Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Tutū Mausalī ma ‘Alofia Mailei a Satani!

Ia Tutū Mausalī ma ‘Alofia Mailei a Satani!

Ia Tutū Mausalī ma ʻAlofia Mailei a Satani!

“Tutū mausalī e tetee atu i togafiti a le Tiapolo.”—EFE. 6:11.

O LE Ā LAU TALI?

E faapefea ona ʻalofia le puʻeolaina i le mailei o le manaʻo tele i meafaitino?

O le ā e fesoasoani i Kerisiano faaipoipo e ʻalofia ai le faia o le mulilua?

Aiseā e te talitonu ai e aogā le tutū mausalī e tetee i le manaʻo tele i meafaitino ma amioga lē mamā?

1, 2. (a) Aiseā e ʻinoʻino ai Satani i le ʻaufaauuina ma “isi mamoe”? (e) O ā mailei a Satani o le a iloiloina i lenei mataupu?

E ʻINOʻINO Satani i tagata, aemaise lava auauna a Ieova. O loo faasagatau Satani i le vaega totoe faauuina. (Faaa. 12:17) O loo taʻimua nei Kerisiano lototetele i le galuega talaʻi o le Malo, ma ua faaalialia ai i lumāmea o Satani le pule o lenei lalolagi. E ʻinoʻino le Tiapolo i “isi mamoe,” o ē o loo lagolagoina le ʻaufaauuina ma tulimataʻia le ola e faavavau. (Ioa. 10:16) Ua lilivau Satani ona ua leai sona faamoemoe. O Satani lo tatou fili, e tusa lava po o le a lo tatou faamoemoe. O lona sini ia faaleagaina i tatou.—1 Pete. 5:8.

2 Ua faaaogā e Satani mailei eseese e faataunuu ai lona sini. Ua lē iloa e tagata nei mailei ma talia le tala lelei, ona ua faatauaso e Satani o latou mafaufau. Peitaʻi, ua maileia foʻi e le Tiapolo nisi ua talia le feʻau o le Malo. (2 Kori. 4:3, 4) I le mataupu ua tuanaʻi na faaalia ai auala e ʻalofia ai mailei a Satani: (1) o le lē puleaina o le tautala, (2) o le fefe ma omiga mai aumea, ma le (3) o lagona nofosala naʻuā. O lea, seʻi o tatou iloilo pe faapefea ona ʻalofia isi mailei e lua a Satani, o le manaʻo tele i meafaitino ma le mulilua.

MANAʻO TELE I MEAFAITINO—LE MAILEI E MOLE AI

3, 4. E faapefea i le popole ona taʻitaʻia atu ai i le manaʻo tele i meafaitino?

3 I se tasi o ana talafaatusa, na taʻua ai e Iesu le lūlūina o fatu i vao tuitui. Na ia faasino atu i le tagata e faalogo i le upu, “ae ona o le popole i mea a lenei lalolagi ma le malosi taufaasesē o le ʻoa, ua fetinaʻiina ai le upu ma ua lē fua mai ai.” (Mata. 13:22) O lea, o le manaʻo tele i meafaitino, o se tasi lea o mailei o loo faaaogā e Satani.

4 E lua vala e mafai ona fetinaʻiina ai le upu. Muamua: “o le popole i mea a lenei lalolagi.” I nei “aso e sili ona faigatā,” e tele mea e mafai ona faapopoleina ai oe. (2 Timo. 3:1) O le taugatā o le soifuaga ma le leai o se galuega, e ono faafaigatā ai ona maua mea e manaʻomia. Atonu e te popole mo le lumanaʻi, pe lava se tupe pe a litaea. O le popole ua uunaʻia ai isi e saʻilia le ʻoa, ma manatu ai e mafai e tupe ona faamautinoa se lumanaʻi saogalemu.

5. O le ā le auala e taufaasesē ai le ʻmalosi o le ʻoa’?

5 O le vala lona lua: “le malosi taufaasesē o le ʻoa.” O nei vala e lua e mafai ona fetinaʻiina ai le upu. Ua faapea mai le Tusi Paia ʻua fai tupe ma puipuiga.’ (Fai. 7:12) Peitaʻi, e lē o se mea atamai le saʻilia o le ʻoa ma taulaʻiga autū o le olaga. Ua iloa e le toʻatele, o le tele e saʻilia ai le ʻoa, o le tele foʻi lenā o le maileia i le manaʻo tele i meafaitino. Ua avea foʻi nisi ma pologa i le ʻoa.—Mata. 6:24.

6, 7. (a) E faapefea i lau galuega ona maileia oe i le manaʻo tele i meafaitino? (e) O le ā e tatau ona iloilo e se Kerisiano pe a tāpā o ia e faigaluega ovataimi?

6 E ono amata ona e manaʻo tele i le ʻoa e aunoa ma lou iloaina. O se mea e ono tupu. Ua faapea atu le pule o le galuega iā te oe: “Ua manumalo le kamupani i se konekarate telē. Ua manaʻomia ona e faigaluega ovataimi mo nisi o masina, ae o le a sii lou totogi.” Pe o le a e talia lenā ofo? O le tausiga faaletino o le aiga o se tiute tauave tāua, peitaʻi e lē na o le pau lenā o se tiute tauave. (1 Timo. 5:8) E tele isi vala tāua e tatau ona manatunatu i ai. O le ā le tele o itula faaopoopo o le a e ovataimi ai? Pe o le a afāina ai lau auaunaga, e aofia ai sauniga ma le Tapuaʻiga a le Aiga, ona o lau galuega?

7 O le ā le mea e sili ona tāua iā te oe? O tupe faaopoopo mai le galuega, po o lau faiā ma Ieova? Po o le manaʻo tele i le ʻoa, o le a taofia ai oe mai le faamuamua o manaʻoga o le Malo i lou olaga? Pe o e iloa le aafiaga o lau faiā ma Ieova ona o le manaʻo tele i meafaitino? Ae ā le faiā a lou aiga ma Ieova? Afai o le mea lenā o loo tupu iā te oe, e faapefea ona e ʻalofia le fetinaʻiina i le manaʻo tele i meafaitino?—Faitau le 1 Timoteo 6:9, 10.

8. O ā faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia e fesoasoani iā i tatou, e iloiloina ai le auala o loo tatou ola ai?

8 Ina ia ʻalofia le mailei o le manaʻo tele i meafaitino, ia iloilo pea mai i lea taimi i lea taimi le auala o loo tatou ola ai. Aua nei pei i tatou o Esau, na faaalia i ana gaoioiga lona manatu faatauvaa i mea faaleagaga. (Kene. 25:34; Epe. 12:16) E tatou te lē mananaʻo foʻi e pei o le tamāloa mauʻoa, na valaaulia e faatau ana meafaitino ma avatu mo ē matitiva, ae mulimuli atu iā Iesu. Nai lo o le faia faapea, sa ʻalu ese o ia, ua tigā lona loto, auā e tele ana meafaitino.’ (Mata. 19:21, 22) Ona o le maileia i le ʻoa, na lē maua ai e lenā tamāloa le faaeaga tāua, o le mulimuli lea i le tagata silisili o ē uma na soifua mai. Ia faaeteete ina neʻi melea lou faaeaga o le avea ma soo o Keriso.

9, 10. O le ā le manatu a le Tusi Paia e faatatau i meafaitino?

9 Ina ia foʻia le popole naʻuā i meafaitino, ia utagia le timaʻiga a Iesu: “Ia aua lava neʻi outou popole ma faapea ane, ʻO le ā se mea tatou te aai ai?’ ʻO le ā se mea tatou te inu ai?’ ʻO le ā foʻi se mea tatou te oofu ai?’ Auā o mea uma ia o loo saʻilia ma le naunau e tagata o nuu ese. Ae ua silafia e lo outou Tamā o i le lagi, o mea uma ia o loo outou manaʻomia.”—Mata. 6:31, 32; Luka 21:34, 35.

10 Nai lo o le maileia i le malosi taufaasesē o le ʻoa, ia taumafai e tutusa o tatou manatu ma le tusitala o le Tusi Paia o Akuru, o lē na faapea mai: “Ia aua neʻi oʻu matuā mativa, pe ou te matuā tamaoaiga. Ia foaʻiina mai iā te aʻu tau lava o le mea ou te manaʻomia.” (Faata. 30:8, Contemporary English Version) E manino mai, na malamalama Akuru tatou te manaʻomia tupe, peitaʻi na ia iloa foʻi le malosi taufaasesē o le ʻoa. Ua tatau ona tatou iloa, e mafai e le popole i mea a lenei lalolagi ma le malosi taufaasesē o le ʻoa, ona faaleagaina ai le itu faaleagaga. O le popole i meafaitino e alu ai le taimi, malosi, ma itiiti pe leai ai foʻi se uunaʻiga e faamuamua ai manaʻoga o le Malo. O lea, ia taumafai e aua nei puʻea oe i le mailei a Satani, o le manaʻo tele i meafaitino!—Faitau le Eperu 13:5.

MULILUA—O SE LUA E ILOAGATĀ

11, 12. E faapefea ona maileia se Kerisiano i le mulilua i totonu o le galuega?

11 O tagata tuli manu e mananaʻo e puʻea se manu malosi, e latou te eliina se lua po o se pū i le auala e masani ona uia e le manu, ona ufiufi lea o le lua i ni laau ma ni palapala e faamanifinifi ai i luga. O se tasi o mailei ua taulau ai Satani, o amioga lē mamā. (Faata. 22:14; 23:27) E toʻatele Kerisiano ua paʻuʻū i lea lua, ona o le iai lea i tulaga e faigofie tele ai ona latou faia amioga lē mamā. Ua faia e nisi Kerisiano faaipoipo le mulilua, ona o le amataina o se faiā fetosinaaʻi lē talafeagai.

12 E mafai ona amata se lua faiā fetosinaaʻi lē talafeagai ma se tasi i le fale faigaluega. I se suʻesuʻega sa faia, e silia ma le ʻafa o le faitau aofaʻi o fafine, ma e toetoe o tane faaipoipo uma ua faia le mulilua ma se tasi e faigaluega faatasi. Pe e te lua faigaluega faatasi ma se tasi o le isi itupā? Afai o lea, o faapeʻī lau faiā ma i latou? Po ua e faia ni tapulaa e faamautinoa ai, e lē oo atu i se faiā fetosinaaʻi lē talafeagai? O se faataʻitaʻiga, atonu e masani ona talanoa se tuafafine Kerisiano i se tamāloa la te faigaluega faatasi. E ono avea lenā tamāloa ma uō maufaatuatuaina, ma oo ai lava ina taʻu atu e lenā tuafafine iā te ia faafitauli i lana faaipoipoga. I se isi tulaga, ina ua masani lelei se tasi o tane Kerisiano ma se tamaʻitaʻi e faigaluega faatasi, e ono faapea mai o ia: “E na te faatāuaina oʻu manatu, ma faalogologo lelei pe a ou talanoa atu iā te ia. E na te talisapaia foʻi aʻu. Maʻimau, pe ana faapea laʻu avā!” I tulaga faapena, e faigofie ona aafia ai Kerisiano i le faia o le mulilua.

13. E ono amata faapefea se faiā fetosinaaʻi lē talafeagai i le faapotopotoga?

13 E mafai ona amata se faiā fetosinaaʻi lē talafeagai i totonu o le faapotopotoga. Seʻi mafaufau i se mea moni na tupu. Sa avea Tanielu ma lana avā o Sara, * ma paeonia sauatoa. O Tanielu o se toeaina e naunau e talia so o se faaeaga e tuuina atu iā te ia. Na suʻesuʻe Tanielu ma ni tama talavou se toʻalima, ma o le toʻatolu o i latou ua papatiso. Na matuā manaʻomia lava e nei uso fou le fesoasoani. O lea, e masani ona fesoasoani Sara iā i latou, pe a tele faaeaga o Tanielu i le faapotopotoga. Pe a manaʻomia foʻi e Sara le fesoasoani tau faalogona, e na te mauaina mai i nei uso fou. Na avea lenā tulaga ma mailei mataʻutia. Ua faapea mai Tanielu: “Na tele masina o fesoasoani laʻu avā iā i latou, ma na faavaivaia ai o ia i le itu faaleagaga ma le itu tau i faalogona. E lē gata i lea, o loʻu lē amanaʻia o laʻu avā na oo atu ai i ni iʻuga leaga. Na mulilua laʻu avā ma se tasi o nei uso fou. O loʻu popole tele i oʻu faaeaga, na ou lē iloa ai ua amata ona vaivai le faiā a laʻu avā ma Ieova.” E faapefea ona e ʻalofia se mala faapena?

14, 15. O ā vala e fesoasoani i ulugalii Kerisiano faaipoipo e ʻalofia ai le mulilua?

14 Ina ia ʻalofia le paʻū i le lua, ia mafaufau loloto i le faamaoni e tatau ona iai i le faaipoipoga. Na fetalai Iesu: “O ē ua faatasia e le Atua, aua neʻi tuueseeseina e se tagata.” (Mata. 19:6) Aua neʻi e manatu, e sili atu ona tāua ou faaeaga nai lo o lau paaga faaipoipo. O le valavala soo ma lau paaga ona o le faaalu o lou taimi i mea e lē tāua tele, o le a vaivai ai lau faaipoipoga, ma e mafai ona iʻu atu ai i le faia o le mulilua.

15 Ae afai o oe o se toeaina, e faapefea la le lafu mamoe? Na tusi Peteru: “Ia leoleo i le lafu mamoe a le Atua o loo outou tausia, aua le manatu i ai o se avega mamafa, ae ia faia ma le lotomalie; aua le faia ona o le fia maua o mea i se auala faapiʻopiʻo, ae ia faia ma le lotonaunau.” (1 Pete. 5:2) E tatau ona tausia sui taʻitasi o le faapotopotoga. Peitaʻi, e lē tatau ona sili atu le faatāuaina o lou faaeaga o se leoleo mamoe, nai lo o lou tiute tauave o se tane. E leai se aogā e uaʻi ai i le fafagaina o le faapotopotoga, ae o loo “matelāina” faaleagaga lau avā i le fale. Na faapea mai Tanielu, lea na taʻua muamua: “E lē tatau ona taumafai e faataunuu o tatou faaeaga i le faapotopotoga, ae o loo faalētonu le tulaga o le aiga.”

16, 17. (a) E faapefea i se Kerisiano faaipoipo ona faailoa atu i le fale faigaluega, e lē manaʻo i se faiā fetosinaaʻi lē talafeagai? (e) Aumai se faataʻitaʻiga o mataupu ua lomia e fesoasoani ai i Kerisiano e ʻalofia le faia o le mulilua.

16 O le tele o fautuaga lelei o loo maua i Le Olomatamata ma le Ala Mai!, e fesoasoani i Kerisiano faaipoipo e ʻalofia le paʻuʻū atu i le mailei o le mulilua. O se faataʻitaʻiga, i Le Olomatamata o Setema 15, 2006, o loo aumaia ai le fautuaga lenei: “I fale faigaluega ma so o se mea, ia faaeteete i tulaga e ono tupu aʻe ai ni faalogona malolosi. Mo se faaaʻoaʻoga, o le galulue vavalalata ma se tagata o le isi itupā mo ni itula faaopoopo i le galuega, e mafai ona faaosoosoina ai. O se alii po o se tamaʻitaʻi ua uma ona faaipoipo, e tatau ona faamautinoa i au upu ma ou uiga faaalia, e te lē o manaʻo i se isi tagata e ese mai lau paaga faaipoipo. Ona ua e tuutoina i le Atua, o le a e lē manaʻo e faauaʻi mai iā te oe ni lagona lē tatau, e ala i lou faatafai solo po o ou laʻei ma teuga. . . . O le tuu o ni ata o lau paaga faaipoipo ma lau fanau i lou fale faigaluega po o totonu o lau ato tupe, o le a fai ma faamanatu iā te oe ma iloa ai e isi e tāua iā te oe lou aiga. Ia maumauaʻi lava ia aua neʻi amata pe talia ni faiga faatosina.”

17 O le mataupu ua faamatuaina “Faamaoni i le Faaipoipoga—O le ā Lona Uiga Moni?” i le Ala Mai! o Iulai-Setema 2009, o loo aumaia ai lapataʻiga e faatatau i le mafaufau i feusuaʻiga i se isi e ese mai i lau paaga faaipoipo. Ua faailoa mai i lenei mataupu, o le mafaufau i faiga lē mamā faaleituaiga, e saosaolaumea i le aafia o le tagata i le faia o le mulilua. (Iako. 1:14, 15) Afai ua e faaipoipo, e sili ona atamai mo oe ma lau paaga ona toe iloilo faatasi nei faamatalaga mai i lea taimi i lea taimi. O le faaipoipoga o se faatulagaga paia na faia e Ieova. O le faataatia ese o se taimi e talanoa ai i lau paaga e faatatau i le lua faaipoipoga, o se auala lelei lea e faailoa atu ai lou faatāuaina o mea paia.—Kene. 2:21-24.

18, 19. (a) O ā aafiaga leaga o le mulilua? (e) O ā iʻuga lelei o le faamaoni i lau paaga faaipoipo?

18 Pe a faaosoosoina oe e amata se faiā fetosinaaʻi lē talafeagai, ia manatunatu loloto i aafiaga leaga o le faitaaga ma le mulilua. (Faata. 7:22, 23; Kala. 6:7) O le faia o se tasi o amioga lē mamā, o le a faatigā ai e se tasi o ia lava, o lana paaga faaipoipo, ma lē maua ai le finagalo malie o Ieova. (Faitau le Malaki 2:13, 14.) Ae o le mafaufau loloto i iʻuga lelei o le tumau i amioga mamā, e maua ai le faamoemoe o le ola e faavavau. E lē gata i lea, e latou te maua ai se lotofuatiaifo lelei ma olioli ai i se olaga sili i le taimi lenei.—Faitau le Faataoto 3:1, 2.

19 Na pese le faisalamo: “E tele le filemu o i latou e naunau i lau [Atua] tulafono, ma e leai foʻi se mea e tautevateva ai i latou.” (Sala. 119:165) O lea, ia naunau i le upu moni ma “matuā faautauta ina neʻi outou savavali e pei o ē e vālea, ae ia pei o ē e atamamai,” i nei vaitaimi leaga. (Efe. 5:15, 16) Ua faatumulia le ala o loo tatou savalia, i mailei a Satani. Peitaʻi, ua tatou lava sauni e puipuia i tatou lava. Ua aumaia e Ieova mea e tatou te manaʻomia ina ia o tatou “tutū mausalī” ai, ma “tineia ai aū fanafana mū uma a lē o loo leaga.”—Efe. 6:11, 16.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 13 Ua suia igoa.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 26]

O le manaʻo tele i meafaitino e mafai ona fetinaʻiina ai faaleagaga se tasi. Aua neʻi faatagaina lenā mea e tupu iā te oe

[Ata i le itulau 29]

O le faatafai, po o le fiafia foʻi i ai, e iʻu ai i le faia o le mulilua