Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai le ‘Aufaitau

Fesili Mai le ‘Aufaitau

Fesili Mai le ʻAufaitau

Pe e mafai ona taʻua patino le aofaʻi o valoaga e uiga i le Mesia, o loo iai i Tusitusiga Eperu?

O le suʻesuʻeina lelei o Tusitusiga Eperu, e mafai ai ona tatou iloa le tele o valoaga na faataunuuina iā Iesu Keriso. O nei valoaga sa valoia ai faamatalaga e uiga i le talaaga o le Mesia, le taimi e aliaʻe mai ai, ana mea e fai, le auala e feutagaʻi ai tagata ma ia, ma lona tulaga i le faatulagaga a Ieova le Atua. Ua faia aʻe ai i nei valoaga se ata atoa e tasi, e fesoasoani iā i tatou e iloa ai o Iesu o le Mesia. Peitaʻi, e ao ona tatou faaeteete pe a taumafai e iloa le aofaʻi patino o valoaga e uiga i le Mesia, o loo iai i Tusitusiga Eperu.

E lē o tagata uma e ioe po o lē fea valoaga e faatatau pe e lē o faatatau atu i le Mesia. Na taʻua e Alfred Edersheim i lana tusi The Life and Times of Jesus the Messiah, na faavasega i tusitusiga faarapi anamua fuaitau e 456 mai i Tusitusiga Eperu, e faapea o loo faatatau atu i le Mesia, e ui o le tele o na fuaitau e lē o taʻua patino mai ai le Mesia. O le iloiloina totoʻa o nei fuaitau e 456, ua lāgā ai ni fesili pe faamata o nisi o na fuaitau o loo faavaloaga e faatatau atu iā Iesu Keriso. O se faaaʻoaʻoga, na faapea mai Edersheim sa manatu tagata Iutaia, o loo faatatau atu le Kenese 8:11 i le Mesia. Sa latou manatu “o le lau olive lea na aumai e le lupe, sa aumai mai le Mauga o le Mesia.” Sa ia taʻua foʻi le Esoto 12:42. Na ia tusi e faamatala le malamalamaga lē saʻo o tagata Iutaia e faatatau i lenei mau: “Ina ua alu ese Mose mai le toafa, na faapea foʻi ona alu ese mai le Mesia mai Roma.” E mautinoa e faigatā tele ona faamatala e le toʻatele o tagata atamamai ma isi, ia nei mau e lua ma faamatalaga sesē e faatatau iā Iesu Keriso.

E tusa foʻi pe na o le pau na o valoaga ua mafai ona tatou iloa na faataunuu moni iā Iesu Keriso, ae e faigatā iā i tatou ona ioeina se aofaʻiga patino. Seʻi fai ma faataʻitaʻiga le mataupu e 53 o le Isaia, lea e iai ni vala faavaloaga e faatatau i le Mesia. Na valoia i le Isaia 53:2-7: “E leai sona tino malualii . . . Ua inosia o ia ma tuulafoaʻiina e tagata . . . Ua ia tauave o tatou maʻi . . . Ua tuʻia o ia ona o a tatou solitulafono . . . E pei o le tamaʻi mamoe ua taʻitaʻiina ia fasia.” Pe e tatau ona manatu i nei faamatalaga atoa i le Isaia mataupu e 53, o se valoaga faa-Mesia se tasi, pe e tatau ona vaai i ai i nei uiga taʻitasi o le Mesia, o ni valoaga eseese?

Seʻi manatu foʻi i le Isaia 11:1 lea e faitauina faapea: “O le a tupu mai se lālā itiiti i le pogati o Iese; o le a tupu mai foʻi se tātupu e fuatele mai i ona aa.” O loo toe aliaʻe mai lenei valoaga i le fuaiupu e 10, ma e talitutusa lava faaupuga. Pe e tatau ona tatou manatu i nei fuaiupu e lua o ni valoaga e eseese, po o se valoaga e tasi a ua toe taʻua? O le faaiʻuga la i le Isaia mataupu e 53 ma le Isaia mataupu e 11, e mautinoa o le a aafia ai le aofaʻiga atoa o valoaga e faatatau i le Mesia.

Peitaʻi, e lelei ona tatou ʻalofia le uaʻi patino atu i le aofaʻiga atoa o valoaga e uiga i le Mesia, o loo iai i Tusitusiga Eperu. Ua lomia e le faalapotopotoga a Ieova se lisi e faaalia ai le anoanoaʻi o valoaga, e faatatau iā Iesu ma o latou faataunuuga. * E mafai ona avea nei lisi ma fesoasoani ma faalaeiauga iā i tatou, i suʻesuʻega a le tagata lava ia ma suʻesuʻega a le aiga, faapea la tatou faiva. E lē gata i lea, o le tele o valoaga e faatatau i le Mesia, po o le ā lava lo latou aofaʻi, o le faamaoniga maumaututū lea e tatou te iloa ai o Iesu o le Keriso, po o le Mesia.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau e 1223; Tusi 2, itulau e 387; “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial,” itulau e 343-344; O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? itulau e 200.