Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoasoani i Tane ia Aga‘iga‘i i Luma Faaleagaga

Fesoasoani i Tane ia Aga‘iga‘i i Luma Faaleagaga

Fesoasoani i Tane ia Agaʻigaʻi i Luma Faaleagaga

“E amata atu nei ona e maua tagata.”—LUKA 5:10.

1, 2. (a) Na faapefea ona tali atu tane i le talaʻiga a Iesu? (e) O le ā o le a talanoaina i lenei mataupu?

A O ALU se talaʻiga faataamilo a Iesu ma ona soo i Kalilaia, sa latou tuuvaa ese atu i se vaa ina ia ō atu i se nofoaga tuufua. Ae na savavali atu le motu o tagata ma mulimuli atu iā i latou. O le aofaʻi o i latou na iai i lenā aso, “e tusa ma le toʻalima afe o tane, ae e leʻi faitauina ai fafine ma tamaiti.” (Mata. 14:21) I se tasi taimi, na faalatalata atu ai se motu o tagata iā Iesu, ma le faanaunauga ia faamālōlōina ma faalogo atu i ana fetalaiga. Sa aofia ai iā i latou na le “toʻafā afe tane . . . , ae e leʻi faitauina ai fafine ma tamaiti.” (Mata. 15:38) E tatou te iloa mai i inei, e toʻatele tane na ō atu iā Iesu ma fiafia i ana aʻoaʻoga. Ae na faatalitalia e Iesu e toʻatele nisi tagata o le a tali mai, auā ina ua uma ona faapogaia le puʻeina faavavega o iʻa, ona fetalai atu lea o Iesu i lona soo o Simona: “E amata atu nei ona e maua tagata.” (Luka 5:10) Sa tatau i ona soo ona tuutuu i le loloto a latou upega i le sami o le fanau a tagata, ona mafai lea ona faatalitalia o le a latou “maua” ituaiga uma o tagata, e aofia ai ma le toʻatele o tane.

2 E faapena foʻi aso nei, o loo fiafia ma tali mai tane i le feʻau o le Tusi Paia lea e tatou te talaʻia atu. (Mata. 5:3) Peitaʻi, e toʻatele tane ua faatalatū ma e lē o mafai ona agaʻigaʻi i luma faaleagaga. E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu iā i latou? E ui lava e leʻi faia e Iesu se auala faapitoa i le faiva ina ia saʻilia ai tane, ae e mautinoa na ia taʻua mataupu sa popole tele ai tane i ona aso. E ala i le faaaogāina o lana faaaʻoaʻoga, seʻi o tatou talanoaina le auala e mafai ai ona tatou fesoasoani i tane, i le feagai ai ma tulaga masani e tolu o loo atugalu ai i aso nei: (1) le saʻilia o mea e ola ai, (2) popole i manatu o isi tagata, ma (3) lagona o le lē agavaa.

Saʻilia o Mea e Ola Ai

3, 4. (a) O le ā le popolega autū o le toʻatele o tane? (e) Aiseā e faamuamua ai e nisi tane le saʻilia o mea e ola ai nai lo o mea faaleagaga?

3 Na faapea atu se tusiupu iā Iesu: “Le Aʻoaʻo e, ou te mulimuli atu iā te oe i mea uma e te maliu atu i ai.” Peitaʻi, ina ua fetalai atu Iesu iā te ia “o le Atalii o le tagata e leai se mea e moe ai,” sa suia le manatu o le tusiupu. Atonu sa popole le tusiupu po o fea a maua mai ai ana meaʻai po o fea foʻi o le a nofo ai, auā e lē o iai se faamaoniga e iloa ai na avea o ia ma soo o Keriso.—Mata. 8:19, 20.

4 E masani lava ona faamuamua e tane le mautū faaletino nai lo o mea faaleagaga. O le toʻatele o i latou e faamuamua le mauaina o ni aʻoaʻoga maualuluga ma se galuega e lelei le totogi. I o latou manatu, e sili atu ona talafeagai ma tāua le taui o le saʻilia o tupe, nai lo o se aogā e ono maua mai i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ma le saʻilia o se mafutaga vavalalata ma le Atua. Atonu e latou te fiafia i mea o loo aʻoaʻoina i le Tusi Paia, ae “ona o le popole i lenei faiga o mea a le lalolagi ma le malosi taufaasesē o le ʻoa,” ua fetinaʻiina ai le fiafia atonu o loo iā i latou. (Mare. 4:18, 19) Seʻi o tatou iloilo le auala na fesoasoani ai Iesu i ona soo ina ia toe fetuunaʻi mea e latou te faamuamua.

5, 6. O le ā sa fesoasoani iā Aneterea, Peteru, Iakopo ma Ioane, e filifili ai po o le ā le galuega e sili ona tāua iā i latou?

5 Sa galulue toʻalua Aneterea ma lona uso o Simona Peteru i se pisinisi faifaiva. Sa faapena foʻi Ioane ma lona uso o Iakopo ma lo la tamā o Sepetaio. Sa lelei la latou pisinisi, ma o lea na manaʻomia ai sa latou ʻaufaigaluega. (Mare. 1:16-20) Ina ua faatoʻā faalogo Aneterea ma Ioane e faatatau iā Iesu mai iā Ioane le Papatiso, sa la talitonu ua la maua le Mesia. Sa faailoa atu e Aneterea le tala lelei i lona uso o Simona Peteru, ma atonu sa faia foʻi faapena e Ioane i lona uso o Iakopo. (Ioa. 1:29, 35-41) I ni masina mulimuli ane ai, sa auai faatasi le toʻafā lenei ma Iesu a o talaʻi o ia i Kalilaia, Iutaia ma Samaria. Ona toe foʻi lea o soo e toʻafā i a latou pisinisi faifaiva. Sa latou naunau i mea faaleagaga, ae e latou te leʻi manatu i le galuega talaʻi o le galuega lea e sili ona tāua.

6 I se taimi mulimuli ane, na valaaulia ai e Iesu Peteru ma Aneterea e mulimuli atu iā te ia ma avea ma “faifaiva i tagata.” Na faapefea ona la tali atu? “Ona la tuua loa lea o lo la upega, ae mulimuli atu iā te ia.” E faapena foʻi Iakopo ma Ioane. “Ona la tuua loa lea o le vaa ma lo la tamā, ae mulimuli atu iā te ia.” (Mata. 4:18-22) O le ā sa fesoasoani i nei tane ina ia auai ai i le faiva faataimi atoa? Pe ona o se faalogona na teʻi lava ua tupu aʻe iā i latou ma faia ai lenā filifiliga? E leai! I masina muamua atu, na faalogo ai nei tane iā Iesu, vāai o ia faia vavega, mātauina lona maelega mo le amiotonu, ma molimauina le mataʻina o le tali mai a tagata i lana talaʻiga. O le iʻuga, na matuā faamalosia ai lo latou faatuatua iā Ieova ma lo latou maufaatuatuaina o ia!

7. E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata aʻoga o le Tusi Paia e atiaʻe lo latou faatuatuaina o Ieova?

7 E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Iesu i le fesoasoani atu i a tatou tagata aʻoga o le Tusi Paia, e atiaʻe lo latou faatuatuaina o Ieova? (Faata. 3:5, 6) O le auala e tatou te aʻoaʻo atu ai e mafai ona iai se aafiaga i lenei mea. Pe a aʻoaʻo atu, e mafai ona tatou faamatilatila atu le folafolaga a le Atua o le a ia matuā faamanuiaina i tatou, pe afai e tatou te faamuamua mea e fesootaʻi atu i le Malo. (Faitau le Malaki 3:10; Mataio 6:33.) E ui lava e mafai ona tatou faaaogāina mau eseese ina ia faamamafa ai le auala e tausia ai e Ieova ona tagata, ae aua foʻi neʻi galo le aafiaga o a tatou lava faaaʻoaʻoga. O le faamatala atu o mea na tutupu i o tatou lava olaga, e mafai ona matuā fesoasoani i a tatou tagata aʻoga ina ia faalagolago atu ai iā Ieova. E mafai foʻi ona tatou faamatala atu mea na tutupu e faalaeiau ai, ia e tatou te faitau ai i a tatou lomiga. *

8. (a) Aiseā e tāua ai i se tagata aʻoga o le Tusi Paia ona ʻtofotofo ma iloa e lelei Ieova’? (e) E faapefea ona tatou fesoasoani i a tatou tagata aʻoga ina ia tofo totino i le lelei o Ieova?

8 E ese mai i le faitau ma faalogologo i le auala na tofo ai nisi i le faamanuia a Ieova, e iai isi mea e manaʻomia ina ia atiaʻe ai le faatuatua malosi. E manaʻomia foʻi ona tofo totino se tagata aʻoga o le Tusi Paia i le lelei o Ieova. Na pese le faisalamo: “O outou le nuu e, inā outou tofotofo ia ma iloa ai e lelei Ieova; e fiafia foʻi le tagata e sulufaʻi atu iā te ia.” (Sala. 34:8) E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata aʻoga ia iloa e lelei Ieova? Seʻi faapea o loo popole se tagata aʻoga e faatatau i le tulaga tautupe, ae o loo taumafai foʻi e manumalo i se masaniga leaga e pei o le ulaula, taalo i taaloga faitupe, po o le inu tele. (Faata. 23:20, 21; 2 Kori. 7:1; 1 Timo. 6:10) Pe e lē fesoasoani le aʻoaʻoina o le tagata aʻoga e tatalo mo le fesoasoani a le Atua ia manumalo i se masaniga leaga, ina ia tofo ai i le lelei o Ieova? Ia mafaufau foʻi i le mea e tupu pe a tatou faalaeiau le tagata aʻoga ia faamuamua mea faaleagaga, e ala i le iai o se taimi o le vaiaso e suʻesuʻe ai le Tusi Paia, ma sauniuni ai ma auai i sauniga faa-Kerisiano. Auā a o ia tofo totino i le faamanuia a Ieova i ana taumafaiga, o le a matuā faamalosia ai lona faatuatua!

Popole i Manatu o Isi Tagata

9, 10. (a) Aiseā na faalilolilo ai pea e Nikotemo ma Iosefa o Arimataia lo la naunau iā Iesu? (e) Aiseā e faatalatū ai nisi tane i aso nei e mulimuli atu iā Keriso?

9 Ona o omiga mai i isi tagata, e ono faatalatū ai nisi tane e mulimuli atoatoa atu iā Keriso. Sa faalilolilo pea e Nikotemo ma Iosefa o Arimataia lo la naunau iā Iesu, ona na la fefefe i faamatalaga e ono fai atu po o mea e faia e isi tagata Iutaia pe a latou iloaina. (Ioa. 3:1, 2; 19:38) Sa iai le māfuaaga na la fefefe ai. Sa matuā ʻinoʻino taʻitaʻi lotu iā Iesu, auā o so o se tasi na faapea mai ua faatuatua iā te ia, na faateʻaina lenā tagata mai i le sunako.—Ioa. 9:22.

10 I nisi nofoaga i aso nei, afai e naunau tele se tane i le Atua, le Tusi Paia po o le lotu, e ono tauemua o ia e tagata e latou te faigaluega faatasi, ana uō po o tauaiga. I isi nofoaga, atonu e lamatia le ola o se tasi pe a talanoa e faatatau i le suia o lana tapuaʻiga. O le a sili ona faigatā omiga mai i isi, pe afai o loo auauna se tane i le vaega faafitafita, faiga faapolotiki, po o se tulaga maualuga i lona vaipanoa. O se faaaʻoaʻoga, na taʻutino mai e se tane i Siamani: “E saʻo mea o loo talaʻia e outou Molimau a Ieova. Ae afai e avea aʻu ma Molimau a Ieova i le asō, e oo atu taeao ua iloa uma lava e tagata. O le ā le manatu o tagata e matou te faigaluega faatasi, oʻu tuaoi, ma tagata e faifaimea faatasi ma lo matou aiga? E lē mafai ona ou onosaia lenā tulaga.”

11. Na faapefea ona fesoasoani Iesu i ona soo ina ia feagai ma le fefe i tagata?

11 E ui lava e leʻi palaaai aposetolo o Iesu, ae na tauivi i latou uma ma le fefe i tagata. (Mare. 14:50, 66-72) Na faapefea ona fesoasoani Iesu iā i latou ia agaʻigaʻi i luma e ui lava i omiga ogaoga mai i isi tagata? Sa faia e Iesu ni laasaga ina ia sauniunia ai ona soo mo teteega e mulimuli ane latou fesagaʻi. Na fetalai atu o ia: “E fiafia outou pe a inosia outou e tagata, ma latou tuliesea outou, ma faalumaina outou, ma taʻuleagaina o outou igoa ona o le Atalii o le tagata.” (Luka 6:22) Na lapataʻia e Iesu ona soo e tatau ona latou faatalitalia le faalumaina “ona o le Atalii o le tagata.” Na faamautinoa atu foʻi iai e Iesu o le a fesoasoani le Atua iā i latou, pe afai e latou te faalagolago atu iā te Ia mo le fesoasoani ma le malosi. (Luka 12:4-12) E lē gata i lea, na valaaulia e Iesu ē fou e auaufaatasi ma ona soo ma faauō atu iā i latou.—Mare. 10:29, 30.

12. O ā auala e mafai ona tatou fesoasoani ai i ē fou ina ia manumalo i le fefe i tagata?

12 E manaʻomia foʻi ona tatou fesoasoani atu i tagata aʻoga o le Tusi Paia ina ia manumalo i le fefe i tagata. E masani lava, e faigofie ona feagai ma se luʻi pe afai na e faatalitalia ma nofosauni e fesagaʻia. (Ioa. 15:19) O se faaaʻoaʻoga, ia fesoasoani i le tagata aʻoga e sauni se tali faigofie, talafeagai ma faavae mai le Tusi Paia, e tali atu ai i fesili po o faitioga e lāgā e tagata e latou te faigaluega faatasi po o isi tagata. E lē gata ia avea i tatou ma ana uō mamae, ae e mafai ona tatou faafeiloaʻi atu o ia i isi sui o le faapotopotoga, aemaise lava i latou atonu e iai se mea po o se tulaga e latou te tutusa lelei ai. Ae sili i na mea uma, e tatau ona tatou aʻoaʻo o ia e tatalo e lē aunoa ma ia tatalo mai le loto. O lenei mea o le a fesoasoani iā te ia e mafuta vavalalata atu ai iā Ieova, ma fai Ieova ma ona Sulufaʻiga ma Papa.—Faitau le Salamo 94:21-23; Iakopo 4:8.

Lagona o le Lē Agavaa

13. E faapefea i lagona o le lē agavaa ona faatalatū ai nisi mai le faia o mea faaleagaga?

13 O nisi tane e faatalatū mai le faia o mea faaleagaga, ona e lē lelei la latou faitau pe e lē sologa lelei le auala e faailoa atu ai o latou manatu, pe matamumuli foʻi. O nisi tane e lē mautonu pe a faamatala atu o latou manatu po o faalogona i luma o ni tagata se toʻatele. E foliga mai e latou te manatu e faigatā tele ona fai se suʻesuʻega, fai se tali i sauniga faa-Kerisiano, pe faamatala atu i isi o latou talitonuga. Ua faapea mai se uso Kerisiano: “A o oʻu laʻitiiti, ou te savali topetope atu e faatagā tuʻituʻi le faitotoʻa, ona toe savali lemū ese mai lea, ma mafaufau e talosia e lē o lagona pe iloa mai aʻu e se tasi. . . . Pe a mafaufau i le galuega talaʻi mai lea fale i lea fale, ou te lagona le fefe ma le popole.”

14. Aiseā na lē mafai ai e soo o Iesu ona faamālōlō se tamaitiiti na uluitinoina e temoni?

14 Seʻi manatu i le lē mautonu na oo i soo o Iesu ina ua lē mafai ona latou faamālōlōina se tamaitiiti na uluitinoina e temoni. Na alu atu le tamā o le tamaitiiti iā Iesu ma faapea atu: “Ua maua [loʻu atalii] i le maʻi māliu ma ua tigāina lava. E masani ona paʻū o ia i le afi ma le vai. Na ou aumaia o ia i ou soo, a ua lē mafai ona latou faamālōlōina o ia.” Na tulia e Iesu le temoni, ona faamālōlōina ai lea o le tamaitiiti. Na mulimuli ane faalatalata atu soo iā Iesu ma fesili atu: “Aiseā na lē mafai ai ona matou tulia le temoni?” Na tali mai Iesu: “Ona o le itiiti o lo outou faatuatua. Auā e moni ou te fai atu iā te outou, Afai e pei lo outou faatuatua o le fatu o le sinapi, tou te fai atu i lenei mauga, ʻIa siitia oe i o,’ ona siitia ai lea, ma e leai se mea tou te lē mafaia.” (Mata. 17:14-20) E manaʻomia le faatuatua iā Ieova ina ia manumalo ai i toʻatugā e pei o ni mauga. Ae afai e lē iloa e se tasi le tāua o le faia faapea, ma amata ona taulaʻi atu i ona lava tomai, o le iʻuga o le a lē taulau o ia ma iʻu ai ina lē mautonu.

15, 16. E ono mafai faapefea ona tatou fesoasoani i se tagata aʻoga o le Tusi Paia, ina ia manumalo i lagona o le lē agavaa?

15 O se auala lelei e fesoasoani ai i se tasi o loo tauivi ma lagona o le lē agavaa, o le faalaeiau lea o ia e taulaʻi atu iā Ieova nai lo o ia lava. Na tusi Peteru: “Ia faamaulalo . . . outou i lalo o le aao malosi o le Atua, ina ia faaeaina e ia outou i le taimi e tatau ai; ma ia taʻu atu o outou popolega uma iā te ia.” (1 Pete. 5:6, 7) O lenei tulaga e manaʻomia ai ona tatou fesoasoani i a tatou tagata aʻoga o le Tusi Paia ia tuputupu aʻe faaleagaga. O se tagata e naunau i mea faaleagaga, e na te matuā faatāua mea faaleagaga. E naunau i le Afioga a le Atua ma faaalia atu i lona olaga “le fua o le agaga.” (Kala. 5:22, 23) O sē e tatalo e lē aunoa. (Fili. 4:6, 7) E lē gata i lea, e saʻili atu o ia i le Atua mo le lototele ma le malosi ina ia fesagaʻia ai so o se tulaga, pe faataunuuina ai ma le taulau manuia so o se tofiga.—Faitau le 2 Timoteo 1:7, 8.

16 O nisi tagata aʻoga e ono manaʻomia foʻi le fesoasoani ina ia faaleleia ai o latou tomai e faitau ai, faia ai talanoaga, po o le aʻoaʻo atu. O isi e ono manatu e lē aogā i latou i le auaunaga i le Atua, ona o mea leaga na latou faia a o leʻi aʻoaʻoina e uiga iā te Ia. I na tulaga, atonu e pau le mea o loo latou manaʻomia, o lo tatou fesoasoani atu i ai ma le alofa ma le onosaʻi. Na fetalai Iesu: “E lē manaʻomia e tagata malolosi se fomaʻi, ae na o ē mamaʻi.”—Mata. 9:12.

“Maua” Atili Nisi Tane

17, 18. (a) O le ā le auala e tatou te ono maua atili ai nisi tane i le talaʻiga? (e) O le ā o le a tatou talanoaina i le mataupu o sosoo mai?

17 E tatou te naunau ia toʻatele nisi tane e tali mai i le feʻau e matuā faamalieina ai, lea e na o le Tusi Paia e maua ai. (2 Timo. 3:16, 17) E faapefea la ona tatou maua atili nisi tane i la tatou talaʻiga? E ala i le faateleina o le taimi e talaʻi ai i afiafi, i aoauli o faaiʻuga o vaiaso, pe i taimi foʻi o aso mālōlō a o maua atu le toʻatele o tane i o latou aiga. E mafai ona tatou talosaga atu e talanoa i le tamā o le aiga pe afai e mafai. Seʻi o tatou molimau atu lē fuafuaina i tane e tatou te faigaluega faatasi pe a talafeagai, ma fesoasoani atu i tane lē talitonu i totonu o le faapotopotoga.

18 A o talaʻi atu i tagata uma e tatou te feiloaʻi i ai, e mafai ona tatou mautinoa o le a tali fiafia mai i latou o ē e lototalisapaia. Seʻi o tatou fesoasoani atu ma le onosaʻi i ē uma e faaalia le naunau moni i le upu moni. Ae e mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tane i le faapotopotoga ua uma ona papatiso, ina ia aapa atu ma agavaa mo faaeaga i le faalapotopotoga a le Atua? O le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai lenei fesili.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Tagaʻi i Tusi Tausaga a Molimau a Ieova, faapea talaaga o soifuaga o tagata o loo tusia i Le Olomatamata ma le Ala Mai!

O le ā Lau Tali?

• E mafai faapefea ona fesoasoani i tane ia faamuamua mea faaleagaga?

• E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i ē e fou ina ia feagai ma omiga mai i isi?

• O le ā e ono fesoasoani i nisi ina ia manumalo ai i lagona o le lē agavaa?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 25]

Pe e te saʻilia ni avanoa e taʻu atu ai i tane le tala lelei?

[Ata i le itulau 26]

E faapefea ona e saunia lau tagata aʻoga o le Tusi Paia ina ia fesagaʻi ma faigatā?