Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faamalosia Ina Ia Teena Faaosoosoga ma Manumalo i le Lotovaivai

Faamalosia Ina Ia Teena Faaosoosoga ma Manumalo i le Lotovaivai

Faamalosia Ina ia Teena Faaosoosoga ma Manumalo i le Lotovaivai

“E maua e outou le mana, pe a oo ifo iā te outou le agaga paia.”—GALU. 1:8.

1, 2. O le ā na folafola atu e Iesu e maua e ona soo, ma aiseā e latou te manaʻomia ai?

NA SILAFIA e Iesu e lē mafai e ona soo ona tausia mea uma na ia poloaʻia, i so latou lava malosi. Pe a fua i le telē o le galuega talaʻi, le malolosi o ē na tetee ane, atoa ai ma le tino augavale, na manino mai ai e latou te manaʻomia le mana mai i le Atua. O lea, a o lata ina toe afio aʻe Iesu i le lagi, na ia folafola atu i ona soo: “E maua e outou le mana, pe a oo ifo iā te outou le agaga paia, ona fai lea o outou ma molimau iā te aʻu i Ierusalema, i Iutaia uma ma Samaria, ma tuluʻiga uma o le lalolagi.”—Galu. 1:8.

2 Na amata le faataunuuga o lenā folafolaga i le Penetekoso 33 T.A., ina ua maua e soo o Iesu le mana mai i le agaga paia, ma faatumu ai Ierusalema i la latou talaʻiga. E leʻi mafai e teteega ona taofia i latou. (Galu. 4:20) E manaʻomia e soo faamaoni o Iesu, e aofia ai ma i tatou, lenā malosi mai i le Atua i “aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.”—Mata. 28:20.

3. (a) Faamatala le eseesega o le agaga paia ma le mana. (e) O ā mea e mafai ona tatou faia ona o le mana mai iā Ieova?

3 Na folafola e Iesu i ona soo ‘e maua e i latou le mana, pe a oo ifo iā i latou le agaga paia.’ E eseese uiga o le upu “mana” ma le “agaga.” O le agaga o le Atua po o lona malosi galue, o le malosiaga lea e tuuina i tagata po o ni mea ina ia faatino ai le finagalo o le Atua. Ae o le mana, e mafai ai ona “gaoioi pe faatupu se mea.” E iai pea i totonu o se tagata po o se mea, ae e lē gaoioi seʻiloga e manaʻomia ina ia faatino ai se mea. O lea, e mafai ona faatusa le agaga paia i le malosiaga faaeletise lea e fafaga ai se maa ua vaivai, ae ua pei le mana o le malosi lea o loo iai i le maa. O le mana ua tuuina mai e Ieova i ana auauna e ala i le agaga paia, ua mafai ai ona faataunuu lo tatou tuuina atu faa-Kerisiano. E maua foʻi pe a manaʻomia e teena ai taaʻiga leaga e tatou te feagai.—Faitau le Mika 3:8; Kolose 1:29.

4. O le ā le mea o le a talanoaina i lenei mataupu, ma aiseā?

4 E faapefea ona iloa le mana ua tuuina mai iā i tatou e ala i le agaga paia? E faapefea ona uunaʻia i tatou e le agaga paia e gaoioi pe tali atu i tulaga eseese? A o taumafai e auauna faamaoni i le Atua, e tatou te feagai ma le tele o faafitauli, a lē ala mai iā Satani, o lana faiga o mea po o le tino augavale foʻi. E tāua ona tatou manumalo i na faafitauli ina ia tumau ai o ni Kerisiano, auai e lē aunoa i le faiva, ma iai pea se faiā lelei ma Ieova. Seʻi o tatou talanoaina auala e fesoasoani mai ai le agaga paia, e teena faaosoosoga ma manumalo i le lē lavā ma le lotovaivai.

Faamalosia Ina ia Teena Faaosoosoga

5. E faapefea ona faamalosia i tatou e ala i le tatalo?

5 Na aʻoaʻo e Iesu ona soo ia tatalo: “Aua foʻi neʻi tuua i matou e lolo atu i faaosoosoga, ae ia laveaʻi iā i matou mai i lē o loo leaga.” (Mata. 6:13) E lē tuulafoaʻia e Ieova ana auauna faamaoni o ē e talosaga atu faapena. Na fetalai foʻi Iesu e “foaʻi mai e le Tamā o i le lagi le agaga paia iā i latou o ē e ōle atu iā te ia.” (Luka 11:13) Maʻeu se faalaeiauga ona ua folafola mai e Ieova, e tuuina mai iā i tatou lona agaga ina ia faia ai le mea saʻo! E lē faapea ai o le a ia taofia i tatou mai i le faaosoosoina. (1 Kori. 10:13) Peitaʻi, pe a faaosoosoina i tatou, o le taimi lenā e ao ai ona matuā tatalo faatauanau atu.—Mata. 26:42.

6. O fea na faavae mai ai tali a Iesu i faaosoosoga a Satani?

6 Na taʻu atu e Iesu mau o le Tusi Paia e tali atu ai i faaosoosoga a le Tiapolo. Sa ia manatunatu i le Afioga a le Atua ina ua tali atu: “Ua tusia . . . Ua tusia foʻi . . . Inā alu ese ia oe Satani, auā ua tusia, ‘E tatau ona e tapuaʻi iā Ieova lou Atua, ma e na o ia foʻi e tatau ona e avatu i ai le auaunaga paia.’” O le alofa mo Ieova ma lana Afioga, na uunaʻia ai Iesu e teena faatosinaga a lē e Faaosooso. (Mata. 4:1-10) Ina ua ia teena pea na faaosoosoga, ona alu ese ai lea o Satani.

7. E faapefea ona fesoasoani le Tusi Paia iā i tatou e teena ai faaosoosoga?

7 Talu ai na faalagolago Iesu i le Tusi Paia e teena ai faaosoosoga a le Tiapolo, ua tatau la ona sili atu ona tatou faia faapea! E mafai ona teena le Tiapolo ma ana ʻau, pe afai e tatou te maumauaʻi e iloa lelei tapulaa a le Atua ma matuā usitaʻia. Ua uunaʻia le toʻatele o tagata ia ola e tusa ai ma tulafono ma taʻiala a le Tusi Paia, a o latou suʻesuʻeina le Tusi Paia ma talisapaia le atamai ma le amiotonu o le Atua. O lea la, e aumaia e “le afioga a le Atua” le mana lea e mafai ona faamasinoina ai “manatu ma faanaunauga o le loto.” (Epe. 4:12) O le tele e faitau ma manatunatu loloto ai se tasi i le Tusi Paia, o le tele foʻi lea e na te maua ai le ‘malamalama i le faamaoni o Ieova.’ (Tani. 9:13) E tāua tele ai la le manatunatu loloto i mau e fesoasoani i o tatou vaivaiga.

8. O ā auala e tatou te maua ai le agaga paia?

8 Na teena e Iesu faaosoosoga ona e lē gata na ia iloa le Tusi Paia, ae sa “tumu o ia i le agaga paia.” (Luka 4:1) Ina ia maua foʻi le malosi ma teena faaosoosoga, e ao ona tatou mafuta vavalalata atu iā Ieova, i le faia o auala uma e tatou te maua ai le agaga paia mai iā te ia. (Iako. 4:7, 8) E aofia ai le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, tatalo ma faatasitasi ma uso ma tuafāfine. Ua talisapaia foʻi e le toʻatele le tāua o le tausisi i se faasologa pisi o gaoioiga faa-Kerisiano, lea e aogā e taulaʻi atu ai pea i manatu e atiaʻe ai faaleagaga.

9, 10. (a) O ā faaosoosoga e taatele i lou vaipanoa? (e) E faapefea i le manatunatu loloto ma le tatalo ona faamalosia ai oe e teena faaosoosoga, tusa lava po ua e lē lavā?

9 O ā faaosoosoga e tatau ona e teena? Pe na iai se taimi na e faatafai ai i se tasi e lē o sau paaga faaipoipo? Pe afai e te leʻi faaipoipo, pe na iai se taimi na e manaʻo ai e eva ma se tagata o le isi itupā e lē talitonu? A o matamata le televise pe faaaogā le Initaneti, e ono mafai ona faaosoosoina se Kerisiano e matamata i ni ata matagā ma lē mamā. Pe sa tupu lenā mea iā te oe, ma afai o lea, o le ā na e faia? O se mea atamai le manatunatu loloto e faapea, o le faia o se gaoioiga sesē e tasi, e taʻitaʻia atu ai i se isi gaoioiga sesē, ma iʻu ai ina faia le agasala matuiā. (Iako. 1:14, 15) Mafaufau i le tigā e oo iā Ieova, le faapotopotoga ma lou aiga, ona o se amioga sesē e te faia. Peitaʻi, e maua se lotofuatiaifo mamā pe afai e tausisi pea ma le faamaoni i taʻiala a le Atua. (Faitau le Salamo 119:37; Faataoto 22:3.) O so o se taimi lava e te feagai ai ma na tofotofoga, ia maumauaʻi e tatalo atu mo le malosi e teena ai.

10 E iai se isi mea e ao ona manatua e faatatau i faaosoosoga a le Tiapolo. Na alu atu Satani iā Iesu ina ua mavae aso e 40 i le toafa, e leʻi taumafa lava o ia. E lē taumatea na manatu le Tiapolo o le “taimi talafeagai” lea e tofotofo ai le faamaoni o Iesu. (Luka 4:13) E saʻili foʻi e Satani taimi talafeagai e tofotofo ai lo tatou faamaoni. E tāua tele ai la ona tatou malolosi pea faaleagaga. E masani ona osofaʻi mai Satani pe a ia iloa ua matuā vaivai se tagata. O so o se taimi la e tatou te lē lavavā pe lotovaivai ai, e tatau ona matuā talosaga atu iā Ieova mo lana puipuiga ma lona agaga paia.—2 Kori. 12:8-10.

Faamalosia ia Manumalo i le Lē Lavā ma le Lotovaivai

11, 12. (a) Aiseā ua lotovaivai ai le toʻatele i aso nei? (e) O le ā e faamalosia ai i tatou e manumalo i le lotovaivai?

11 Talu ai e tatou te lē lelei atoatoa, e iai la taimi e tatou te lotovaivai ai. Ua matuā moni lenā manatu i aso nei, ona ua tatou soifua i se vaitaimi ua sili ona faigatā ma leaga, i le talafaasolopito o tagata. (2 Timo. 3:1-5) A o lata tele mai Amaketo, ua faateleina faigatā i le tulaga tau tamaoaiga, tau faalogona ma isi mea. E lē o se mea la e faateʻia ai, pe afai ua matuā faigatā ona faatino e nisi lo latou tiute tauave o le tausia o o latou aiga. Ua lē lavavā i latou, mafatia i tiute tauave ma ua matuā leai se malosi e fai ai se mea. Pe afai o lou tulaga lenā, e faapefea ona e manumalo i na faigatā?

12 Ia manatua, na folafola atu e Iesu i ona soo o le a tuuina atu iā i latou se fesoasoani, o le agaga paia lea o le Atua. (Faitau le Ioane 14:16, 17.) O le malosiaga lea e aupito sili ona malosi i le aoao o mea. O lea malosiaga e mafai ai e Ieova ona saunia i se auala e “matuā sili atu,” le malosi e tatou te onosaia ai so o se faigatā. (Efe. 3:20) Na taʻua e Paulo pe a faalagolago i le agaga paia, e tatou te maua le “mana lea e sili atu i le malosi o tagata,” e ui o loo “omia i [tatou] i puapuaga.” (2 Kori. 4:7, 8) E lē o folafola mai e Ieova e na te aveesea puapuaga, nai lo o lea, e na te aumaia le malosi e tatou te feagai ai ma faigatā, e ala i lona agaga.—Fili. 4:13.

13. (a) Ua faapefea ona faamalosia se talavou e manumalo i se tulaga faigatā? (e) Pe e te silafia ni faaaʻoaʻoga faapena?

13 Seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga a Stephanie, o se paeonia sauatoa e 19 tausaga. I le 12 o ona tausaga, na pē ai le isi itu o lona tino ma maua i se tuma o le faiʻai. Talu mai lenā taimi, e faalua ona faia ni ona taotoga, ma faia foʻi isi togafitiga ogaoga. Na toe pē faalua lona tino, ma ua faigatā ai ona gaoioi lona itu tauagavale ma lē lelei foʻi lana vaai. E faasao e Stephanie lona malosi e fai ai mea e sili ona tāua, e pei o sauniga faa-Kerisiano ma le galuega talaʻi. Peitaʻi, ua ia iloa o loo fesoasoani le agaga o Ieova iā te ia e onosaʻi ai i le tele o auala. Pe a lotovaivai, e faamalosia o ia i lomiga faale-Tusi Paia o loo iai tala i mea na tutupu i isi uso ma tuafāfine Kerisiano. E lagolagoina o ia e uso ma tuafāfine e ala i le avatu i ai o tusi, pe talanoa faalaeiau atu a o leʻi amata ma pe a uma foʻi sauniga. E talisapaia foʻi e tagata fiafia mea o loo aʻoaʻo atu e Stephanie, e ala i le ō atu i lona fale ina ia fai ai a latou suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Ua matuā lotofaafetai Stephanie iā Ieova mo nei mea uma. O le mau e sili ona ia fiafia i ai, o le Salamo 41:3, lea e ioe ua tupu moni iā te ia.

14. O le ā e lē tatau ona tatou faia pe a lotovaivai, ma aiseā?

14 Pe a tatou lē lavavā pe feagai ma le tele o faafitauli, e lē tatau ona tatou manatu o le auala e foʻia ai faafitauli, o le faaitiitia lea o galuega faaleagaga. E matuā lē saʻo lava pe a tatou faia lenā mea. Aiseā? Auā o suʻesuʻega a le tagata lava ia, suʻesuʻega faale-Tusi Paia a le aiga, talaʻiga ma le auai i sauniga, o auala ia e tatou te maua ai le agaga paia ina ia faamalosia ai. E faafouina i tatou i taimi uma i galuega faa-Kerisiano. (Faitau le Mataio 11:28, 29.) E tele taimi e taunuu ai uso ma tuafāfine i sauniga o loo lagona le vaivai, ae e oo ane i le taimi e toe foʻi ai i aiga ua toe faafouina lo latou malosi.

15. (a) Po o folafola mai e Ieova o le a ia faafaigofie mea uma mo se Kerisiano? Faamatala mai i le Tusi Paia. (e) O le ā ua folafola mai e le Atua iā i tatou, ma o le ā le fesili ua lāgā ai?

15 Ae e lē faapea ai o le avea ma soo o Keriso o se tiute tauave e matuā faigofie. O le avea ma Kerisiano faamaoni e manaʻomia ai ni taumafaiga. (Mata. 16:24-26; Luka 13:24) O lea, e mafai e Ieova ona faamalosia lē ua vaivai e ala i le agaga paia. Na tusi le perofeta o Isaia: “O ē e faamoemoe iā Ieova e toe malolosi i latou. E latou te ō aʻe e pei ua iā i latou ni apaʻau o aeto. E latou te taufetuli ae e lē vaivai; e latou te savavali foʻi ae e lē taitai lē lavavā ai.” (Isa. 40:29-31) E tāua ai la ona tatou fesili ifo, O le ā tonu lava le māfuaaga o le lē lavavā faaleagaga?

16. E faapefea ona tatou aveesea mea e iʻu ai ina lē lavavā pe lotovaivai?

16 Ua uunaʻia i tatou e le Afioga a Ieova ia “faamautinoa . . . mea e sili ona tāua.” (Fili. 1:10) I le faatusaina o le olaga faa-Kerisiano i se tuuga umi, na fautua mai ai Paulo: “Seʻi o tatou tuu ese ai foʻi mea mamafa uma . . . , a ia tatou taufetuli ma le onosaʻi i le tuuga o loo i o tatou luma.” (Epe. 12:1) Sa ia faamamafa le ʻalofia o galuega e lē tāua ma mea e lē manaʻomia, ia e iʻu ai ina vaivai. O nisi o i tatou ua taumafai e fai le tele o isi mea e faaopoopo i o tatou olaga pisi. O lea, pe afai e te lē lavā soo ma lofitūina i faafitauli, e lelei ona toe iloilo po o le ā le tele o le malosi o loo alu i le galuega, faigāmalaga mo tafaoga, ma le tele o loo e naunau ai i taaloga ma isi faafiafiaga. O le iai o le utaga mamao ma le lotomaulalo, e tatau ona uunaʻia ai i tatou uma e iloa mea e gata mai ai lo tatou mafai, ma faaitiitia gaoioiga e lē tāua.

17. Aiseā ua lotovaivai ai nisi, ae o le ā ua folafola mai e Ieova e tusa ai o lenei mea?

17 O nisi foʻi ua lagona sina lotovaivai ona ua manatu ua tuai ona oo mai le iʻuga o lenei faiga o mea a le lalolagi. (Faata. 13:12) Ae o so o se tasi o loo iai lenei lagona, e mafai ona faamalosia o ia i upu o loo i le Sapakuka 2:3: “Ua tuu le faaaliga mo ona aso atofaina, ma o loo faanatinati atu pea seʻia oo i le iʻuga, ma e lē tala pepelo lava. E ui lava e tuai mai, ae ia faatalitali pea i ai; auā e oo mai lava. E lē faatuai mai.” Ua folafola mai e Ieova o le a oo mai le iʻuga i lana taimi atofaina!

18. (a) O ā folafolaga e faamalosia ai oe? (e) O le a aogā faapefea iā i tatou le mataupu o sosoo mai?

18 Ioe, o loo naunau atu auauna faamaoni uma a Ieova i le taimi o le a aveesea ai le lē lavā ma le lotovaivai, ma olioli ai tagata uma i le ‘malaulau o le talavou.’ (Iopu 33:25) E mafai foʻi ona faamalosia lo tatou tagata i totonu i aso nei i le fesoasoani a le agaga paia, a o tatou auai i galuega faaleagaga. (2 Kori. 4:16; Efe. 3:16) Aua le avea le lē lavā ma pogai e te lē mauaina ai faamanuiaga e faavavau. O puapuaga uma, pe e māfua mai i faaosoosoga, le lē lavā po o le lotovaivai, o le a mavae atu a lē o le taimi nei, o le lalolagi fou a le Atua. O le a tatou talanoaina i le mataupu o sosoo mai le auala e faamalosia ai Kerisiano e le agaga paia, e lavātia sauāga, teena taaʻiga leaga mai i isi, ma onosaia faigatā eseese.

O le ā Lau Tali?

• E faapefea i le faitauina o le Tusi Paia ona faamalosia ai i tatou?

• E faapefea i le tatalo ma le manatunatu loloto ona faamalosia ai i tatou?

• E faapefea ona e aveesea mea e iʻu ai i le lotovaivai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 24]

E faamalosia faaleagaga i tatou i sauniga faa-Kerisiano