Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Sa Latou Faatalitali i le Mesia

Sa Latou Faatalitali i le Mesia

Sa Latou Faatalitali i le Mesia

“Na faatalitali tagata uma, ma manatunatu i o latou loto iā Ioane, pe e lē o ia o le Mesia.”​—LUKA 3:15, THE EMPHATIC DIAGLOTT.

1. O le ā le faasilasilaga na faalogo atu ni leoleo mamoe o faia mai e se agelu?

UA OO i le pō. O loo iai leoleo mamoe i le fanua e leoleo a latou lafu. Ua matuā faateʻia i latou ina ua tū mai le agelu a Ieova i o latou luma, ma ua pupula faataaliʻoliʻo iā i latou le mamalu o le Atua! Faafofoga foʻi! Ua faia e le agelu se faasilasilaga mataʻina e faapea: “Aua tou te fefefe. Faauta! Ou te faailoa atu iā te outou le tala lelei e olioli ai tagata uma, auā ua fanau mai i le asō, . . . le Faaola, o Keriso le Alii,” o lē ua faamaonia o le a avea ma Mesia. E ono maua e leoleo mamoe lenei pepe, o loo taoto i le mea e tuu ai meaʻai a manu, i se aai e lata ane. Ona faafuaseʻi lea ona amata ona vivii atu iā Ieova le “ʻau e toʻatele mai le lagi” ma faapea atu: “Ia tuu atu le viiga i le Atua o i le lagi, ma le filemu i le lalolagi i tagata ua ia finagalo malie i ai.”—Luka 2:8-14.

2. O le ā le uiga o le upu “Mesia,” ma e faapefea ona iloa o ia?

2 Atonu ua tomānatu leoleo mamoe, ʻpo o ai le Mesia?’ O le mea moni, ua iloa e leoleo mamoe Iutaia, o le “Mesia” po o “Keriso” e faasino atu i “Lē ua Faauuina” e le Atua. (Eso. 29:5-7) Ae e faapefea ona latou aʻoaʻoina atili ma faatalitonu isi, o le pepe lea na taʻua e le agelu o ia lea o le Mesia ua tofia e Ieova? E ala i le iloiloina o valoaga o loo maua i Tusitusiga Paia Eperu, ma faatusatusa na valoaga i galuega ma le soifuaga o lenei tamaitiiti.

Aiseā na Nonofo Faatalitali ai Tagata?

3, 4. O le ā so tatou malamalamaga i le Tanielu 9:24, 25?

3 Ina ua aliaʻi mai Ioane le Papatiso i tausaga mulimuli ane, na taumānatu tagata pe e lē o le Mesia lea ua taunuu, ona o ana upu ma galuega na fai. (Faitau le Luka 3:15.) Atonu sa saʻo le malamalamaga o nisi e faatatau i se valoaga e uiga i le Mesia, o “vaiaso e fitu sefulu.” Afai o le tulaga lenā, na mafai la ona latou iloa le taimi e aliaʻi mai ai le Mesia. Ua taʻu mai i se vaega o le valoaga e faapea: “E amata mai i le alu atu o le poloaʻiga e toe fausia ma toe atiina aʻe Ierusalema seʻia oo atu i le Mesia le Taʻitaʻi, e fitu vaiaso atoa foʻi ma vaiaso e ono sefulu lua.” (Tani. 9:24, 25) E talitonu tagata atamamai eseese, o nei vaiaso o loo faatatau atu i tausaga. O se faataʻitaʻiga, ua faapea mai se tasi faaliliuga o le Tusi Paia o le Revised Standard Version: “Ua atofaina vaiaso e fitu sefulu o tausaga.”

4 Ua iloa e auauna a Ieova i aso nei, o vaiaso e 69 po o tausaga e 483 o loo i le Tanielu 9:25, na amata i le 455 T.L.M. ina ua avatu le poloaʻiga a le tupu o Peresia o Aretaseta iā Neemia, ia toe faalelei ma toe fausia Ierusalema. (Nee. 2:1-8) Na muta na vaiaso i tausaga e 483 mulimuli ane ai, i le 29 T.A., ina ua papatiso Iesu le Nasareta ma faauuina i le agaga paia, ma avea ai ma Mesia.—Mata. 3:13-17. *

5. O ā valoaga o le a tatou iloiloina nei?

5 Seʻi o tatou iloiloina nei ni nai valoaga mai le tele o isi valoaga e uiga i le Mesia, lea na faataunuuina i le fanau mai o Iesu, lona soifuaga a o laʻitiiti ma lana faiva. E mautinoa o le a faamalosia ai lo tatou faatuatua i afioga faavaloaga a le Atua. O le a saunia ai foʻi faamaoniga manino e faapea, o Iesu o le Mesia moni lea ua loa ona faatalitali i ai.

Na Valoia Lona Soifuaga a o Laʻitiiti

6. Faamatala le auala na faataunuu ai le Kenese 49:10.

6 E tatau ona fanau mai le Mesia i le ituaiga o Isaraelu o Iuta. A o faamanuia Iakopo i ona atalii ina ua lata i lona maliu, na valoia e lenei augātamā: “E lē liliuese le tootoo mai iā Iuta, ma le tootoo a le taʻitaʻi mai i ona vae, seʻia maliu mai Sailo; ma e usiusitaʻi foʻi nuu iā te ia.” (Kene. 49:10) E toʻatele tagata atamamai Iutaia i aso ua mavae, na latou faafesootaʻia na upu i le Mesia. Na amata i le pulega a le Tupu Iutaia o Tavita, ona tumau le tootoo (pulega tautupu) ma le tootoo a le taʻitaʻi (le pule e avatu ai faatonuga) i le ituaiga o Iuta. O “Sailo,” o lona uiga “O Ia o Lē e Ana; O Ia e Ana ia Mea.” O le a faaiʻuina le gafa tautupu o Iuta iā “Sailo,” o le Suli e tumau, auā na taʻu atu e le Atua iā Setekaia, le tupu mulimuli o Iuta e faapea, o le a tuuina atu le palealii i lē ua iai le pule faaletulafono. (Eseki. 21:26, 27) Ina ua mavae Setekaia, e na o Iesu mai i ē na tupuga mai iā Tavita na folafola i ai le pulega tautupu. A o leʻi fanau mai Iesu, na taʻu atu e le agelu o Kaperielu iā Maria: “E foaʻiina atu e Ieova le Atua iā te ia le nofoālii o Tavita lona tamā, ma o le a fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau, o lona malo foʻi e leai sona gataaga.” (Luka 1:32, 33) O Sailo, o Iesu Keriso lea, o lē na tupuga mai iā Iuta ma Tavita.—Mata. 1:1-3, 6; Luka 3:23, 31-34.

7. O fea na fanau ai le Mesia, ma aiseā e mataʻina ai?

7 O le a fanau mai le Mesia i Peteleema. Na tusi le perofeta o Mika: “O oe, Peteleema Efarata e, o lē e sili ona itiiti ma e lē aofia i le faitau afe o Iuta, e tupu mai iā te oe mo aʻu o lē o le a avea ma pule i Isaraelu, o lē e mai anamuā lona tupuaga, e mai i aso lava ua leva.” (Mika 5:2) O le a fanau mai le Mesia i le aai Iutaia o Peteleema, lea sa taʻua muamua o Efarata. E ui na nonofo le tinā o Iesu, o Maria, ma lona tamāfai o Iosefa i Nasareta, ae o le faatonuga a Roma mo se tusigāigoa na ala ai ona ō atu i Peteleema, lea na fanau ai Iesu i le 2 T.L.M. (Mata. 2:1, 5, 6) Maʻeu se faataunuuga mataʻina o le valoaga!

8, 9. O le ā na valoia e faatatau i le fanau mai o le Mesia ma mea na tutupu mulimuli ane ai?

8 E fanau mai le Mesia i se taupou. (Faitau le Isaia 7:14.) O le upu Eperu bethu·lahʹ o lona uiga o le “taupou,” ae e iai foʻi le isi upu i le gagana Eperu o le (ʽal·mahʹ) o loo maua i le Isaia 7:14. O loo valoia ai i inei o le a fanau mai e “le tamaʻitaʻi [ha·ʽal·mahʹ]” se tama tama. O le upu ʽal·mahʹ e faatatau atu i le tamaʻitaʻi o Repeka a o leʻi faaipoipo. (Kene. 24:16, 43) Ona na faagaeeina o ia, na faaaogā ai e Mataio le upu Eleni mo le “taupou” o le (par·theʹnos), ina ua taʻua e faapea na faataunuu le Isaia 7:14 i le fanau mai o Iesu. Ua taʻua e le ʻau Faievagelia o Mataio ma Luka, na tō le taupou o Maria e ala i le agaga o le Atua.—Mata. 1:18-25; Luka 1:26-35.

9 O le a fasiotia tamaiti pe a mavae le fanau mai o le Mesia. Na iai se mea faapena na tupu i senituri muamua atu ina ua faatonu e le Farao o Aikupito ia lafoaʻi pepe tama i le vaitafe o le Naila. (Eso. 1:22) Ae e faapitoa le mataʻina o le Ieremia 31:15, 16, lea na faamatalaina ai Rasela o loo tagiauē ona o lana fanau ua ave i “le nuu o le fili.” Na lagona mamao atu i Rama, o se oganuu a Peniamina i le itu i mātū o Ierusalema, le leo o lana auēga. Ua faaalia i upu a Mataio, na faataunuuina upu a Ieremia ina ua faatonu e le tupu o Herota, le fasiotia o pepe tama i Peteleema ma ona itumalo uma. (Faitau le Mataio 2:16-18.) Seʻi mafaufau i le faanoanoa ma le faavauvau na iai i lenā vaipanoa!

10. Faamatala le auala na faataunuu ai iā Iesu le Hosea 11:1.

10 I le pei o tagata Isaraelu, o le a valaauina le Mesia mai Aikupito. (Ho. 11:1) A o leʻi aumaia le faatonuga a Herota e fasiotia pepe tama, na faatonu e se agelu Iosefa, ma Maria, ma Iesu e ō i Aikupito. Na nonofo ai i inā “seʻia mavae le oti o Herota, ina ia taunuu ai le afioga a Ieova e ala i lana perofeta [o Hosea] e faapea: ʻNa ou valaauina loʻu atalii mai Aikupito.’” (Mata. 2:13-15) O le mea moni, e lē mafai ona faatulaga e Iesu so o se mea na valoia, e fesootaʻi atu i lona fanau mai ma lona soifuaga a o laʻitiiti.

Ua Gaoioi le Mesia!

11. Na faapefea ona sauniunia le ala i luma o Lē ua Faauuina e Ieova?

11 E saunia le ala i luma o Lē ua Faauuina e le Atua. Na valoia e Malaki o le a faia e “Elia le perofeta,” le galuega o le sauniunia o loto o tagata mo le taunuu mai o le Mesia. (Faitau le Malaki 4:5, 6.) Na faailoa mai e Iesu o lenei “Elia,” o Ioane le Papatiso. (Mata. 11:12-14) Na taʻu mai foʻi e Mareko, o le faiva a Ioane na faataunuu ai upu faavaloaga a Isaia. (Isa. 40:3; Mare. 1:1-4) E leʻi faatulaga e Iesu Ioane e faia se galuega e pei o le galuega a Elia, o le avea ma Lē e muamua atu i ona luma. O galuega a “Elia” e pei ona valoia, na faia e tusa ai ma le finagalo o le Atua, e avea ma auala e faailoa mai ai le Mesia.

12. O le ā le galuega na faatonuina e fai ua fesoasoani e faailoa mai ai le Mesia?

12 Ua fesoasoani se galuega na faatonu e le Atua, ina ia faailoa mai ai le Mesia. I le sunako i Nasareta, le aai lea na soifua aʻe ai Iesu a o laʻitiiti, na ia faitau mai ai i le tusi tāʻai a Isaia ma faatatauina iā te ia upu o loo iai: “Ua i oʻu luga le agaga o Ieova, auā ua ia faauuina aʻu e folafola le tala lelei i ē e matitiva, ua ia auina atu aʻu e talaʻi le saʻolotoga i ē ua ave faapagota, ma ia pupula mata o ē e tauaso, ma ia faasaʻolotoina ē ua nutimomoia, ia talaʻi le tausaga e talileleia mai ai e Ieova.” Talu ai o ia moni lea o le Mesia, ua tonu ai ona fetalai Iesu: “O le aso nei ua taunuu ai lenei mau ua outou faalogo i ai.”—Luka 4:16-21.

13. Na faapefea ona valoia le faiva a Iesu i Kalilaia?

13 Sa muaʻi valoia le faiva a le Mesia i Kalilaia. E tusa ai o le “laufanua o Sepulona, ma le laufanua o Nafatali . . . o Kalilaia ua nofoia e tagata o nuu ese,” na tusi Isaia e faapea: “Ua vaaia e tagata o ē ua savavali i le pōuliuli le malamalama tele. A o i latou ua nonofo i le laueleele ua pogisa tele, ua susulu atu iā i latou le malamalama.” (Isa. 9:1, 2) Na amata le faiva a Iesu i le lautele i Kalilaia ma nofo i Kapanaumi, lea sa toʻatele tagata o Sepulona ma Nafatali na olioli ai i aogā o le malamalama faaleagaga na ia avatu iā i latou. (Mata. 4:12-16) A o iai i Kalilaia, na avatu e Iesu se Lauga i luga o le Mauga, filifilia ona aposetolo, faia lana uluaʻi vavega, ma e foliga mai sa faaali atu o ia i ona soo pe ā ma le toʻa 500 ina ua mavae lona toetū. (Mata. 5:1–7:27; 28:16-20; Mare. 3:13, 14; Ioa. 2:8-11; 1 Kori. 15:6) Na ia faataunuuina le valoaga a Isaia e ala i le talaʻi i “laufanua o Sepulona ma le laufanua o Nafatali.” O le mea moni, na alu atu foʻi Iesu ma talaʻi le feʻau o le Malo i isi vaipanoa i Isaraelu.

Na Valoia Isi Galuega a le Mesia

14. O le ā le auala na faataunuu ai iā Iesu le Salamo 78:2?

14 E tautala le Mesia i faataoto, po o talafaatusa. Na pese le faisalamo o Asafo: “Ou te tautala atu i se faataoto.” (Sala. 78:2) E faapefea ona tatou iloa sa faatatau lenei mau faavaloaga iā Iesu? Ua taʻu mai e Mataio iā i tatou. Ina ua uma ona taʻua talafaatusa na faatusa ai e Iesu le Malo i se fatu o le sinapi ua amata ona tupu, ma le mea faafefete, ona faapea mai lea o Mataio: “O le mea moni, e fetalai atu o ia iā i latou i taimi uma i talafaatusa; ina ia taunuu ai le mea na fai atu ai e ala i le perofeta o lē na faapea mai: ʻOu te tautala atu i talafaatusa, ou te faailoa atu mea ua natia talu ona faavaeina o le lalolagi.’” (Mata. 13:31-35) O upu faavaloaga, po o faataoto, o auala ia e sili ona aogā na faaaogā e Iesu e aʻoaʻo atu ai.

15. Faamatala mai le auala ua faataunuu ai le Isaia 53:4.

15 O le a tauave e le Mesia o tatou maʻi ma tigā. Na valoia e Isaia: “E moni ua ia tauave o tatou maʻi; ua ia tauave foʻi o tatou tigā.” (Isa. 53:4) Na faamatala e Mataio e faapea, ina ua uma ona faamālōlō le tinā o le avā a Peteru, ona faamālōlō lea e Iesu o isi ina ia “taunuu ai le upu a le perofeta o Isaia: ʻUa ia tauave o tatou maʻi ma tigā.’” (Mata. 8:14-17) Ma o se tasi lea o le tele o mea na tutupu ua faamauina, na faamālōlō ai e Iesu se tagata maʻi.

16. Na faapefea ona faaalia e le aposetolo o Ioane, na faataunuu e Iesu le Isaia 53:1?

16 E ui i mea lelei uma na faia e le Mesia, ae e lē talitonu le toʻatele o tagata iā te ia. (Faitau le Isaia 53:1.) Ina ia faaalia ua faataunuuina lenei valoaga, na tusi Ioane: “E ui lava i le tele o faailoga na ia faia i o latou luma, ae latou te leʻi faatuatua lava iā te ia, ina ia taunuu ai upu a le perofeta o Isaia e faapea: ʻIeova e, o ai ua faatuatua i le mea ua matou faalogo i ai? O ai foʻi ua faaalia i ai le aao o Ieova?’” (Ioa. 12:37, 38) E lē gata i lea, na faatuatua tagata i le tala lelei iā Iesu le Mesia, i le taimi o le faiva a le aposetolo o Paulo.—Roma 10:16, 17.

17. O le ā le faatatauga o le Salamo 69:4 na faia e Ioane?

17 O le a ʻinoʻino fua tagata i le Mesia. (Sala. 69:4) Ua toe taʻua e le aposetolo o Ioane upu a Iesu: “Pe ana ou lē faia iā i latou galuega e leʻi faia e se tasi, po ua leai sa latou agasala, a o lenei ua latou vāai i aʻu galuega, ma ua ʻinoʻino mai iā te aʻu, e faapea foʻi ma loʻu Tamā. Ae ua tutupu nei mea ina ia taunuu ai le upu ua tusia i la latou Tulafono, ʻUa latou ʻinoʻino fua mai iā te aʻu.’” (Ioa. 15:24, 25) E masani lava pe a taʻu le “Tulafono,” o lona uiga o Tusitusiga Paia uma. (Ioa. 10:34; 12:34) Ua faamaonia i faamaumauga a le ʻAu Faievagelia na inosia Iesu, aemaise lava i taʻitaʻi lotu Iutaia. E lē gata i lea, na fetalai mai le Keriso: “E leai se mea e ʻinoʻino ai fua le lalolagi iā te outou, a ua ʻinoʻino mai iā te aʻu, auā ua ou molimau i ana galuega leaga.”—Ioa. 7:7.

18. O ā iloiloga atili e tatau ona faamalosia ai lo tatou talitonuga o Iesu o le Mesia?

18 Na mautinoa e soo o Iesu i le uluaʻi senituri, o Iesu o le Mesia lea, ona ua ia faataunuuina valoaga e faatatau i le Mesia o loo tusia i Tusitusiga Eperu. (Mata. 16:16) E pei ona tatou iloa, na faataunuuina nisi o nei valoaga i le taimi o le soifuaga o Iesu le Nasareta a o laʻitiiti, faapea ma lana faiva. O le a iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai, isi valoaga e faatatau i le Mesia. O lo tatou manatunatu faatasi ma le tatalo i na valoaga, e mautinoa o le a faamalosia ai lo tatou talitonuga, o Iesu Keriso o ia moni lea o le Mesia ua tofia e Ieova lo tatou Tamā i le lagi.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Mo se talanoaga auʻiliʻili o “vaiaso e fitu sefulu,” tagaʻi i le mataupu e 11 o le tusi, Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!

E Faapefea Ona E Tali?

• O ā valoaga na faataunuuina e fesootaʻi atu i le fanau mai o Iesu?

• Na faapefea ona saunia le ala i luma o le Mesia?

• O ā upu faavaloaga o loo i le Isaia mataupu e 53 na faataunuuina iā Iesu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]