Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fitu Sefulu Tausaga o Pipii Pea i le Pito Ofu o le Tagata Iutaia

Fitu Sefulu Tausaga o Pipii Pea i le Pito Ofu o le Tagata Iutaia

Talaaga o le Soifuaga

Fitu Sefulu Tausaga o Pipii Pea i le Pito Ofu o le Tagata Iutaia

Ua Faamatalaina e Leonard Smith

A o oʻu talavou, e lua ni mau faale-Tusi Paia na ou fiafia i ai. Ua silia nei ma le 70 tausaga, peitaʻi o loo oʻu manatuaina pea le taimi na ou malamalama lelei ai i le uiga o le Sakaria 8:23, o loo talanoa ai e faatatau i “tagata e toʻasefulu” o loo fetagofi atu “i le pito ofu o le tagata Iutaia.” Ua latou faapea atu i le tagata Iutaia: “E matou te ō ma outou, auā ua matou faalogo o loo iā te outou le Atua.”

UA FAAĀTA mai e le tagata Iutaia Kerisiano faauuina, a o “tagata e toʻasefulu” ua faaātaina mai “isi mamoe,” po o “Ionatapa,” e pei ona iloa ai i na taimi. * (Ioa. 10:16) Ina ua ou malamalama i lenā mea moni, na ou iloaina ai e faalagolago le faataunuuina o loʻu faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi, e ala i loʻu lagolagoina faamaoni o le vasega faauuina.

Na matuā faagaeetia foʻi aʻu i le talafaatusa a Iesu i “mamoe” ma “ʻoti,” e pei ona taʻua i le Mataio 25:31-46. “O mamoe” ua faaāta mai ai i latou e maua le finagalo malie o le Atua a o faagasolo taimi o le iʻuga, talu ai ua latou faia gaoioiga lelei i uso faauuina o Keriso o loo iai pea i le lalolagi. I le avea ai o aʻu ma sui talavou o le vasega faa-Ionatapa, na ou faapea ifo ai iā te aʻu lava, ʻPe afai ou te manaʻo e avea aʻu ma mamoe i le silafaga a Keriso, e tatau ona ou lagolagoina ona uso faauuina, ma ia talia la latou taʻitaʻiga ona o loo faatasi le Atua ma i latou.’ O lenā malamalamaga na mafai ona taʻitaʻia ai aʻu i le silia ma le fitu sefulu tausaga.

ʻO LE Ā LAʻU VAEGA?’

Na papatiso loʻu tinā i le tausaga e 1925 i le maota o sauniga i le Peteli. O lenā maota sa faaigoa o le Falesā i Lonetona, ma sa faaaogā e uso i lenā vaipanoa. Na ou fanau iā Oketopa 15, 1926. Iā Mati 1940, na ou papatiso ai i le tauaofiaga na faia i Dover i le talafatai o Egelani. Sa iʻu ina ou matuā fiafia i aʻoaʻoga moni o le Tusi Paia. O le ʻpito ofu muamua lava o le tagata Iutaia’ na ou pipii atu i ai o loʻu tinā, ona o ia o se tasi o Kerisiano faauuina. I lenā taimi, e leʻi auauna loʻu tamā ma loʻu tuafafine matua iā Ieova. Na avea i maʻua ma loʻu tinā ma vaega o le faapotopotoga i Gillingham i saute i sasaʻe o Egelani, lea sa faia aʻe e le toʻatele o Kerisiano faauuina. Na faataatia e loʻu tinā se faaaʻoaʻoga lelei o le maelega i le galuega talaʻi.

Iā Setema 1941, na faia ai se tauaofiaga i le aai o Leicester, ma i lenā tauaofiaga na faia ai se lauga na faamatuaina “Faamaoni,” lea na faamatalaina ai le mataupu e faatatau i le pule aoao o mea. Na fesoasoani lenā lauga iā te aʻu e malamalama ai mo le taimi muamua, e iai la tatou vaega i le finauga i le va o Ieova ma Satani. O lea la, e tatau ona lagolagoina le itu a Ieova ma faatumauina lo tatou faamaoni iā te ia, o le Pule Silisili Ese i le aoao o mea.

I lenā tauaofiaga, sa tele ina faamamafa ai mataupu i le auaunaga faa-paeonia, ma sa faalaeiauina talavou ina ia fai ma o latou sini le auaunaga faa-paeonia. I le lauga na faamatuaina “Pioneer’s Place in the Organization” (Vaega a Paeonia i Totonu o le Faalapotopotoga) na ou tomānatu ifo ai, ʻO le ā laʻu vaega?’ I lenā tauaofiaga na faamautinoa mai ai iā te aʻu o loʻu tiute tauave o se sui o le vasega faa-Ionatapa, o le fesoasoani lea i le vasega faauuina i le tele e mafai ai i le galuega talaʻi. O lea na faatumu ai loa laʻu pepa talosaga ina ia auai atu ai i le auaunaga faa-paeonia.

AUAUNAGA PAEONIA I LE TAIMI O LE TAUA

Iā Tesema 1 i le 1941, i le 15 o oʻu tausaga, na tofia ai aʻu o se paeonia faapito. O laʻu paga muamua lava i le auaunaga paeonia o loʻu tinā, peitaʻi, ina ua mavae pe tusa o le tausaga, na manaʻomia ai ona ia tuua le auaunaga paeonia, ona o māfuaaga tau soifua mālōlōina. Na tofia loa aʻu e le ofisa o le lālā i Lonetona ina ia ma galulue ma Ron Parkin, lea o loo auauna nei i le Komiti o le Lālā i Puerto Rico.

Na tofia i maʻua e ma te galulue i talafatai o Broadstairs ma Ramsgate i le vaipanoa o Kent, lea na maʻua mautotogi ai i se potu. O le alauni o le paeonia faapito i le masina e 40 shillings (pe ā ma le 8 tala Amerika). E oo ane i le taimi ua uma ona totogi le ma potu, ua itiiti le tupe totoe e ma te ola ai, ma i nisi taimi e ma te lē iloa po o fea e maua mai ai le isi ma taumafataga. E ui i lea, e eseese lava auala sa saunia ai pea e Ieova mea sa manaʻomia.

O le tele o taimi e ma te faimalaga ai i uila, ma o nisi taimi e taumafai e vili a ma uila o loo iai ni uta mamafa, agaʻi i le mea o loo agi mai ai savili malolosi mai i le Vasa i Mātū. E ma te onosaia foʻi osofaʻiga a vaalele tau o loo faapaʻuʻū pomu i le laueleele, ma meatau faatonutonu alu mamao a le ʻau Siamani e fana atu i Lonetona. Peitaʻi e maualalalo tele pe a pasia Kent ma agaʻi atu i Lonetona. Sa iai se taimi na ou oso ese ai mai i laʻu uila ma faapaʻū faō i totonu o le autu, ina ua pa se pomu i se nofoaga na lata ane. Ae ui i lea, o le vaitausaga o le ma auaunaga paeonia i Kent, o se tasi o taimi fiafia o le olaga.

ULU ATU I LE AUAUNAGA PETELI

E viiviia e loʻu tinā le auaunaga i le Peteli. E na te faapea mai, “e leai se isi mea e sili atu nai lo o le avea o oe ma tama Peteli.” Seʻi faaāta loʻu fiafia ma le ofo tele, ina ua maua se valaaulia iā Ianuari 1946, e alu atu i le Peteli i Lonetona e fesoasoani ai mo le tolu vaiaso. Ina ua māeʻa na vaiaso, na talosaga mai ai Pryce Hughes, o le ovasia o le lālā i lenā taimi ina ia ou nofo i le Peteli. O le toleniga na ou maua, na fesoasoani iā te aʻu i loʻu olaga atoa.

E toʻatolu sefulu sui o le aiga Peteli i Lonetona i lenā taimi, o le toʻatele lava o uso talavou nofofua, faapea foʻi nisi uso o le vasega faauuina, e aofia ai Pryce Hughes, Edgar Clay, ma Jack Barr o lē na avea mulimuli ane ma sui o le Vaega Pule. Maʻeu se faaeaga o le lagolagoina o uso o Keriso, e ala i le galue o se sui talavou i lalo o le taʻitaʻiga faaleagaga a nei “poutū” o le upu moni!—Kala. 2:9.

I se tasi aso i le Peteli, na faapea mai se uso o loo iai se tuafafine o loo fia feiloaʻi iā te aʻu. Na ou teʻi i le vaaia o loʻu tinā ma se afīfī o loo afisi mai. Na ia faapea mai, e lē fia sau i totonu ina neʻi faalavelave i aʻu galuega o loo fai, ae na tau lava ona tuu mai o le afīfī ma toe tuumuli. O loo i totonu o lenei afīfī se ofu māfanafana. O ana gaoioiga alofa na mafai ona toe faamanatu mai ai iā te aʻu Hana, lea na ia avatu se ofu mo Samuelu a o ia auauna i le faleʻie.—1 Samu. 2:18, 19.

KILIATA—O SE TOLENIGA E LĒ MAFAAGALOINA

I le 1947, e toʻalima i matou na auauna i le Peteli sa mafai ona valaaulia ina ia auai i le Aʻoga o Kiliata i Amerika, ma na matou auai i le vasega lona 11 o lenā aʻoga i le tausaga na sosoo ai. Ina ua matou taunuu i Niu Ioka, sa matuā malūlū le vaipanoa na faia ai le aʻoga. Na ou matuā fiafia ona na ou alu ma ave le ofu māfanafana na saunia e loʻu tinā mo aʻu.

E lē mafaagaloina masina e ono lea na ou auai ai i le Aʻoga o Kiliata. O le faifaimea faatasi ma isi sui o le vasega mai i atunuu eseese e 16, na faalautele ai laʻu vaai i le tulaga o mea. E faaopoopo atu i le faatamaoaigaina faaleagaga na ou maua mai i le aʻoga, sa mafai foʻi ona ou maua aogā i le aufaatasiga ma uso taʻumatuaina faaleagaga. O se tasi o uso na ma aʻoʻoga faatasi o Lloyd Barry; o se tasi o faiaʻoga o Albert Schroeder; ma John Booth o le ovasia o le Kingdom Farm (le nofoaga sa iai le Aʻoga o Kiliata), na mulimuli ane avea i latou ma sui o le Vaega Pule. O loo matuā tāua pea iā te aʻu fautuaga alofa a nei uso na tuuina mai, ma a latou faaaʻoaʻoga lelei o le faamaoni iā Ieova ma lana faalapotopotoga.

OVASIA FEMALAGAAʻI MA LE TOE FOʻI I LE PETELI

Ina ua tuua Kiliata, sa tofia aʻu ou te galue o se ovasia femalagaaʻi i le setete o Ohio i Amerika. E na o le 21 oʻu tausaga, ae na talia ma le māfana e uso loʻu tulaga o se talavou maelega. I lenā matagaluega, na ou aʻoaʻoina ai le tele o tomai aogā mai i uso matutua.

Ina ua māeʻa ni nai masina, na valaaulia ai aʻu ina ia toe foʻi i le Peteli i Brooklyn mo nisi o toleniga. A o faagasolo na taimi, na ou masani ai i nisi o poutū o le upu moni e pei o Milton Henschel, Karl Klein, Nathan Knorr, T. J. (Bud) Sullivan, ma Lyman Swingle, o i latou uma nei na avea ma sui o le Vaega Pule. Sa matuā faatamaoaigaina aʻu i le itu faaleagaga, i le mātauina o a latou gaoioiga ma o latou ala faa-Kerisiano. Na matuā faateleina ai loʻu mautinoa i le faalapotopotoga a Ieova. Ona toe auina atu loa lea o aʻu i Europa e faaauau ai laʻu auaunaga i inā.

Na maliu loʻu tinā iā Fepuari i le 1950. Ina ua uma le maliu, na ou talanoa saʻo loa i loʻu tamā ma loʻu tuafafine o Dora, po o le ā so la manatu i le upu moni, auā o lea ua maliu Tinā, ma o le taimi foʻi lea ou te lē o toe nofo i le aiga. Na la malilie e suʻesuʻe le upu moni ma le uso matua o Harry Browning, o se tasi o le ʻaufaauuina, ona e la te iloaina lelei ma faaaloalogia o ia. E leʻi atoa se tausaga, ae papatiso loa loʻu tamā ma Dora. Na tofia loʻu tamā o se auauna i le faapotopotoga i Gillingham. Ina ua mavae le maliu o loʻu tamā, na faaipoipo atu Dora i se toeaina faamaoni e igoa iā Roy Moreton, ma auauna faamaoni iā Ieova seʻia oo i lona maliu i le 2010.

AUAUNAGA I FALANI

I le aʻoga, na ou aʻoaʻoina ai le gagana Falani, Siamani ma le Latina, ma i na gagana e tolu, o le gagana Falani e sili ona faigatā iā te aʻu. O lea na lē mautonu loʻu mafaufau ina ua fesiligia aʻu ou te alu e fesoasoani i le Peteli i Pale i Falani. I inā, na ou maua ai se faaeaga e galulue faatasi ai ma le ovasia o le lālā o Henri Geiger o se uso faauuina ua matua. E lē faigofie le tofiga na tuuina mai, ma e lē taumatea na iai nai oʻu masei itiiti, peitaʻi, na oʻu aʻoaʻoina mai ai ni mea lelei i le auala e feutagaʻi ai ma tagata.

I le māeʻa ai o le taua, na faatoʻā toe fuafuaina ai se tauaofiaga faavaomalo muamua lava i Pale i le 1951, ma na ou iai i le faamaopoopoina o lenā tauaofiaga. O Léopold Jontès o se ovasia femalagaaʻi talavou, na sau ma fesoasoani iā te aʻu i le Peteli. Mulimuli ane, ona tofia lea o Léopold e avea ma ovasia o le lālā. Na faia le tauaofiaga i le Palais des sports, e latalata i le ʻolo o Eiffel. E 28 atunuu na ō mai ai sui usufono. I le aso mulimuli o le tauaofiaga, na molimauina ai ma le fiafia e le 6,000 o Molimau a Ieova i Falani se aofia e 10,456.

I le taimi muamua lava na ou taunuu ai i Falani, na matuā leaga lava laʻu tautala i le gagana Falani. Ae na atili ona faalētonu laʻu tautala i le faa-Falani, ona faatoʻā fai lava soʻu manatu, pe a ou mautinoa o loo saʻo laʻu tautala i le gagana. Peitaʻi o le mea moni, afai e te lē faataʻitaʻi ona tautala i se gagana fou, e lē mafai ona e maua se faasaʻoga ma faaleleia ai lau tautala i le gagana.

Na ou manaʻo e faaleleia lea tulaga, e ala i le auai i se aʻoga e aʻoaʻoina ai le gagana Falani mo tagata mai i isi atunuu. Sa ou auai i vasega e faia i afiafi i taimi e lē iai ni sauniga. Sa amata ona ou fiafia i le gagana Falani, ma na atili ona ou fiafia i le gagana a o faagasolo tausaga. Na faamaonia le aogā o lea mea iā te aʻu, ina ua mafai ona ou fesoasoani i le galuega faaliliu i le lālā i Falani. A o faagasolo taimi, na mafai loa ona ou faaliliu mai i le gagana faa-Peretania i le gagana faa-Falani. O se faaeaga iā te aʻu le fesoasoani i le faaooina atu o meaʻai faaleagaga ua saunia e le vasega a le pologa, mo ē e tautatala i le gagana Falani i le lalolagi aoao.—Mata. 24:45-47.

FAAIPOIPO MA ISI FAAEAGA

I le 1956, na ou faaipoipo atu ai iā Esther, o se tuafafine Suisilani na ou feiloaʻi i ai i nai tausaga e leʻi leva tele atu. Na ma faaipoipo i le Maota mo Sauniga e sosoo lava ma le Peteli i Lonetona (le Falesā i Lonetona lea na papatiso ai loʻu tinā). Na faia e le uso o Hughes le lauga o le ma faaipoipoga. Na auai le tinā o Esther, ma o ia o se sui o le vasega faauuina. E lē gata na ou maua mai i laʻu faaipoipoga se paaga alofa toe faamaoni, ae o se fiafiaga foʻi iā te aʻu le tele o le taimi sa ou mafuta ai i le tinā o loʻu toʻalua, o ia o se tinā lelei ma taʻumatuaina faaleagaga, seʻia oo ina māeʻa lona soifuaga faalelalolagi i le tausaga e 2000.

Ina ua uma le ma faaipoipoga, e ma te leʻi nonofo ma Esther i le Peteli. Sa faaauau pea ona ou faaliliu mo le Peteli, ae na auauna Esther o se paeonia faapito i se nuu latalata i Pale. Sa mafai ona ia fesoasoani i nisi o tagata ina ia avea ma auauna a Ieova. I le 1964 na valaaulia ai i maʻua ina ia nonofo i le Peteli. Ae i le 1976, ina ua amata ona faavae Komiti o Lālā, na tofia ai aʻu o se sui o le Komiti o le Lālā i Falani. O loo faaauau pea le lagolago malosi o Esther iā te aʻu, mo le tele o tausaga.

“TOU TE LĒ FAATASI PEA MA AʻU”

Na ou maua se faaeaga e fai ma asia ai le ofisa ulu i Niu Ioka. I na asiasiga, e tele fautuaga aogā na ou maua mai i sui eseese o le Vaega Pule. Mo se faataʻitaʻiga, i se tasi taimi, na faaali atu ai loʻu popole i le tele o galuega ae ua oo i le taimi ua tatau ona māeʻa ai, ae na ataata le uso o Knorr ma faapea mai: “Aua le popole tele, ae ia galue pea!” Talu mai lenā taimi, nai lo o le popole pe a tele mai ni galuega, e faatoʻā ou galue lava i isi galuega pe a māeʻa lelei isi galuega. O le faia faapea na mafai ai ona māeʻa aʻu galuega i le taimi talafeagai.

A o leʻi oo i lona maliu, na faapea atu ai Iesu i ona aposetolo: “Tou te lē faatasi pea ma aʻu.” (Mata. 26:11) I le avea o i tatou o isi mamoe, e tatou te iloa foʻi e lē faatasi pea uso faauuina o Keriso ma i tatou i luga o lenei lalolagi. Ou te manatu, o se faaeaga tautele iā te aʻu le galulue soosootauʻau ma le toʻatele o le ʻaufaauuina mo le silia i le 70 tausaga—o se fiafiaga tele le pipii atu pea i le pito ofu o le tagata Iutaia.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 Mo se auʻiliʻiliga atili i le taʻu “Ionatapa” (Jonadab), tagaʻi i le tusi Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, itulau e 83, 165, 166, ma Le Olomatamata Ianuari 1, 1998, itulau e 13, palakalafa e 5 ma le 6.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 21]

Na ataata le uso o Knorr ma faapea mai: “Aua le popole tele, ae ia galue pea!”

[Ata i le itulau 19]

(Itu tauagavale) O oʻu mātua (Itu taumatau) I le aʻoga i Kiliata i le 1948, o loo ofuina le ofu māfanafana na aumai e loʻu tinā

[Ata i le itulau 20]

Faaliliu mo le uso o Lloyd Barry i le faapaiaga o le lālā i Falani i le 1997

[Ata i le itulau 21]

(Itu tauagavale) Maʻua ma Esther i le aso o le ma faaipoipoga (Itu taumatau) A o ma galulue faatasi i le galuega talaʻi