiiti lava mea na taʻu atu iā te aʻu. Ua matuā sili atu lava lou atamai, ma lou manuia i mea na ou faalogo i ai.” (1 Tu. 10:1, 6, 7) Peitaʻi, e sili mamao atu le atamai na faaalia e Iesu o lē na faapea mai ma le tonu iā te ia lava: “O loo i inei se tasi e sili atu iā Solomona.”—Mata. 12:42.

Mapusaga i le Pulega a le Solomona Sili

5. O le ā ua faaalia mai i le Salamo e 72, ma o le ā le ata ua saunia mai ai?

5 Seʻi o tatou iloiloina vala o le Salamo e 72, ina ia tatou aʻoaʻoina ai e uiga i faamanuiaga o le pulega a le Solomona Sili o Iesu Keriso. (Faitau le Salamo 72:1-4.) O loo faaalia i lenei Salamo faalogona o Ieova e uiga i ‘⁠le pulega a le perenise,’ o lona Alo lea o Iesu Keriso le “Perenise o le Filemu.” (Isa. 9:6, 7) I lalo o le taʻitaʻiga a le Atua, o le a ‘⁠faamasinoina ma le tonu tagata ua mafatia’ e le Solomona Sili, ma ‘⁠faaolaina le fanau a lē ua mativa.’ O le a filemu ma amiotonu lana pulega. A o iai Iesu i le lalolagi, na ia saunia se ata o mea o le a faataunuuina i lana Pulega o le Afe Tausaga.—Faaa. 20:4.

6. Na faapefea ona faaata mai e Iesu faamanuiaga o le a iai i le pulega o le Malo?

6 Seʻi manatu i nisi o mea na faia e Iesu Keriso ua faaata mai ai mea o le a ia faia mo tagata, e faataunuu ai le Salamo e 72. Ua tatau ai le faagaeetia o i tatou ona o lona alofa mutimutivale mo ē e mafatia. (Mata. 9:35, 36; 15:29-31) O se faataʻitaʻiga, na alu atu iā Iesu se tamāloa lepela ma talosaga atu: “A e finagalo i ai, e mafai lava ona e faamamā iā te aʻu.” Na tali atu Iesu: “Ou te loto i ai. Inā mamā ia oe.” Ona mamā loa lea o le tamāloa! (Mare. 1:40-42) Mulimuli ane, na feiloaʻi Iesu ma se fafine ua oti lana tane, ae o lea foʻi ua oti lana tama tane e toʻatasi. Ona o loa “tigā alofa” na fetalai atu ai Iesu, “Tū ia i luga!” ona tū ai lea i luga o lana tama. Ua toe ola o ia!—Luka 7:11-15.

7, 8. O ā nisi faailoaga o le mana o Iesu e fai ai vavega?

7 Na tuu e Ieova le mana iā Iesu e fai ai vavega. E iloa lenā mea i le tulaga o le “fafine ua sefulu lua tausaga talu ona maʻi i le punatoto.” E ui “e tele mea ua tigā ai o ia ona o fomaʻi e toʻatele, ua uma ai ana tupe,” ae na atili ai ona maʻi. Na faaofiofi atu le fafine i le motu o tagata ma paʻi atu iā Iesu, ae talu ai o loo “alu le toto” o le fafine, o se solitulafono lea mea. (Levi. 15:19, 25) Na lagona e Iesu le alu ese atu o le mana mai iā te ia, ma fesili loa po o ai na paʻi atu. Ua “fefe ma tetemū” le fafine ma ua sau o ia ma “faapaʻū i ona luma, ma faamatala mai le mea atoa na tupu.” Na silafia e Iesu ua faamālōlōina e Ieova le fafine, ma na agalelei o ia iā te ia ma faapea atu: “Loʻu afafine e, ua e malosi ona o lou faatuatua. Alu ia ma le filemu, ma ia e mālōlō mai lou maʻi tigā.”—Mare. 5:25-27, 30, 33, 34.

8 O le mana o Iesu e fai ai vavega mai i le Atua, na ia faamālōlō ai maʻi, ma e telē se aafiaga i ē na vāai i ai. O se faataʻitaʻiga, e toʻatele na faagaeetia ina ua vāai o faamālōlō e Iesu tagata, a o leʻi faia lana Lauga taʻutaʻua i luga o le Mauga. (Luka 6:17-19) Ina ua auina atu e Ioane le Papatiso avefeʻau e toʻalua e ō e faamautinoa mai o Iesu o le Mesia, na latou maua atu o ia o loo ‘⁠faamālōlō le tele o maʻi ma maʻi tigāina, ma ē na uluitino e agaga leaga, ma foaʻi atu i le toʻatele o tagata tauaso le faamanuiaga e vāai ai.’ Na faapea atu Iesu iā i laʻua: “Ia oulua ō ma faamatala atu iā Ioane mea ua oulua faalogo ma vāai i ai: ua pupula tauaso, ua savavali pipili, ua faamamāina lepela, ua faalogo ē tutuli, ma ua toe faatutūina mai tagata oti. Ua folafola atu foʻi le tala lelei i ē e matitiva.” (Luka 7:19-22) E mautinoa le faamāfanafanaina ai o Ioane i lenā tala!

9. O le ā ua faaata mai e vavega na faia e Iesu?

9 Peitaʻi, o le mapusaga na maua e tagata mai iā Iesu a o faia lana faiva i le lalolagi, e leʻi tumau. O ē na ia faamālōlōina pe toe faatutūina, na toe feoti mulimuli ane. Peitaʻi, o vavega na faia e Iesu a o iai i le lalolagi, ua fai ma ata o le mapusaga tumau o le a olioli ai tagata i lalo o lana pulega Faa-Mesia.

Ua Lata le Parataiso i le Lalolagi Aoao!

10, 11. (a) O le ā le umi o faamanuiaga o le Malo, ma e faapeʻī le pulega a Keriso o le a iai? (e) O ai o le a faatasi ma Keriso i le Parataiso, ma o le a faapefea ona maua e ia le ola e faavavau?

10 Taumafai e faaata i lou mafaufau le olaga o le a iai i le lalolagi parataiso. (Faitau le Salamo 72:5-9.) E pei ona faavavau o le lā ma le masina, e faapena foʻi le olaga o le a olioli ai tagata tapuaʻi o le Atua moni i le Parataiso! O le a avea le Tupu o Iesu Keriso ma lē e faafouina ai ‘⁠e pei o le timu i le mutia ua salaina, ma o se timuga tetele ua susū ai le laueleele.’

11 A o e vaai faalemafaufau i le faataunuuga o lenei salamo, pe lē faagaeetia ai oe i le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi parataiso? E mautinoa le fiafia tele o le tagata amioleaga lea sa tautau i autafa o Iesu, ina ua ia fetalai atu iā te ia: “O le a ta faatasi ma oe i le Parataiso.” (Luka 23:43) O le a toe faatūina mai lenā tagata i le Pulega a Iesu i le Afe Tausaga. Afai e gauaʻi o ia i le pulega a Keriso, o le a mafai ona ola e faavavau i le mālōlōina atoatoa ma le fiafia.

12. I le Pulega a Keriso i le Meleniuma, o le ā le avanoa o le a maua e tagata amiolētonu e toe faatutūina mai?

12 I le pulega a le Solomona Sili o Iesu Keriso, o le a “tupu olaola ai lē e amiotonu,” o lona uiga e uluola. (Sala. 72:7) O le a tele le alofa ma le tausiga faapelepele a Iesu e pei o le taimi a o iai o ia i le lalolagi. I le lalolagi fou ua folafola mai e le Atua, e oo lava i “tagata amiolētonu” e toe faatutūina mai, e maua le avanoa e ola e tusa ai ma tapulaa a Ieova, ma mafai ona ola ai pea. (Galu. 24:15) Ae o le a lē faatagaina le ola pea o i latou e lē fia faia e tusa o mea e manaʻomia e le Atua, ona e latou te saveʻuina ai le filemu ma le saogalemu o le lalolagi fou.

13. O le ā le mamao e oo atu i ai le pulega o le Malo, ma aiseā o le a lē saveʻuina ai lona filemu e se isi?

13 O le a soo le lalolagi atoa i le pulega a le Solomona Sili, e tusa ai ma upu nei: “E pule o ia i ona tagatānuu mai i le tasi sami e oo i le isi sami, e mai i le Vaitafe [Eufirate] foʻi e oo atu i tuluʻiga o le lalolagi. E ifo atu i ona luma o tagata o loo nonofo i nuu naumati, e eto foʻi e ona fili le pefu.” (Sala. 72:8, 9) Ioe, o le a pule Iesu Keriso i le lalolagi aoao. (Saka. 9:9, 10) O i latou e talisapaia lana pulega ma ona faamanuiaga o le a gauaʻi e “ifo atu.” Ae o le a tafiesea le tagata agasala e lē salamō e ui ina “selau ona tausaga.” (Isa. 65:20) E “eto foʻi e ona fili le pefu.”

Tigā Alofa mo i Tatou

14, 15. E faapefea ona tatou iloa e malamalama Iesu i faalogona o tagata, ma o le a “laveaʻi e ia le tagata mativa o loo tagi mai mo se fesoasoani”?

14 Ua iai le tagata i se tulaga faanoanoa ona o le agasala, ma ua manaʻomia lava se fesoasoani. Peitaʻi, o loo iai lo tatou faamoemoe. (Faitau le Salamo 72:12-14.) E lagona e Iesu le Solomona Sili le tigā alofa mo i tatou ona e malamalama o ia i lo tatou tulaga lē lelei atoatoa. E lē gata i lea, na puapuagatia ona o le amiotonu, ma na tuu mai pea o ia e le Atua ia feagai ma tofotofoga. O le mafatia tele o Iesu, na “sisina ifo [ai] lona afu e pei o ni ʻaluʻalu toto ua paʻuʻū i le eleele”! (Luka 22:44) Mulimuli ane, a o i luga o le laau faaoosala, na alaga leotele o ia: “Loʻu Atua e, loʻu Atua e, aiseā ua e tuulafoaʻiina ai aʻu?” (Mata. 27:45, 46) E ui i mea uma na puapuagatia ai o ia, faapea foʻi taumafaiga uma a Satani e liliu ese o ia mai iā Ieova, ae na tumau pea le faamaoni o Iesu iā Ieova le Atua.

15 E tatou te mautinoa e silafia lelei e Iesu o tatou tigā, ma o le a “laveaʻi e ia le tagata mativa o loo tagi mai mo se fesoasoani, atoa foʻi ma lē ua mafatia ma lē ua leai sona fesoasoani.” E pei Iesu o lona Tamā, e manatu alofa mai ma o le a ‘⁠faafofoga i ē e matitiva’ ma ‘⁠faamālōlō ē ua loto momomo, ma fusifusia o latou manuʻa tigā.’ (Sala. 69:33; 147:3) E mafai e Iesu ona “tigā alofa faatasi ma i tatou i o tatou vaivaiga,” ona “sa tofotofoina o ia i mea uma lava e pei o i tatou.” (Epe. 4:15) E maʻeu le lelei o le iloa, ua pule nei le Tupu o Iesu Keriso i le lagi ma o loo naunau ia maua e tagata o loo mafatia le mapusaga!

16. Aiseā na lagona ai e Solomona le tigā alofa mo ona tagata?

16 E mautinoa lava sa “tigā alofa [Solomona] i lē ua faatauvaa,” ona sa iā te ia le atamai ma le tofā mamao. E lē gata i lea, na oo foʻi iā te ia mea e faanoanoa ma tigā ai. Sa faamalosi e lona uso o Amanono lona tuafafine o Tamara, ma fasiotia e lona uso o Apisaloma Amanono ona o lana solitulafono. (2 Samu. 13:1, 14, 28, 29) Na taumafai Apisaloma e faoa le nofoālii o Tavita, ae e leʻi taulau, ma na fasiotia o ia e Ioapo. (2 Samu. 15:10, 14; 18:9, 14) Na taumafai foʻi Atonia le uso o Solomona e faoa le nofoālii o Solomona. Ana taunuu lana fuafuaga, e mautinoa o le a iʻu ai i le fasiotia o Solomona. (1 Tu. 1:5) E manino mai i le tatalo a Solomona i le taimi o le faapaiaga o le malumalu o Ieova, na malamalama o ia i mafatiaga o tagata. Na tatalo o ia mo ona tagata e faapea: “Ua taʻitasi i latou ma iloa lona lava malaia ma lona tigā . . . ia e [Ieova] faamagalo mai, ma foaʻi mai i tagata taʻitoʻatasi e tusa ma ona ala uma.”—2 No. 6:29, 30.

17, 18. O ā tigā o loo onosaia e nisi o auauna a le Atua, ma o le ā ua aogā iā i latou e onosaia ai?

17 Atonu e ‘⁠tatou te tigā’ ona o mea sa tutupu iā i tatou i le taimi ua teʻa. Na tusi se molimau ua silia ma le 30 ona tausaga e igoa iā Maria, * e faapea: “Ua iā te aʻu māfuaaga uma e fiafia ai, ae e masani ona ou lagona le māsiasi ma ou ʻinoʻino iā te aʻu lava ona o mea na ou faia i le taimi ua teʻa. Ou te faanoanoa ai lava ma ou tagi, ona e pei lava o ananafi na tutupu ai na mea. E faigatā ona faateʻa ese ma loʻu mafaufau, ma e oo mai ai faalogona o le lē aogā ma le nofosala, ma mafaufauga e faaleagaina ai.”

18 E toʻatele auauna a le Atua e malamalama i na faalogona, ae o le ā e aogā iā i latou e onosaia ai? Ua fai mai Maria, “Ua ou maua le fiafia ona o uō moni faapea loʻu aiga faaleagaga. Ou te taumafai foʻi e taulaʻi atu i folafolaga a Ieova mo le lumanaʻi, ma ou te mautinoa o le a suia ai loʻu tagi mo se fesoasoani, i loimata o le olioli.” (Sala. 126:5) E manaʻomia ona tuu atu lo tatou faamoemoega i le sauniuniga a le Atua e ala mai i lona Alo, le Pule ua Ia tofia. Na valoia e uiga iā te ia e faapea: “E tigā alofa o ia i lē ua faatauvaa ma lē ua mativa, e faaola foʻi e ia o ē ua matitiva. E laveaʻiina e ia i latou mai i le pule sauā ma faiga sauā, e tautele foʻi lo latou toto i lana silafaga.” (Sala. 72:13, 14) E maʻeu le faamāfanafanaina ai i lea manatu!

E Tele Taumafa i le Lalolagi Fou

19, 20. (a) E pei ona faailoa mai i le Salamo e 72, o le ā le faafitauli o le a foʻia e le Malo? (e) O ai e ao ona viia ona o le pulega a Keriso, ma o ā ou lagona e faatatau i mea o le a faataunuuina ai?

19 Seʻi toe faaata i le mafaufau le lumanaʻi o ē e faimeatonu i le lalolagi fou a le Atua, pe a pule le Solomona Sili. Ua folafolaina mai: “O le a tele saito i le laueleele; o le a fau ma soloi i tumutumu o mauga.” (Sala. 72:16) Talu ai e lē masani ona totōina saito i tumutumu o mauga, ua faamamafa mai ai la e nei upu le mataʻina o fua o faaeleeleaga o le a iai. O le a fua mai “e pei o Lepanona,” o se nuu sa iloga i le taimi o le nofoaiga a Solomona, i le fua tele mai ai o taumafa. Seʻi faauta la i ai! E lē toe iai se oge po o se isi e lē lava ana tausami paleni, pe matelāina foʻi! O le a olioli tagata uma i “se faigaʻai o mea taumafa e sili ona lelei.”—Isa. 25:6-8; 35:1, 2.

20 O ai e ao ona viia i nei faamanuiaga uma? O Ieova le Atua, o lo tatou Tupu o le Vavau ma le Pule i le Aoao o mea. O le a faagaeetia i tatou uma e alalaga faatasi ma le olioli i le vaega faaiʻu o lenei pese matagofie ma faamāfanafana loto e faapea: “Ia tumau e faavavau lona suafa [le Tupu o Iesu Keriso]; ia faaauau ona iai lona suafa a o tumau pea le lā, ia faamanuia i latou e i latou ona o ia; ia faaamuia foʻi atunuu uma iā te ia. Ia viia Ieova le Atua, o le Atua o Isaraelu, e na o ia lava ua faia galuega ofoofogia. Ia viia lona suafa mamalu i aso uma lava, ia tumu foʻi le lalolagi atoa i lona mamalu. Amene ma Amene.”—Sala. 72:17-19.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 17 Ua suia le igoa.

O le ā Sau Tali?

• O le a le ata faavaloaga ua aumaia i le Salamo e 72?

• O ai le Solomona Sili, ma o le ā le mamao e oo i ai lana pulega?

• O le ā se mea ua matuā faafiafiaina ai oe i faamanuiaga o loo folafola mai i le Salamo e 72?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 29]

O le ā ua faaata mai i le manuia na olioli ai i le nofoaiga a Solomona?

[Ata i le itulau 32]

E tāua taumafaiga uma ina ia maua le ola i le Parataiso i le pulega a le Solomona Sili