Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o le a e Mulimuli i le Ta‘ita‘iga Alofa a Ieova?

Po o le a e Mulimuli i le Ta‘ita‘iga Alofa a Ieova?

Po o le a e Mulimuli i le Taʻitaʻiga Alofa a Ieova?

“Ua ou ʻinoʻino i ala sesē uma.”​—SALA. 119:128.

1, 2. (a) O ā ituaiga o lapataʻiga e te manaʻomia pe a saʻilia se taʻiala ina ia oo atu i se nofoaga patino, ma aiseā? (e) O ā ituaiga o lapataʻiga ua ofo mai e Ieova iā i latou e auauna iā te ia, ma aiseā?

SEʻI manatu i le tulaga lenei: Ua manaʻomia ona e malaga atu i se nofoaga patino. Ua e fesili atu i sau uō e maufaatuatuaina e iloa lelei lea nofoaga, mo se taʻiala. A o ia avatu iā te oe taʻiala manino, e ono faapea atu: “Ia faaeteete i le piʻoga lea e sosoo ai. E taufaasesē le faailoilo o loo iai. Ma e toʻatele ua mulimuli atu i ai ma oo ai ina sē ese.” Po o le a e talisapaia ea lona manatu mamafa iā te oe ma utagia lana lapataʻiga? I nisi o auala, ua pei Ieova o lenā uō. Ua ia aumaia taʻiala ina ia tatou oo atu ai i lo tatou taunuuga, o le ola e faavavau, ae ua ia lapataʻi mai foʻi i taaʻiga leaga, ia e faapogaia ai i tatou e ō atu i le auala sesē.​—Teu. 5:32; Isa. 30:21.

2 O le a tatou talanoaina i lenei mataupu ma le mataupu e sosoo ai, nisi o taaʻiga ia ua lapataʻia ai i tatou e la tatou Uō, o Ieova le Atua. Ia manatua ua aumaia e Ieova na lapataʻiga, ona o lona manatu mamafa ma le alofa iā i tatou. O lona finagalo ia tatou oo atu i lo tatou taunuuga. E faanoanoa o ia pe a silasila mai ua lolo atu tagata i taaʻiga leaga, ma sē ese ai mai lo latou ala. (Eseki. 33:11) O le a tatou talanoaina i le mataupu lenei taaʻiga leaga e tolu. Muamua, o lamatiaga mai i isi tagata, lua, o lamatiaga mai totonu o i tatou lava. Ma lona tolu, o se mea e lē moni; ae e matuā mataʻutia lava. E tatau ona tatou iloa po o ā nei taaʻiga, ma le auala ua aʻoaʻo ai i tatou e lo tatou Tamā i le lagi ina ia teena ai nei taaʻiga. Ua faapea atu se faisalamo iā Ieova: “Ua ou ʻinoʻino i ala sesē uma.” (Sala. 119:128) Po o faapena ou lagona? Seʻi o tatou vāai po o le ā le auala e faamalosia ai na lagona, ma gaoioi ina ia talafeagai ai.

Aua Neʻi Mulimuli “i le Toʻatele”

3. (a) Aiseā e ono mataʻutia ai le mulimuli atu i isi tagata malaga, pe a tatou lē mautinoa le ala e ui ai? (e) O le ā le mataupu silisili tāua e tatou te maua i le Esoto 23:2?

3 Pe a e alu i se malaga umi, o le ā e te fai pe a e lē mautinoa le auala e ui ai? E ono tofotofoina oe e mulimuli atu i isi tagata malaga—aemaise lava pe a e vaai atu o loo filifili le toʻatele e faia faapea. E fai lava si mataʻutia o lea filifiliga. E lē gata i lea, o na tagata malaga atonu e lē o ō atu i le nofoaga o loo e faamoemoe i ai, pe atonu foʻi ua sē ese. I lenā tulaga, seʻi manatu i le mataupu silisili o loo iai i tulafono na avatu i le nuu o Isaraelu anamua. O i latou sa avea ma faamasino po o ni molimau i mataupu tau faamasinoga, na lapataʻia i le mataʻutia o le ʻmulimuli atu i le toʻatele.’ (Faitau le Esoto 23:2.) E mautinoa e faigofie tele i tagata lē lelei atoatoa, ona lolo atu i omiga mai le toʻatele ma faia ai faaiʻuga lē tonu. Peitaʻi, pe e faatapulaa le mataupu silisili ia lē mulimuli atu i le toʻatele, mo na o mataupu faafaamasinoga? E leai.

4, 5. Na ono uunaʻia faapefea Iosua ma Kalepo i le omiga ia mulimuli atu i le toʻatele, ae o le ā na mafai ai ona la teena?

4 O le mea moni, e mafai e le omiga ia “mulimuli i le toʻatele,” ona aafia ai i tatou i so o se taimi. E ono faafuaseʻi ona tupu, ma faigatā tele ona teena. O se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i omiga mai le toʻatele na feagai ma Iosua ma Kalepo. O i laʻua o se vaega o tagata e toʻa 12, na ō atu e mataʻi faalilolilo le Nuu o le Folafolaga. Ina ua latou toe foʻi, na taʻu atu e tamāloloa e toʻasefulu se lipoti lē lelei e faalotovaivai ai. Na latou faapea atu foʻi, o nisi o tagata o le nuu e tinoeese e tupuga mai i Nefilimi, o fanau a fafine ma agelu fouvale. (Kene. 6:4) E lē saʻo lenā manatu. O na tagata itulua amioleaga, na tafiesea i le Lolo i le tele o senituri na muamua atu, e leai se tasi na totoe. Ae e oo lava foʻi i manatu e lē faavaea, e mafai ona iai se aafiaga malosi i ē e vaivai lo latou faatuatua. O lipoti lē lelei mai na sipai e toʻasefulu, na vave ona oo ai le fefe ma le popole i tagata. E leʻi umi ae talitonu le toʻatele, o se mea sesē le ulu atu i le Nuu o le Folafolaga e pei ona faasino mai e Ieova. O le ā na faia e Iosua ma Kalepo i na tulaga faigatā?—Nu. 13:25-33.

5 E la te leʻi mulimuli atu i le toʻatele. E ui na lē fia faalogo le toʻatele, ae na faamatala e na tane e toʻalua le mea moni ma pipii pea i ai, e ui lava na faafefe i laʻua o le a fetogia i maa ina ia feoti ai! Aiseā na la lototetele ai? E mautinoa o se tasi o māfuaaga autū, ona o lo la faatuatua. E manino le vaai a tagata faatuatua, i le eseesega o manatu o tagata e lē faavaea ma folafolaga paia a Ieova le Atua. Na faamatala mulimuli ane e nei tane e toʻalua, o la lagona i folafolaga uma a Ieova ua faataunuuina. (Faitau le Iosua 14:6, 8; 23:2, 14.) Na pipii atu Iosua ma Kalepo i lo la Atua faamaoni, ma e la te leʻi mananaʻo e faatigā o ia i le mulimuli atu i le toʻatele o ē e lē faatuatua. O lea na la tutumau ai, ma faataatia ai se faaaʻoaʻoga mataʻina mo i tatou i aso nei.—Nu. 14:1-10.

6. O ā auala e tatou te ono lagona ai le omiga ia mulimuli atu i le toʻatele?

6 Pe e iai se taimi e te lagona ai le omiga ia mulimuli atu i le toʻatele? E mautinoa e toʻatele tagata i aso nei ua faaesea mai iā Ieova ma tauemu i ana tapulaa tau amio. Pe a oo mai i faafiafiaga ma tafaoga, e masani ona faaauiluma e na tagata manatu e lē faavaea. E latou te ono maumauaʻi mai e lē leaga amioga lē mamā, le sauā ma faiga faataulāitu ua taatele i polokalame i televise, ata tifaga ma taaloga vitiō. (2 Timo. 3:1-5) Pe a e filifilia faafiafiaga ma tafaoga mo oe ma lou aiga, po o e faataga lotofuatiaifo femoumouaʻi o isi, e taaʻina ai au filifiliga ma lou lotofuatiaifo? Pe e lē o le mulimuli atu lenā i le toʻatele?

7, 8. (a) O faapefea ona toleniina o tatou “mafaufau,” ma aiseā ua sili ai ona aogā na toleniga i lo le mulimuli atu i le tele o tulafono pulepuletutū? (e) Aiseā e avea ai o se faamāfanafana loto, faaaʻoaʻoga a le toʻatele o talavou Kerisiano?

7 Ua aumai e Ieova se meaalofa tāua e fesoasoani iā i tatou i le faia o filifiliga​—o o tatou “mafaufau.” Peitaʻi, e manaʻomia ona toleni le mafaufau e ala i le “faaaogā.” (Epe. 5:14) O le mulimuli i le toʻatele, o le a lē toleniina ai o tatou mafaufau; ma lē mafai ai foʻi ona toleni o tatou lotofuatiaifo, pe a iai ni tulafono pulepuletutū se tele. O le māfuaaga lea e lē o tuuina mai ai i tagata o Ieova se lisi o ni ata, ni tusi, ma ni polokalame i le initaneti e tatau ona ʻalofia. Ona o le televave o le suia o tulaga o mea a lenei lalolagi, e lē umi ai ae lē aogā lenā lisi ma ua tatau ona toe faafou. (1 Kori. 7:31) Ae e sili atu ona leaga, o le a taofia ai i tatou mai le faia o se gaoioiga tāua, o le vaai totoʻa atu i mataupu silisili o le Tusi Paia ma tatalo, ona fai lea o filifiliga e faavae i na mataupu silisili.​—Efe. 5:10.

8 O le mea moni, o a tatou filifiliga e faavae i le Tusi Paia, e ono lē fiafia ai tagata iā i tatou. E ono feagai talavou Kerisiano i le aʻoga ma omiga malolosi mai le toʻatele, ia matamata i mea o loo matamata ai isi, ma faia foʻi mea o loo faia e isi. (1 Pete. 4:4) O lea la, e ese le manaia o le vaai atu i Kerisiano talavou ma ē matutua, o faaaʻoaʻo i le faatuatua o Iosua ma Kalepo, i le lē mulimuli atu i le toʻatele.

Aua Neʻi Usiusitaʻi i “o Outou Loto ma o Outou Mata”

9. (a) A o faagasolo se faigāmalaga, aiseā e mataʻutia ai le tau ina mulimuli i o tatou uunaʻiga ma lagona masani? (e) Aiseā na tāua ai le tulafono o loo i le Numera 15:37-39, i tagata o le Atua anamua?

9 O le taaʻiga mataʻutia lona lua o le a tatou talanoaina, o lamatiaga e mai totonu o i tatou lava. E tatou te ono faataʻitaʻia i le auala lenei: Pe afai o loo e faimalaga atu i se nofoaga patino, pe e te manatu e tiaʻi lau faafanua ae faaaogā ou lagona masani—atonu e te ui i auala uma e foliga mai e manaia i lau vaai? E mautinoa, o le lolo atu i na lagona masani, o le a taofia ai oe mai le oo atu i le mea o loo e faamoemoe i ai. E tusa ai ma lenei manatu, seʻi iloilo se tasi o tulafono a Ieova na avatu i le nuu o Isaraelu anamua. E toʻatele tagata i aso nei e faigatā ona malamalama i le tulafono, ia fai fele i le pito i lalo o le ofu, ma manoa lanu moana i luga aʻe o le fele. (Faitau le Numera 15:37-39.) Po o e iloa le tāua o lenā tulafono? O le usitaʻia o lenā tulafono na fesoasoani i tagata o le Atua, e faaesea ma vavaeese mai ai i nuu faapaupau na siʻomia ai i latou. Na tāua lenā tulaga pe afai na latou mananaʻo e maua ma iai pea le faamaoniga a Ieova. (Levi. 18:24, 25) Peitaʻi, ua iloa mai ai foʻi i lenā tulafono, le mataʻutia o taaʻiga mai totonu o i tatou lava, lea e ono taʻitaʻia ese ai i tatou mai lo tatou taunuuga o le ola e faavavau. E faapefea?

10. Ua faaalia faapefea e matuā malamalama lelei Ieova i le natura faaletagata?

10 Mātau le māfuaaga na avatu ai e Ieova lenei tulafono i ona tagata: “Aua foʻi tou te usiusitaʻi i o outou loto ma o outou mata, auā o le usiusitaʻi i ai e tou te faitaaga ai.” E matuā malamalama lelei Ieova i le natura faaletagata. E na te silafia lelei e faigofie ona faasesē o tatou loto po o tagata i totonu, e ala i mea e tatou te vāai i ai. Ua lapataʻi mai le Tusi Paia: “E sili ona faaʻoleʻole le loto nai lo o mea uma, ma e matuā leaga lava. O ai sē e mafai ona iloa?” (Iere. 17:9) Po o e iloa la le talafeagai lelei o le lapataʻiga na avatu e Ieova i le nuu o Isaraelu? Na ia silafia lelei o le a latou vāai atu i tagata faapaupau o loo siʻomia ai i latou, ma faasesēina i mea e vāai i ai. E ono tofotofoina i latou ia pei o na tagata lē talitonu, ma taaʻina ai o latou mafaufau, lagona, ma amio ai e pei o i latou.—Faata. 13:20.

11. O le ā le auala e ono faatosina ai i tatou e o tatou tuʻinanauga faaletagata?

11 I aso nei, ua sili atu foʻi ona faigofie ona faasesēina o tatou loto taufaaʻoleʻole, e o tatou tuʻinanauga faaletagata. Ua tatou ola i se lalolagi ua faia mea uma, ina ia tosina atu ai i tuʻinanauga o le tino. E faapefea la ona tatou faatatauina le mataupu silisili o loo i le Numera 15: 39? Seʻi mafaufau foʻi: Afai ua tele ina lāʻei e i latou i le aʻoga, i galuega po o le nuu, ia lāʻei faatosina, o le ā sona aafiaga iā te oe? Pe e ono tofotofoina ai oe e ʻusiusitaʻi i lou loto ma ou mata,’ ma tosina ai i mea o loo e vaai i ai? O lea, po o le a tofotofoina ai oe e suia ou tapulaa faa-Kerisiano, e ala i lou lāʻei e pei o i latou?—Roma 12:1, 2.

12, 13. (a) O le ā e ao ona tatou fai pe a tau māfuli atu la tatou vaai i mea e lē tatau ona vaai i ai? (e) O le ā e uunaʻia ai i tatou ia ʻalofia le avea ma pogai o le faaosoosoina o isi?

12 E matuā manaʻomia ona tatou atiaʻe le amio pulea. Pe afai e tau māfuli atu la tatou vaai i mea e lē tatau ona vaai i ai, seʻi o tatou manatua le faaiʻuga maumauaʻi a Iopu, o lē na osia se feagaiga ma ona mata—o se filifiliga maumauaʻi ia lē tosina atu ona lagona alofa, i se isi fafine e ese mai i lana avā. (Iopu 31:1) E faapena foʻi le faaiʻuga na faia e le tupu o Tavita: “Ou te lē tuu i oʻu luma se mea e lē aogā.” (Sala. 101:3) O so o se mea lava e ono faaleagaina ai o tatou lotofuatiaifo mamā ma la tatou faiā ma Ieova, e tatou te vaai i ai o “mea e lē aogā.” E aofia ai so o se faaosoosoga e tosina i ai la tatou vaai, ma ono faasesēina ai o tatou loto e faia se mea sesē.

13 I le isi itu, e mautinoa e tatou te lē mananaʻo e avea ma “mea e lē aogā” i isi, e ala i le faaosoosoina o i latou e mafaufau e fai mea sesē. O lea la, e tatou te manatu mamafa i le fautuaga a le Tusi Paia, ia lāʻei i ofu e talafeagai ma onomea. (1 Timo. 2:9) O lāʻei onomea, e lē fuaina i mea e tatou te manatu e fetaui iā i tatou. E tatau ona tatou mafaufau i lotofuatiaifo ma faalogona o isi, ma faamuamua lo latou lelei nai lo i tatou. (Roma 15:1, 2) Ua faamanuiaina le faapotopotoga Kerisiano i le faitau afe o talavou, ua latou faataatia ni faataʻitaʻiga lelei i lenā tulaga. Maʻeu lo tatou mitamita i lo latou teena o le “usiusitaʻi i o latou loto ma o latou mata,” ae filifili e faafiafia Ieova i mea uma e latou te faia​—e oo lava i le auala e lāʻei ai!

Aua Neʻi Mulimuli i Mea “Faatauvaa”

14. O le ā le lapataʻiga na avatu e Samuelu e faatatau i le saʻilia o mea “faatauvaa” pe e lē moni?

14 Seʻi faapea o lea e te malaga atu i se toafa tele. O le ā e tupu pe a e piʻo ese mai i le auala, ina ia saʻili se mea ua tau atu i ai lau vaai, e foliga mai o se vai ae e lē moni? O le tuliloaina o lenā mea e lē moni, e mafai ona afāina ai lou ola! Ua silafia lelei e Ieova lenā lamatiaga. Seʻi mafaufau i se faataʻitaʻiga. Na mananaʻo tagata Isaraelu ia pei o nuu o loo siʻomia ai i latou, ia na pulea e tupu faaletagata. O lenā faanaunauga o se agasala matuiā, ona ua latou teena ai le avea o Ieova ma o latou Tupu. E ui na faataga i latou e Ieova e fai so latou tupu faaletagata, ae na auina atu e Ieova lana perofeta o Samuelu e avatu se lapataʻiga tuusaʻo, e faatatau i le saʻilia o mea “faatauvaa” pe e lē moni.​—Faitau le 1 Samuelu 12:21.

15. O ā auala na tuliloaina ai e tagata Isaraelu mea e lē moni pe faatauvaa?

15 Pe na manatu na tagata, e sili atu ona moni ma maufaatuatuaina se tupu faaletagata nai lo o Ieova? Afai o le tulaga lenā, o lona uiga ua latou tuliloaina se mea e lē moni pe faatauvaa! Ma ua latou iai i se tulaga lamatia i le tuliloaina o le tele o isi mea faa-Satani e faasesēina ai. O le a faigofie ona taʻitaʻia i latou e tupu faaletagata i le ifo i tupua. O tagata e ifo i tupua ua faasesēina e mafaufau e faapea, o mea e iai o latou tino​—e pei o atua e fai i laau po o maa—​e sili atu ona moni ma maufaatuatuaina, nai lo le Atua e lē vaaia o Ieova, lea na faia mea uma. Ae e pei ona tusi le aposetolo o Paulo, o tupua o ni “meanoa.” (1 Kori. 8:4) E latou te lē vāai, faalogo, tautatala, pe gaoioi. E te ono vaai ma paʻi i ai, ae afai e te tapuaʻi i ai, o lona uiga ua e tuliloaina se mea e lē moni pe faatauvaa​—o se mea taufaasesē e na o puapuaga e aumaia ai.​—Sala. 115:4-8.

16. (a) Ua faapefea ona maileia e Satani le toʻatele i aso nei e saʻilia mea e lē moni pe faatauvaa? (e) Aiseā e tatou te faapea atu ai e faatauvaa meafaitino, aemaise lava pe a faatusatusa atu iā Ieova le Atua?

16 E atamai tele Satani e faatalitonu tagata e tuliloa mea e lē moni pe faatauvaa. O se faataʻitaʻiga, ua ia faasesēina le toʻatele o tagata ia vaai i meafaitino e maua ai le saogalemu. E foliga mai e aogā tupe, meatotino, ma galuega e lelei le totogi. Ae o ā mea e mafai ona fai e meafaitino pe a faalētonu le soifua mālōlōina, paʻū le tamaoaiga, pe tutupu mala faalenatura? O le ā lo latou aogā pe afai e faanoanoa tagata, manaʻomia se fuafuaga o le olaga, se taʻitaʻiga, ma tali i fesili tāua o le olaga? O le ā se fesoasoani e maua mai ai pe a fesagaʻi ma le oti? Afai e tatou te vāai i meafaitino e faamalieina ai o tatou manaʻoga faaleagaga, o le a oo ina tatou faanoanoa. O meafaitino e lē maua ai se laveaʻiga, ona o ni mea e faatauvaa. I se tulaga aoao tetele, e mautinoa e lē aumaia ai se puipuiga faaletino, ona e leai so latou aogā tumau, pe a mafaufau i le puupuu o le olaga o le tagata o loo iai nei, pe oo foʻi ina mamaʻi ma feoti. (Faata. 23:4, 5) Ua sili atu la ona moni lo tatou Atua o Ieova! E faatoʻā tatou maua le saogalemu moni, pe a iai sa tatou faiā malosi ma ia. Maʻeu se faamanuiaga tāua tele! Ia aua lava neʻi o tatou lafoaʻia o ia, ona o le saʻilia o mea e lē moni pe faatauvaa.

17. O le ā sau faaiʻuga ua fai e tusa ai ma taaʻiga leaga na tatou talanoaina?

17 Pe e lē o faamanuiaina ea i tatou i le avea o Ieova ma a tatou Uō, ma o sē e Taʻitaʻia la tatou faigāmalaga i le olaga? Afai e faaauau ona tatou utagia ana lapataʻiga alofa faasaga i taaʻiga leaga e tolu​—lamatiaga mai i isi tagata, o lamatiaga mai totonu o i tatou lava, ma lamatiaga mai i mea e lē moni—​o le a tatou taunuu atu ai i lo tatou taunuuga o le ola e faavavau. I le mataupu o sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai isi lapataʻiga e tolu ua saunia e Ieova, ina ia fesoasoani iā i tatou e ʻinoʻino ma ʻalofia ai ala sesē, ia e taʻitaʻisesēina ai le toʻatele o tagata.​—Sala. 119:128.

O le ā Sou Manatu?

E faapefea ona e faatatauina mataupu silisili o loo faaalia i Mau o loo mulimuli mai?

Esoto 23:2

Numera 15:37-39

1 Samuelu 12:21

Salamo 119:128

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 11]

Pe na tofotofoina oe e mulimuli atu i le toʻatele?

[Ata i le itulau 13]

Aiseā e mataʻutia ai le mulimuli atu i se lagona masani?

[Ata i le itulau 14]

Po o e tuliloaina ni mea e lē moni pe faatauvaa?