Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faaaogā Lou Nofofua i se Auala e Sili Ona Aogā

Faaaogā Lou Nofofua i se Auala e Sili Ona Aogā

Faaaogā Lou Nofofua i se Auala e Sili Ona Aogā

“O lē ua lotomalie e lē faaipoipo, ia nofofua pea o ia.”—MATA. 19:12.

1, 2. (a) O le ā le manatu o Iesu, Paulo ma isi e faatatau i le nofofua? (e) Aiseā atonu e manatu ai nisi, o le nofofua e lē o se meaalofa?

O LE faaipoipoga, e lē mafesiligia o se tasi lea o meaalofa e sili ona tāua mai i le Atua. (Faata. 19:14) Peitaʻi, o loo olioli foʻi le toʻatele o Kerisiano nofofua i se olaga fiafia ma faamalieina. Na fai mai le uso o Harold, o lē ua 95 ona tausaga ae o loo nofofua pea: “E ui ou te fiafia tele e faatasitasi ma talimālō i isi, ae pe a na o aʻu, e lē oo iā te aʻu se lagona o le tuua toʻatasi. Atonu e talafeagai loʻu faapea atu, ua ou maua le meaalofa o le nofofua.”

2 O le mea moni, o loo taʻua uma e Iesu Keriso ma Paulo le nofofua o se meaalofa mai i le Atua, e pei foʻi o le faaipoipo. (Faitau le Mataio 19:11, 12; 1 Korinito 7:7.) Ioe, e lē o tagata uma e lē o faaipoipo na filifili e faia faapea. Ona o le tulaga o mea tutupu, ua lē faigofie ai i isi ona maua ni paaga talafeagai. A o isi, na faaipoipo mo le tele o tausaga, a ua toe nofofua ona ua tatala le faaipoipoga po ua maliu lana paaga. Aiseā la e faapea atu ai o se meaalofa le nofofua? Ma e faapefea ona faaaogā tatau e Kerisiano lo latou nofofua?

Se Meaalofa Tutasi

3. O ā avanoa tāua e masani ona olioli ai se Kerisiano nofofua?

3 E sili atu ona tele le taimi ma le saʻolotoga e maua e lē o nofofua nai lo o lē e faaipoipo. (1 Kori. 7:32-35) O avanoa tāua ia e mafai ona faalautele ai lana faiva, ma faaalia ai le alofa i isi, ma mafuta vavalalata ai iā Ieova. O lea, e toʻatele Kerisiano ua latou iloa ma faatāua aogā o le nofofua ma “lotomalie” pe filifili e nofofua, e tusa pe na o sina taimi. Peitaʻi, atonu e leʻi filifili muamua nisi e nofofua, ae ina ua suia o latou tulaga, sa tatalo ma manatunatu ma iloa ai, o le fesoasoani a Ieova, ua faigofie ai ona latou talia lenā tulaga. O lea, ua lotomalilie ai i tulaga ua iai, ma faaaogā tatau lo latou nofofua.—1 Kori. 7:37, 38.

4. Aiseā e tatau ai i Kerisiano nofofua ona lagona, e tāua tele la latou auaunaga i le Atua?

4 Ua iloa e Kerisiano nofofua, e lē seʻiloga e faaipoipo ona faatoʻā tāua lea o ia iā Ieova ma lana faalapotopotoga. E alofa le Atua iā i tatou uma taʻitoʻatasi. (Mata. 10:29-31) E leai se tasi po o se mea e mafai ona faateʻaeseina i tatou mai i le alofa o le Atua. (Roma 8:38, 39) Pe faaipoipo pe nofofua, e tāua tele la tatou auaunaga i le Atua.

5. O le ā e manaʻomia ona fai ina ia sili atu ona aogā le tulaga nofofua o se tasi?

5 E faatusaina le meaalofa o le nofofua i se tagata e talenia i le musika po o taaloga, e manaʻomia ona atiaʻe ina ia faaleleia atili. O lea, e faapefea ona faaaogā lelei e se Kerisiano nofofua i aso nei lona tulaga, pe talavou pe matua, pe na filifili e nofofua, po ona o nisi o tulaga? Seʻi o tatou iloiloina po o ā ni lesona tatou te aʻoaʻoina mai i faaaʻoaʻoga faalaeiau, a nisi i le faapotopotoga Kerisiano anamua.

Nofofua a o Talavou

6, 7. (a) O le ā le faaeaga na maua e afafine o Filipo i le auaunaga a le Atua? (e) Na faapefea ona faaaogā tatau e Timoteo lona tulaga nofofua, ma na faapefea ona faamanuiaina o ia ona o lona naunau i le auaunaga?

Sa iai i afafine taupou uma e toʻafā o le faievagelia o Filipo le uiga sa iā te ia, o le maelega e talaʻi. (Galu. 21:8, 9) O se tasi o meaalofa a le agaga paia, o le faia o valoaga, ma na faia foʻi faapena e nei teine e tusa ai ma le Ioelu 2:28, 29.

Sa faaaogā tatau foʻi e le tauleʻaleʻa o Timoteo lona tulaga nofofua. Mai lava i lona laʻitiiti, na aʻoaʻoina o ia i “tusitusiga paia” e lona tinā o Eunike, ma Loi le tinā o lona tinā. (2 Timo. 1:5; 3:14, 15) Ae atonu faatoʻā avea i latou ma Kerisiano i le 47 T.A., i le uluaʻi asiasiga a Paulo i lo latou nuu o Lusa. I le lua tausaga mulimuli ane ai i le asiasiga lona lua a Paulo, o le taimi lea atonu ua lata i le 20, pe sili atu foʻi tausaga o Timoteo. E ui ina talavou Timoteo ma e leʻi leva i le upu moni, ae na “taʻuleleia” o ia e toeaina Kerisiano i Lusa ma le aai tuaoi o Ikonio. (Galu. 16:1, 2) O lea, na valaaulia ai o ia e Paulo e la te galulue faatasi. (1 Timo. 1:18; 4:14) E lē o mautinoa pe sa nofofua pea Timoteo. Ae ua tatou iloa, sa ia talia ma le fiafia le valaaulia a Paulo, ma e tele tausaga na galue ai o se misionare ma o se ovasia nofofua.—Fili. 2:20-22.

8. O le ā le mea na mafai ai e Ioane Mareko ona tuliloa ona sini faaleagaga, ma o ā faamanuiaga na ia maua i le faia faapea?

8 Na faaaogā tatau foʻi e le talavou o Ioane Mareko le taimi o lona nofofua. O i laʻua ma lona tinā o Maria, ma lona tauusoga o Panapa, o nisi o uluaʻi sui o le faapotopotoga i Ierusalema. E foliga mai e tulelei le aiga o Mareko ona na iai so latou fale i le aai, ma se auauna. (Galu. 12:12, 13) Ae e ui i lea, e leʻi iai i le talavou o Mareko se uiga e faamalie ona lava manaʻoga pe manatu faapito. E leʻi fia faia foʻi sona aiga ma ola i se olaga e pei ona masani ai. Atonu o lo latou faifaimea faatasi ma aposetolo a o laʻitiiti, na totō ai iā te ia le lagona o le fia galue o se misionare. O lea sa naunau ai o ia e ō faatasi ma Paulo ma Panapa, e avea ma tautua i la laʻua uluaʻi malaga faamisionare. (Galu. 13:5) Na toe galulue mulimuli ane ma Panapa, ma sa galulue foʻi ma Peteru i Papelonia. (Galu. 15:39; 1 Pete. 5:13) E lē o taʻua mai po o le ā le umi na nofofua ai Mareko. Ae na taʻuleleia o ia o sē e fiafia e auauna i isi ma faateleina lana auaunaga i le Atua.

9, 10. O ā avanoa ua iai mo talavou Kerisiano nofofua i aso nei e faalautele ai la latou auaunaga? Aumai se faaaʻoaʻoga.

9 E toʻatele talavou i le faapotopotoga i aso nei ua fiafia e faaaogā lo latou tulaga nofofua e faalautele ai la latou auaunaga. Ua pei i latou o Mareko ma Timoteo, ua latou iloa, o le nofofua ua mafai ai ona “auauna e lē aunoa i le Alii, e leai se mea e faalavelavea ai.” (1 Kori. 7:35) O se avanoa lelei tele lea. Ua tele avanoa e auauna ai tagata nofofua e avea ma paeonia, pe galue i oganuu o loo tele ai se manaʻoga mo tagata talaʻi, aʻoaʻo se isi gagana, fesoasoani i le fausiaina o Maota mo Sauniga ma lālā, auai i le Aʻoga mo Toleniga i le Faiva, ma auauna i Peteli. O lea, afai o e talavou ma nofofua, po o faaaogā lelei ou avanoa?

10 O se uso e igoa iā Mareko, na amata ona paeonia a o leʻi atoa lona 20, auai i le Aʻoga mo Toleniga i le Faiva, ma e tele atunuu ua galue ai i vala eseese o le auaunaga. Ina ua toe tepa i tua i le 25 tausaga o lana auaunaga faataimi atoa, na faapea mai o ia: “Sa ou taumafai e faalaeiau i tagata uma i le faapotopotoga, ma talaʻi faatasi ma i latou, faia asiasiga faaleoleo mamoe, valaaulia e matou te faiʻaiga i loʻu fale, e oo lava i le faatulagaina o a matou faatasitasiga e atiaʻe ai faaleagaga. O nei mea uma ua ou maua ai le fiafia tele.” Ua faaalia i upu a Mareko, o le foaʻi atu e maua ai le olioli sili i le olaga, ma e tele avanoa e faia ai faapea i le auaunaga paia. (Galu. 20:35) O lea, talavou e, e tusa lava po o ā mea e te fiafia i ai, i tomai ma agavaa ua e maua, ae o loo tele pea mea e fai i le galuega a le Alii.—1 Kori. 15:58.

11. O ā ni aogā o le lē vavevave e faaipoipo?

11 E ui e toʻatele talavou e fia faaipoipo i se taimi o i luma, ae ua iai māfuaaga lelei e lē tatau ai ona vavevave. Ua fautua mai Paulo i talavou ia faatali seʻia “teʻa le malaulau o lona talavou,” o le taimi lea e sili ona malolosi ai faalogona mo le isi itupā. (1 Kori. 7:36) E umi se taimi ona faatoʻā e malamalama lelei lea i ou faalogona ma manaʻoga, ma maua le poto e manaʻomia e filifili ai se paaga lelei. O le tautoga o le faaipoipoga, o se filifiliga e tāua tele, e tatau ona tausia i lou olaga atoa.—Fai. 5:2-5.

Nofofua i Tausaga Mulimuli Ane o le Olaga

12. (a) Ina ua maliu le tane a Ana, na faapefea ona ia faaaogā lona tulaga nofofua? (e) O le ā le faaeaga na ia maua?

12 E mautinoa na faanoanoa lava Ana, lea o loo taʻua i le tusi a Luka, ina ua maliu faafuaseʻi lana tane, ae faatoʻā fitu tausaga talu ona la nonofo. E lē o taʻua mai pe na iai sa la fanau pe na toe fia faaipoipo foʻi o ia. Ae o loo taʻua i le Tusi Paia, e 84 tausaga o Ana o nofofua pea. O lea ua tatou iloa ai, na faaaogā e Ana lona olaga nofofua e mafuta vavalalata atili ai iā Ieova. Sa “iai pea o ia i le malumalu e fai le auaunaga paia i le pō ma le ao, faatasi ma anapogi ma tatalo faatauanau.” (Luka 2:36, 37) O lea, sa faamuamua mea faaleagaga i lona olaga. O lona uiga, sa manaʻomia ai le maumauaʻi ma ni taumafaiga malolosi, ma na matuā tauia o ia. Na ia maua le faaeaga e vaai ai iā Iesu a o laʻitiiti, ma faailoa atu i isi le saʻolotoga o le a maua pe a avea Iesu ma Mesia.—Luka 2:38.

13. (a) O le ā e iloa ai na galue malosi Toreka i le faapotopotoga? (e) Na faapefea ona tauia Toreka ona o lona agalelei?

13 Sa mau se fafine e igoa iā Toreka po o Tapita i Iopa, o se aai anamua e tulata i le sami, i mātū i sisifo o Ierusalema. E foliga mai sa nofofua o ia ona e lē o taʻua e le Tusi Paia sana tane. “Ua faia [e Toreka] le tele o galuega lelei ma foaʻi atu meaalofa.” E foliga mai e tele ni ofu na ia suʻiina mo fafine ua oti a latou tane, faapea ma isi e lē tagolima, ma na pele o ia iā i latou. O lea, ina ua maʻi faafuaseʻi ma oti ai, na aami e le faapotopotoga atoa Peteru, ma talosaga atu i ai ina ia toe faaola lo latou tuafafine pele. Ina ua faalogo tagata o Iopa ua toe ola Toreka, e toʻatele na taliaina le upu moni. (Galu. 9:36-42) E lē taumatea o le agalelei tele o Toreka, na faalaeiauina ai nisi o i latou.

14. O le ā ua uunaʻia Kerisiano nofofua ina ia mafuta vavalalata ai iā Ieova?

14 I le pei o Ana ma Toreka, e toʻatele nisi i faapotopotoga i aso nei, ua nofofua a ua matutua. Atonu o nisi e leʻi maua ni paaga e talafeagai ma i latou. A o isi ua teteʻa, po ua maliu le paaga. Talu ai ua leai se paaga e sasaa atu i ai ona faalogona, ua faalagolago malosi atu ai Kerisiano nofofua iā Ieova. (Faata. 16:3) Ua manatu Silivia, o se tuafafine nofofua ua 38 tausaga o galue i Peteli, o se faamanuiaga lea tulaga. Na ia taʻutino mai: “E iai taimi ou te vaivai ai ma ou faapea ane, ‘O ai e mafai ona faamalosi mai iā te aʻu?’” Ae na ia toe faapea mai: “Ou te talitonu e sili ona silafia e Ieova mea ou te manaʻomia i lo o aʻu, ma ua fesoasoani iā te aʻu lenā manatu e vavalalata atu ai iā te ia. Ma e mautinoa lava le faalaeiauina o aʻu i nisi taimi mai i tagata ou te leʻi faatalitalia.” O taimi uma e tatou te mafuta vavalalata atu ai iā Ieova, e mautinoa e tali mai o ia ma le alofa.

15. E faapefea ona “faalautele atu” le alofa o Kerisiano nofofua?

15 O le nofofua e maua ai se avanoa faapitoa e “faalautele atu” ai le alofa i isi. (Faitau le 2 Korinito 6:11-13.) Ua faapea mai Iolini, o se tuafafine nofofua na auai i le auaunaga faataimi atoa mo le 34 tausaga: “Sa ou taumafai malosi ia atiaʻe se faiā māfana, e lē gata i tagata matou te tupulaga, ae faapea foʻi ma so o se tagata. O le nofofua o se avanoa moni e auauna atu ai iā Ieova, lou aiga, ou uso ma tuafāfine, faapea ma ou tuaoi. O le faasolo atu lava ina ou matua, o le faateleina foʻi lenā o loʻu fiafia i loʻu tulaga nofofua.” O tagata ua matutua, o ē lē atoatoa le malosi, matua nofo toʻatasi, talavou, ma isi i le faapotopotoga, e latou talisapaia le lagolagosua lē manatu faapito a i latou o loo nofofua. O le mea moni, o taimi uma e tatou te faaalia ai le alofa i isi, e tatou te faalogoina ai lava le fiafia. Pe e mafai ona “faalautele atu” lou alofa i isi?

Nofofua i le Olaga Atoa

16. (a) Aiseā na nofofua ai Iesu i lona soifuaga atoa? (e) Na faapefea ona faaaogā tatau e Paulo lona tulaga nofofua?

16 E leʻi faaipoipo Iesu; ona sa tatau ona sauniuni ma faatino lona tofiga i le faiva ua tofia i ai o ia. Sa mamao mea na femalagaaʻi ai, ma sa galue mai le segisegi o le taeao seʻia oo i le leva o le pō, ma oo ina maliu faataulagaina. Sa faigofie ona faataunuuina lenei galuega ona sa nofofua o ia. Sa femalagaaʻi foʻi le aposetolo o Paulo mo le faitau afe o maila, ma feagai ma faigatā ogaoga i lana faiva. (2 Kori. 11:23-27) E ui lava atonu na faaipoipo muamua Paulo, ae na ia filifili e tumau ona nofofua ina ua tofia o ia e avea ma aposetolo. (1 Kori. 7:7; 9:5) Na faalaeiau e Iesu ma Paulo isi ina ia faataʻitaʻi i la la faaaʻoaʻoga pe a mafai ai, mo le faataunuuina o le faiva. Ae, e leai se isi o i laʻua na faapea mai e lē tatau ona faaipoipo ni faifeʻau.—1 Timo. 4:1-3.

17. Ua faapefea ona mulimuli nisi i le faataʻitaʻiga a Iesu ma Paulo, ma aiseā e tatou te mautinoa ai, o ē e faia na faataulaga e maua le finagalo malie o Ieova?

17 Ua faia ma le iloa lelei e nisi i aso nei le filifiliga e nofofua, ina ia faigofie ai ona fai la latou faiva. O Harold, lea na taʻua muamua, na olioli o ia i le sili atu i le 56 tausaga o lana auaunaga i Peteli. Ua faapea mai o ia: “E uma ane le sefulu tausaga o laʻu auaunaga i Peteli, na ou mātauina ai le toʻatele o ulugalii faaipoipo ua ō ese atu mai Peteli ona o maʻi, po o le tausia foʻi o mātua ua matutua. Ua maliliu uma oʻu mātua. Peitaʻi, ou te fiafia tele i Peteli ma ou te lē manaʻo e misia lenā faaeaga pe a ou faaipoipo.” Na iai foʻi se tulaga faapea i aso ua mavae i se tuafafine ua leva ona paeonia. Na faailoa mai e Makerita: “Sa iai avanoa sa mafai ai ona ou faaipoipo, ae ou te leʻi faia faapea. Nai lo lenā, sa ou faaaogā le avanoa o le nofofua e pisi ai pea i le faiva, ma ua ou maua ai le olioli tele.” Ioe, o le a lē faagaloina e Ieova so o se tasi na te faia ni faataulaga ma le lē manatu faapito mo le tapuaʻiga moni.—Faitau le Isaia 56:4, 5.

Fai le Mea e Sili i Lou Tulaga ua Iai

18. E faapefea ona faalaeiau ma lagolago isi i Kerisiano nofofua?

18 O Kerisiano uma e leʻi faaipoipo o loo faia le mea sili e latou te mafai i le auaunaga iā Ieova, ua tatau i ai la tatou faamālō ma faalaeiauga. E tatou te alolofa iā i latou, mo lo latou sao o loo fai i le faapotopotoga. O le a latou lē lagona le tuua toʻatasi pe a avea moni i tatou ma o latou ‘uso, tuafāfine, tinā, ma fanau.’—Faitau le Mareko 10:28-30.

19. O le ā e te faia ina ia faaaogā ai lou nofofua i se auala e sili ona aogā?

19 Po ua e nofofua ona o lau lea filifiliga po ona o tulaga ua iai, tau ina ia avea nei faaaʻoaʻoga mai le Tusi Paia ma ona pō nei e faamautinoa ai, e mafai ona e maua se olaga fiafia ma fua tele mai. O nisi meaalofa, e te nofo tatali ma le naunau atu i ai, ae o isi meaalofa e te matuā leʻi faatalitalia lava. O nisi meaalofa e te talisapaia i le taimi lava lenā, a o isi meaalofa e te talisapaia a o faagasolo taimi. E faalagolago lava iā te oe. O le ā e te fai ina ia faaaogā tatau ai lou nofofua? Ia mafuta iā Ieova, ma ia tele mea e fai i le auaunaga i le Atua, ma faalautele atu lou alofa i isi. E mafai foʻi ona tauia le nofofua e pei o le faaipoipo, pe a tatou vaai i ai e pei ona silasila le Atua ma faaaogā tatau lenei meaalofa.

Pe E te Manatua?

• O ā auala e avea ai le nofofua o se meaalofa?

• E faapefea ona avea le nofofua ma faamanuiaga i talavou?

• O ā avanoa o loo maua e Kerisiano nofofua e mafuta vavalalata ai iā Ieova, ma faalautele atu le alofa?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 18]

Po o faaaogā lelei ou avanoa i le auaunaga i le Atua?