Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faatumauina le Uiga Lelei ma se Vaaiga Sa‘o i le Faapotopotoga

Ia Faatumauina le Uiga Lelei ma se Vaaiga Sa‘o i le Faapotopotoga

Ia Faatumauina le Uiga Lelei ma se Vaaiga Saʻo i le Faapotopotoga

“Tau ina ia iai le agalelei faifua o le Alii o Iesu Keriso i le agaga ua outou faaalia.” —FILI. 4:23.

E FAAPEFEA ONA TATOU FAATUMAUINA SE UIGA LELEI MA SE VAAIGA SAʻO I LE FAAPOTOPOTOGA . . .

pe a faifaimea faatasi ma o tatou uso?

pe a tatou faaalia le maelega i le auaunaga i le fanua?

pe a taʻu atu se agasala matuiā?

1. Aiseā na avatu ai e Paulo ma Iesu Keriso le faamālō i faapotopotoga i Filipi ma Tuatira?

SA MATITIVA Kerisiano i Filipi i le uluaʻi senituri. Peitaʻi, o i latou o ni ē e limafoaʻi ma faaalia le tele o le alofa mo o latou uso talitonu. (Fili. 1:3-5, 9; 4:15, 16) O le māfuaaga lenā na tusi atu ai Paulo iā i latou e faapea: “Tau ina ia iai le agalelei faifua o le Alii o Iesu Keriso i le agaga ua outou faaalia.” (Fili. 4:23) Talu ai sa faaalia e Kerisiano i Tuatira le agaga po o le uiga lava lea e tasi, o lea na fetalai atu ai Iesu Keriso iā i latou: “Ua ou iloa au galuega, ma lou alofa, o lou faatuatua, o lau faiva ma lou tumau, ma ua sili atu au galuega i le taimi nei nai lo o le taimi muamua.”—Faaa. 2:19.

2. E faapefea i o tatou uiga ona aafia ai le agaga o loo faaalia e la tatou faapotopotoga?

2 E eseese lava agaga po o uiga o loo faaalia e faapotopotoga taʻitasi a Molimau a Ieova i aso nei. E lauiloa nisi faapotopotoga i uiga o le agalelei ma le alofa. A o isi faapotopotoga, e faaalia le matuā maelega i le lagolagoina o le galuega talaʻi ma le auaunaga faataimi atoa. Pe a taʻitoʻatasi i tatou ma atiaʻe se vaaiga saʻo, o le a tatou saosaolaumea ai i le autasi ma le agaʻigaʻi atili i luma faaleagaga o le faapotopotoga. (1 Kori. 1:10) Ae i le isi itu, o le lē saʻo o la tatou vaai o le a iʻu ai i le tautulemomoe faaleagaga, iai o se uiga faaleogalua, ma oo atu ai lava i le faatagaina o le faia pea o agasala matuiā i le faapotopotoga. (1 Kori. 5:1; Faaa. 3:15, 16) O le ā le agaga o loo faaalia e la outou faapotopotoga? E faapefea ona e fesoasoani i le atiaʻeina o se vaaiga saʻo i le faapotopotoga?

IA ATIAʻE SE VAAIGA SAʻO I LE FAAPOTOPOTOGA

3, 4. E faapefea ona tatou “faaneenee atu iā [Ieova] i totonu o le faapotopotoga tele”?

3 Na pese Tavita iā Ieova: “Ou te faaneenee atu iā te oe i totonu o le faapotopotoga tele; ou te vivii atu iā te oe faatasi ma le nuu toʻatele.” (Sala. 35:18) Na vivii atu le faisalamo iā Ieova a o iai faatasi ma isi auauna a le Atua. O a tatou sauniga i faapotopotoga i vaiaso taʻitasi, lea e aofia ai le Suʻesuʻega o le Olomatamata, e tatou te maua ai avanoa e faaalia ai le maelega ma le faatuatua e ala i a tatou tali. E tatau ona tatou fesili ifo iā i tatou lava: ʻPo o oʻu tali i sauniga i le tele e mafai ai? Po o oʻu sauniuni lelei e faia ni tali uigā? I le avea ai o aʻu o se ulu o se aiga, po o oʻu fesoasoani i laʻu fanau ina ia sauniuni lelei a latou tali a o leʻi ō atu i le sauniga, ma aʻoaʻo i latou ina ia tali i a latou lava upu?’

4 E mafai ona tatou faaalia le mausalī o o tatou loto, po o se loto e naunau e faia le mea saʻo, i le auala e tatou te pepese ai i sauniga. Na taʻua e Tavita: ʻUa mausalī loʻu loto, le Atua e. Ua mausalī loʻu loto. Ou te pese atu ma faia pesega.’ (Sala. 57:7) O pese o loo faaaogāina i sauniga faa-Kerisiano, ua tatou maua ai se avanoa matagofie e “pese atu [ai] ma faia pesega” iā Ieova ma se loto e mausalī. Pe afai e tatou te lē iloa lelei nisi o pese, aiseā e lē taumafai ai e faataʻitaʻi ona usuina na pese i le Tapuaʻiga Afiafi a le Aiga? Seʻi o tatou maumauaʻi e ʻpepese iā Ieova i o tatou olaga atoa, ma faia pesega iā te ia a o tatou feola pea.’—Sala. 104:33.

5, 6. E faapefea ona tatou faaalia le agaga o le talimālō ma le limafoaʻi i isi, ma o le ā le aafiaga o le a iai i le faapotopotoga?

5 O le faaalia o le agaga talimālō i o tatou uso ma tuafāfine, o se isi lea auala e faatupuina ai le alofa i totonu o le faapotopotoga. I le mataupu mulimuli o le tusi a Paulo i tagata Eperu, na ia avatu ai le apoapoaʻiga lenei: “Ia faaauau pea ona faaalia lo outou alofa faaleuso. Aua neʻi galo le agaga talimālō.” (Epe. 13:1, 2) O se tasi o auala lelei e faaalia ai le agaga talimālō, o le valaaulia lea o le ovasia femalagaaʻi ma lana avā, po o ē e auauna faataimi atoa i le faapotopotoga, mo se taumafataga. O nisi taimi atonu e tatou te valaaulia ai fafine ua feoti a latou tane, aiga o mātua ua nofo toʻatasi, po o isi foʻi ina ia auai i a tatou taumafataga po o le tapuaʻiga a le aiga.

6 Na faatonuina e Paulo Timoteo e faalaeiau isi ina “ia faia mea lelei, ia tamaoaiga i galuega lelei, ia mataalofa ma nofosauni e tufa atu mea i isi, ia teua oloa mo i latou lava o le faavae lelei mo le lumanaʻi, ina ia latou taofimau i le ola moni.” (1 Timo. 6:17-19) Sa faalaeiauina e Paulo ona uso talitonu ina ia atiaʻe le agaga po o le uiga o le limafoaʻi. E oo lava i taimi e faigatā ai le tulaga tau tamaoaiga, e mafai lava ona tatou faaalia le uiga o le limafoaʻi. O se faataʻitaʻiga, pe afai e iai sau taavale, atonu e mafai ona e momoliina isi i le oganuu o le talaʻiga, po o sauniga foʻi. E faapefea la i ē o loo maua lea fesoasoani ona faaalia le lotofaafetai, ma atiaʻe se vaaiga saʻo? Atonu e mafai ona latou foaʻi le mea ua latou gafatia ina ia fesoasoani ai i le totogiina o le penisini o le taavale. O se isi auala e faaalia ai lo tatou faatāuaina ma le alolofa i o tatou uso ma tuafāfine, o le faaalu lea o se taimi ma i latou. Pe a tatou faia gaoioiga lelei “i ē tatou te aiga i le faatuatua,” ma nofosauni e faaaogā lo tatou taimi ma mea e tatou te maua e fesoasoani ai iā i latou, o le a faamalosia ai lo tatou alofa mo i latou, ma taaʻina ai isi i le faapotopotoga ina ia iai se vaaiga saʻo.—Kala. 6:10.

7. E faapefea i le lē faailoa atu o mataupu e fitoitonu i isi, ona fesoasoani i le atiaʻe o se uiga lelei i le faapotopotoga?

7 Peitaʻi, seʻi mātau foʻi isi vala e faamalosia ai le fusi o le alofa ma o tatou uso talitonu: faauōga ma le lē faailoaina atu i isi o mataupu e fitoitonu i le tagata lava ia. (Faitau le Faataoto 18:24.) Pe a faamatala mai e se uō iā i tatou ni mataupu e fitoitonu iā te ia, e faaalia le avea o i tatou ma uō moni pe a lē taʻu atu i isi. E tatou te lē faailoa atu mataupu e fitoitonu i isi. Pe a sasaa mai manatu ma faalogona o so tatou uso, ma ua ia maufaatuatuaina e tatou te lē taʻuina atu i isi, o le a atili faamalosia ai le alofa ua leva ona iai. Tau ina ia avea i tatou o se uō e mafai ona lē faailoa atu mataupu e fitoitonu i isi, ma fesoasoani i le faapotopotoga ina ia pei o se aiga e fusia i le alofa.—Faata. 20:19.

IA MAELEGA I LE FAIVA

8. O le ā na fetalai atu ai Iesu i le faapotopotoga i Laotikaia, ma aiseā?

8 Na faapea atu Iesu i le faapotopotoga i Laotikaia: “Ua ou iloa au galuega, e te lē maalili, e te lē vevela foʻi. Ou te manaʻo ia e maalili pe vevela. Talu ai ua e māfanafana, e te lē vevela, e te lē maalili foʻi, o le mea lea ou te luai atu ai oe mai i loʻu gutu.” (Faaa. 3:15, 16) E leʻi maelega le faapotopotoga i Laotikaia i le faiva faa-Kerisiano. Ona o lenā uiga, atonu na aafia ai faiā a tagata i totonu o le faapotopotoga. O lea na fetalai atu ai ma le alofa Iesu iā i latou: “O ē uma ou te alofa faapelepele i ai, ou te aʻoaʻi ma faasala iā i latou. O lea la, ia maelega ma salamō.”—Faaa. 3:19.

9. O le ā le aafiaga i le faapotopotoga pe afai e tatou te maelega i le faiva?

9 Pe afai e tatou te mananaʻo e iai se vaaiga saʻo ma se uiga lelei i le faapotopotoga, e tatau la ona tatou maelega i le auaunaga i le fanua. O se tasi o fuafuaga a le faapotopotoga, o le saʻilia lea o tagata i le oganuu e saʻo faanaunauga o o latou loto, ma aʻoaʻo i latou i le upu moni. O lea la, e tatau ona tatou faataʻitaʻi iā Iesu ma ia maelega i le galuega o le faia o soo. (Mata. 28:19, 20; Luka 4:43) O le tele o lo tatou maelega i le faiva, o le atili foʻi lenā ona tatou autasi o se “ʻaufaigaluega faatasi ma le Atua.” (1 Kori. 3:9) Pe a tatou galulue ma isi i le faiva, mātau le auala e latou te faamatala atu ai o latou talitonuga, ma faaalia lo latou alolofa mo Ieova ma le upu moni, o le a atili ai ona tatou alolofa ma faaaloalo iā i latou. Aemaise, o le a iai se agaga autasi i le faapotopotoga pe afai e “auauna soosootauʻau” i le faiva.—Faitau le Sefanaia 3:9.

10. O le ā le aafiaga o le a iai i isi o le faapotopotoga, ona o a tatou taumafaiga e faaleleia o tatou tomai i le faiva?

10 O a tatou taumafaiga ina ia faaleleia lo tatou tomai i le faiva, o le a iai foʻi se aafiaga lelei i isi. O le a atili ona tatou maelega i le faiva, pe afai e tatou te matuā naunau i tagata e feiloaʻi i ai i le faiva i le fanua ma taumafai malosi ina ia pāʻia o latou loto. (Mata. 9:36, 37) Pe afai e tatou te maelega, o le a faaalia foʻi e isi le maelega. Na auina atu taʻitoʻalua e Iesu ona soo ina ia talaʻi, nai lo o le ō taʻitoʻatasi. (Luka 10:1) E lē gata na faalaeiau ma aʻoaʻoina ai i latou, ae na atili ai ona latou maelega i le faiva. Pe e tatou te lē talisapaia ea le galulue faatasi ma tagata talaʻi maelega o le Malo? O lo latou maelega, e faalaeiauina ma fesoasoani ai iā i tatou ina ia faaauau pea ona faia le galuega talaʻi.—Roma 1:12.

ʻALOFIA LE MUIMUI MA LE FAIA O AGASALA

11. O ā uiga na faaalia e nisi o tagata Isaraelu i aso o Mose, ma o le ā le aafiaga o na uiga iā i latou?

11 I ni nai vaiaso talu ona avea Isaraelu ma nuu, ae amata loa ona iai uiga muimui ma le faitio. O le māfuaaga lea na latou fouvale ai iā Ieova ma ē na avea ma ona sui, o Mose ma Arona. (Eso. 16:1, 2) E toʻalaiti lava tagata Isaraelu o ē na tuua Aikupito, na faatagaina ona ulu atu i le Nuu o le Folafolaga. E oo lava iā Mose e leʻi faatagaina ona ulu atu i lenā nuu, ona o le auala na ia tali atu ai i uiga leaga o tagata Isaraelu. (Teu. 32:48-52) O le ā e mafai ona tatou faia i aso nei ina ia ʻalofia ai le iai o se uiga leaga?

12. E faapefea ona tatou faaeteete mai i le faaalia o se uiga faitio?

12 E tatau ona tatou faaeteete mai i le faaalia o se uiga muimui. O le faaalia o le lotomaulalo ma le faaaloalo i ē e iai le pule, o le a fesoasoani iā i tatou ina ia ʻalofia lea uiga. O se isi mea e fesoasoani iā i tatou, o le filifilia lea ma le faaeteete o ē e tatou te faifaimea faatasi. O le a iai iʻuga faanoanoa pe afai e lē talafeagai faafiafiaga e tatou te filifilia, pe faaalu foʻi le tele o le taimi ma tagata e lē usiusitaʻi iā Ieova i le galuega po o le aʻoga. O se mea atamai le faaitiitia o le taimi e faifaimea faatasi ai ma ē e iai se uiga faitio, po o le faatautee.—Faata. 13:20.

13. O ā nisi o amioga e mafai ona faaleagaina ai le itu faaleagaga o le faapotopotoga, ona o aafiaga leaga o le muimui?

13 O aafiaga leaga o le muimui, e mafai ona oo atu ai i le faia o isi amioga e faaleagaina ai lo tatou itu faaleagaga. O se faaaʻoaʻoga, e mafai e le muimui ona saveʻuina le filemu ma le autasi o le faapotopotoga. O le faitio i uso talitonu, e lē gata e faatigā ai iā i latou, ae e oo atu ai i le faia o agasala e pei o le taufaaleaga ma le upuleagaina o isi. (Levi. 19:16; 1 Kori. 5:11) O nisi o le faapotopotoga i le uluaʻi senituri na muimui, sa latou “lē faaaloalo i alii ma fai upuleaga i ē e mamalu.” (Iuta 8, 16) E mautinoa, o ē na muimui e faatatau i tane na taʻimua i le faapotopotoga, e latou te leʻi maua le finagalo malie o le Atua.

14, 15. (a) O le ā e mafai ona tupu i le faapotopotoga, pe afai e faaauau pea ona faatagaina le faia o agasala matuiā? (e) O le ā e tatau ona tatou faia pe afai e tatou te iloa se tasi o natia se agasala matuiā?

14 Ae faapefea pe a tatou iloa o loo natia e se tasi se agasala matuiā, e pei o le lē pulea o le inuina o le ʻava, matamata i ata o faiga matagā tau i feusuaʻiga, po o le ola i se olaga o amioga lē mamā? O le ā lau gaoioiga o le a fai? (Efe. 5:11, 12) Pe afai e tatou te faatagaina pea le faia o agasala matuiā, e mafai e Ieova ona aveesea lona agaga paia mai i le faapotopotoga. E mafai e lenā tulaga ona lamatia ai le filemu o le faapotopotoga atoa. (Kala. 5:19-23) Na faapea atu Paulo i Kerisiano i Korinito, e tatau ona latou “aveese le fefete tuai.” O le tulaga foʻi lenā i aso nei, ina ia faatumauina pea se uiga lelei i le faapotopotoga e tatau ona tatou taofia amioga leaga mai i le oo atu i totonu o le faapotopotoga. O le ā e mafai ona e faia ina ia faatumauina ai pea le filemu o le faapotopotoga?

15 E pei ona taʻua muamua, e tāua le lē faailoa atu o mataupu e fitoitonu i isi, aemaise lava pe a maufaatuatuaina i tatou e isi, ma sasaa mai o latou faalogona ma manatu. O se mea sesē ma le lē alofa le faailoa atu o mataupu e fitoitonu i se isi tagata! Peitaʻi, pe afai e faia e se tasi se agasala matuiā, e tatau ona faailoa atu i toeaina o le faapotopotoga, auā o i latou ia ua iai le tiute tauave faale-Tusi Paia e taulimaina lea mataupu. (Faitau le Levitiko 5:1.) O lea la, pe afai ua tatou iloa ua faia e se uso po o se tuafafine se agasala matuiā, e ao ona tatou faalaeiauina lenā tagata ina ia talanoa atu i toeaina ma saʻili atu mo sa latou fesoasoani. (Iako. 5:13-15) Ae pe afai e mavae sina taimi e lē talanoa atu lava lenā tagata i toeaina, o i tatou la e tatau ona gaoioi e taʻu atu i toeaina.

16. E faapefea ona tatou puipuia le faapotopotoga e ala i le taʻu atu i toeaina o se tasi na faia se agasala matuiā?

16 E tatau ona lagona e tagata le malupuipuia i le faapotopotoga Kerisiano, ma e tatau ona tatou fesoasoani i le faatumauina o lenā lagona, e ala i le taʻu atu i toeaina o se tagata ua faia se agasala matuiā. E lē toe iai i se tulaga lamatia le agaga lelei o le faapotopotoga, pe afai e fesoasoani le ʻautoeaina i le tagata ua agasala ina ia malamalama i le matuiā o lana agasala, ia faaalia le salamō, ma ia talia aʻoaʻiga. Ae faapefea pe afai e lē faaalia e le tagata agasala le salamō, ma lē talia le fesoasoani alofa a toeaina? E faateʻaina o ia mai i le faapotopotoga. O lea auala, ua aveesea ai le aafiaga leaga, ma faatumauina ai e toeaina le agaga lelei o le faapotopotoga. (Faitau le 1 Korinito 5:5.) O lea la, o i tatou uma lava e iai le tiute tauave o le faailoa atu i toeaina o se tasi ua faia se agasala matuiā, ma mulimuli i le taʻitaʻiga a le ʻautoeaina. Seʻi o tatou faia le mea e sili ona lelei mo o tatou uso ma tuafāfine, ma puipuia le faapotopotoga.

IA ATIAʻE “LE AUTASI I LE AGAGA”

17, 18. O le ā o le a fesoasoani iā i tatou ina ia “tausia le autasi i le agaga”?

17 Na fesoasoani uluaʻi soo o Iesu i le faapotopotoga ina ia autasi, e ala i le “uaʻi atu i aʻoaʻoga a le ʻauaposetolo.” (Galu. 2:42) Sa latou faatāuaina fautuaga ma faatonuga faale-Tusi Paia mai i toeaina. I se auala talitutusa i aso nei, o loo maua e le faapotopotoga le fesoasoani ma faalaeiauga e manaʻomia ina ia tumau ai pea ona autasi, ona o loo mulimuli toeaina i le taʻitaʻiga a le vasega o le pologa faamaoni ma le faautauta. (1 Kori. 1:10) Pe a tatou gauaʻi atu i faatonuga faale-Tusi Paia lea e aumaia e le faalapotopotoga a Ieova, ma mulimuli i le taʻitaʻiga a toeaina, ua faaalia atu ai e tatou te “matuā naunau e tausia le autasi i le agaga i le fusi o le filemu.”—Efe. 4:3.

18 O lea la, seʻi o tatou faia mea uma e tatou te mafai ina ia fesoasoani ai e atiaʻe ma faatumauina se uiga lelei ma se vaaiga saʻo, i le faapotopotoga. O le faia faapea, e mafai ona tatou mautinoa o le a ʻiai le agalelei faifua o le Alii o Iesu Keriso i le agaga e tatou te faaalia.’—Fili. 4:23.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 19]

Po o e fesoasoani e atiaʻe se uiga lelei ma se vaaiga saʻo i le faapotopotoga e ala i le faia o tali uigā?

[Ata i le itulau 20]

Ia fesoasoani e atiaʻe se uiga lelei ma se vaaiga saʻo e ala i le iloa lelei o a tatou pese