Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Autasia ‘Ē Aumau’ i le Tapua‘iga Moni

Autasia ‘Ē Aumau’ i le Tapua‘iga Moni

Autasia ʻĒ Aumau’ i le Tapuaʻiga Moni

ʻE fai tagata mai i isi atunuu ma a outou faifaatoʻaga ma ē e galulue i ou togāvine. A o outou o le a taʻua o ositaulaga a Ieova.’—ISA. 61:5, 6.

O LE Ā LAU TALI?

O le ā le vaaiga a isi tagata e faatatau i tagata ese, peitaʻi o le ā le manatu o le Tusi Paia?

O le ā le valaaulia ua faasafua atu i tagata o atunuu uma?

Ua faapefea ona lē toe iai ni tagata ese i Molimau a Ieova?

1. O le ā le manatu taatele e faatatau i tagata ese, ae aiseā e lē tatau ona mafaufau ai faapena?

E IAI nisi e lē fiafia i tagata ese, po o tagata e ese atunuu e ō mai ai, ma manatu e sili atu i latou. Peitaʻi e lē saʻo lenā manatu, auā e tutusa tagata uma. Ua taʻua i le tusi The Races of Mankind, e ui i le eseese o tagata ae o i latou o se ʻauuso, e pei ona aʻoaʻoina i le Tusi Paia.

2, 3. O le ā le silafaga a Ieova e faatatau i tagata ese?

2 Na faia e Ieova se feagaiga, po o se tautoga, e avea ai Isaraelu ma ona nuu filifilia. E ui i lea faiā faapitoa, ae sa manaʻomia ona latou feagai ma tagata ese i se auala faaaloalo, e tusa ai ma le Tulafono. E faapena foʻi i tatou i aso nei. E lē tatau ona tatou faailoga tagata. Aiseā? Auā na taʻua e Peteru i le Galuega 10:34, 35, “e lē faailogaina tagata e le Atua, ae o lē e mataʻu iā te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu, e talia e ia.”

3 Sa maua e tagata ese i taimi o Isaraelu faamanuiaga, ona sa taliaina i latou e Ieova. Na toe tusi mulimuli ane Paulo e faatatau iā Ieova e faapea: “Po o ia ea o le Atua mo na o tagata Iutaia? Pe e lē o ia ea foʻi o le Atua o tagata o nuu ese? Ioe, o ia foʻi o le Atua o tagata o nuu ese.”—Roma 3:29; Ioe. 2:32.

4. Aiseā e leai ai ni tagata ese i le Isaraelu a le Atua?

4 Na lē toe avea le Isaraelu faaletino ma nuu filifilia o le Atua, ina ua osia e Ieova se feagaiga ma le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, po o le “Isaraelu a le Atua.” (Kala. 6:16) Na faamatalaina e Paulo lea nuu e faapea, “e lē o iai se Iutaia po o se Eleni, o sē e peritomeina po o sē e lē peritomeina, o se tagata ese, po o se Sekutia, se pologa po o sē e saʻoloto, ae ua iā Keriso mea uma, ua iai foʻi o ia i tagata uma lava.” (Kolo. 3:11) O le māfuaaga lea, e leai ai se tagata ese i totonu o faapotopotoga Kerisiano.

5, 6. (i) O le ā le fesili ua lāgā e faatatau i le Isaia 61:5, 6? (ii) O ai “ositaulaga a le Atua” ma “tagata mai i isi atunuu” o loo taʻua e Isaia? (iii) O le ā le auala ua galulue faatasi ai “ositaulaga a le Atua” ma “tagata mai i isi atunuu”?

5 Atonu e mafaufau nisi i le valoaga o loo faamauina i le Isaia mataupu e 61, lea e faatatau i le faapotopotoga Kerisiano. I le fuaiupu e 6, o loo taʻua ai nisi e auauna o ni “ositaulaga a Ieova.” Peitaʻi, i le fuaiupu e 5, o loo taʻua ai “tagata mai i isi atunuu” o loo galulue e fesoasoani i ositaulaga. O le ā le uiga o lenei valoaga?

6 E faasino atu “ositaulaga a Ieova” i Kerisiano faauuina. O i latou ia e mauaina le ʻuluaʻi toetū ma e fai i latou ma ositaulaga a le Atua ma le Keriso, e pule i latou o ni tupu faatasi ma ia mo le afe tausaga.’ (Faaa. 20:6) O loo galulue faatasi isi Kerisiano faamaoni o le a ola i le Parataiso i le lalolagi, po o “isi mamoe,” faatasi ma le ʻaufaauuina. Peitaʻi, ona e lē o i latou o se vaega o le “Isaraelu a le Atua,” o le māfuaaga lea e taʻua ai i latou o tagata mai i isi atunuu. E latou te galulue faatasi ma “ositaulaga a le Atua,” i le avea ai o i latou o ni ʻfaifaatoʻaga ma ē e galulue i togāvine.’ E latou te fesoasoani i le ʻaufaauuina i le galuega talaʻi, faapea le aʻoaʻoina o isi i le upu moni.—Ioa. 10:16.

“AUMAU” E PEI O APERAAMO

7. Ua faapefea ona tutusa Kerisiano i aso nei ma Aperaamo, faapea isi auauna faamaoni anamua?

7 E pei ona talanoaina i le mataupu ua mavae, ua pei Kerisiano moni i aso nei o ni ʻē aumau,’ po o ni tagata ese i lenei faiga o mea a Satani. E taitutusa i latou ma Aperaamo ma isi auauna faamaoni i aso anamua. E leʻi faia sa latou vaega i le lalolagi a Satani, ma sa avea ʻi latou o ni tagata ese ma aumau i nuu na latou nonofo ai.’ (Epe. 11:13) E tusa po o le ā lo tatou faamoemoe, ae mafai lava ona iai sa tatou faiā faapitoa ma Ieova e pei o Aperaamo. Ua faapea mai Iakopo: “ʻNa faatuatua Aperaamo iā Ieova, ma na ia silasila ai iā te ia o lē e amiotonu,’ ma na taʻua ai o ia o le ʻuō a Ieova.’”—Iako. 2:23.

8. (i) O le ā na folafola atu e Ieova iā Aperaamo? (ii) O ā faalogona o Aperaamo i lenā folafolaga?

8 Na folafola e Ieova o le a manuia aiga uma o le lalolagi ona o Aperaamo ma lana fanau. (Faitau le Kenese 22:15-18.) E ui e leʻi vaai Aperaamo i le faataunuuga o lenei folafolaga, peitaʻi, na ia mautinoa o le a faataunuuina lava. O le tele o le olaga o Aperaamo, na ia aumau solo ai ma lona aiga, ma na avea pea o ia ma uō a le Atua.

9, 10. (i) E faapefea ona tatou faataʻitaʻi iā Aperaamo? (ii) E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata i aso nei?

9 Na faaauau pea ona alofa ma tapuaʻi Aperaamo iā Ieova, e ui e na te leʻi iloa le taimi e faataunuu ai Ana folafolaga. E leʻi manatu Aperaamo o ia o se tagatānuu tumau o le laueleele, ona sa ia iloa o ia o sē aumau. (Epe. 11:14, 15) E tatau ona tatou faataʻitaʻi iā Aperaamo, ma ola i se olaga faafaigofie. E lē tatau ona tatou manatu e sili atu le tuliloaina o sini faalelalolagi, maua le tele o meafaitino, faapea le fia taʻutaʻua. Aiseā e tuliloaina ai na sini, ae o lea ua lata mai le faaumatiaga o lenei faiga o mea? Aiseā e tatou te manaʻonaʻo ai fua i lenei lalolagi lē tumau? E pei o Aperaamo, o loo tatou faatalitali ma le onosaʻi i se lalolagi e sili atu ona lelei. E lē gata i lea, e tatou te tulimataʻia foʻi le taimi o le a faataunuu ai folafolaga a Ieova.—Faitau le Roma 8:25.

10 O faamanuiaga na folafola e Ieova iā Aperaamo ma ana fanau, o le a mafai ai foʻi ona manuia tagata uma i aso nei. O loo faalauiloa atu i le silia ma le 600 gagana e “ositaulaga a Ieova” faapea “tagata mai i isi atunuu,” le valaaulia e aʻoaʻoina tagata e faatatau i nei faamanuiaga.

IA ALOLOFA I TAGATA UMA

11. O le ā na valaaulia e Solomona tagata ese e faia?

11 Na faapaia e Solomona le malumalu o Ieova i le 1026 T.L.M. Na ia faia ai se tatalo na fesoasoani i tagata e iloa ai le silafaga a Ieova e faatatau i tagata ese. Na talosaga Solomona iā Ieova ina ia faafofoga i tatalo a tagata ese e faia i le malumalu. O le faia faapea, e latou te maua ai faamanuiaga mai folafolaga na faia iā Aperaamo. Na ia tatalo e faapea: “O le tagata ese foʻi, e lē o se tagata o lou nuu o Isaraelu, a ua sau mai i se nuu mamao ona o lou suafa (auā ua latou faalogo i lou suafa mamalu, ma lou aao malosi, ma lou aao faaloaloa), ua sau ai o ia e tatalo atu i lenei fale, ia e faafofoga mai mai i le lagi i lou afioaga tumau, ia e faia mea uma lava ua talosaga atu ai le tagata ese iā te oe; ina ia iloa ai e tagata uma o le lalolagi lou suafa, ina ia matataʻu iā te oe e pei foʻi ona faia e lou nuu o Isaraelu.”—1 Tu. 8:41-43.

12. Aiseā ua avea ai Molimau a Ieova o ni tagata ese i o latou atunuu?

12 O le tagata ese, o se tasi lea e asiasi pe nofo i se atunuu e lē o sona atunuu moni. Ua pei Molimau a Ieova o ni tagata ese. E na o le Malo o le Atua, ma lona Tupu e latou te lagolagoina. O lea e tusa po o ā manatu o tagata, ae e lē faia lava sa latou vaega i faiga faapolotiki.

13. (i) E faapefea ona tatou lē manatu i isi o ni tagata ese? (ii) O le ā le finagalo o Ieova i le auala e tatou te vaai ai i isi?

13 E ono faigofie ona iloa ni tagata ese i a latou tū ma agaifanua, le auala e tautatala ai, o foliga vaaia, faapea le auala e lāʻei ai. Peitaʻi, e sili atu ona tāua māfuaaga e tutusa uma ai tagata. O lea, pe a tatou mafaufau e lē ese isi mai iā i tatou, o le a tatou lē manatu ai foʻi iā i latou o ni tagata ese. Pe ana faapea e tasi se faigāmalo e pulea le lalolagi atoa, semanū e leai ni tagata ese. O le finagalo o Ieova, ia avea tagata uma o se ʻauaiga e tasi i lalo o lana pulega. Pe e mafai e tagata uma ona lē manatu i isi o ni tagata ese?

14, 15. O le ā ua faataunuuina e le faalapotopotoga a Ieova?

14 Ua tatou ola ma soifua i se lalolagi ua aafia i le uiga manatu faapito ma le lotonuu. O se mea lelei le iloaina, e iai nisi o loo alolofa i tagata o isi atunuu. E manaʻomia ai ni taumafaiga i le suia lea o manatu o tagata e faatatau i isi. Na galulue faatasi Ted Turner, o lē na amataina le ālā ata o le CNN, ma le toʻatele o isi tagata atamamai i le lalolagi. Na ia faapea mai: “Ou te leʻi manatu i tagata mai i isi atunuu o ni tagata ese, peitaʻi o i latou foʻi o isi tagatānuu o lenei paneta.” O lea na ia fai ai se tulafono, ina ia tapu ai le faaaogāina e ona tagata faigaluega o le upu “tagata ese.” Nai lo o lea, ia latou faaaogā le upu “faavaomalo.”

15 E na o Molimau a Ieova le faalapotopotoga o loo faataʻitaʻi iā Ieova, i le auala e vaai ai i tagata o isi atunuu. E latou te lē feita i tagata ese, ma manatu e lē mafai ona faatuatuaina i latou. O se fiafiaga i Molimau a Ieova le feiloaʻi i tagata eseese e tele o latou tomai. Pe e mafai ona e mātauina le auala ua faia ai e Molimau a Ieova lea mea, faapea aogā o le suia o o tatou manatu e faatatau i isi?

SE LALOLAGI E AUNOA MA TAGATA ESE

16, 17. O le ā se aafiaga iā te oe o le faataunuuina o le Faaaliga 16:16 ma le Tanielu 2:44?

16 O le a faasagatau atunuu uma i le taʻitaʻiga a Ieova i le taua iā Amaketo. (Faaa. 16:14, 16; 19:11-16) I le pe ā ma le 2,500 tausaga ua mavae, na valoia mai ai e Tanielu le mea o le a tupu i faigāmalo. Na ia tusi e faapea: “O aso o ia tupu, o le a faatūina ai e le Atua o le lagi o le malo e lē faaumatia lava. O lea malo foʻi e lē tuuina atu i se isi nuu. O le a ia tuʻimomomoina ma faaumatia malo uma, ae e tumau lea malo e faavavau.”—Tani. 2:44.

17 O le ā se aafiaga o lenā mea iā te oe? E mafai ona tatou manatu i isi i le taimi lenei o ni tagata ese, ona ua vaevaeina atunuu i tuaoi. Ae o le a lē toe iai na papuipui, pe a mavae Amaketo. O le a iai pea le eseesega o tagata i o latou lanu ma foliga vaaia, peitaʻi, e faaalia i na vala le lasi o foafoaga a Ieova. Talu ai o le a tatou maua se lumanaʻi pupula, o lea, seʻi faaauau pea ona tatou viia ma faamamaluina Lē na foafoaina mea uma.

18. O le ā se faaaʻoaʻoga e iloa ai e lē manatu Molimau a Ieova i isi o ni tagata ese?

18 Pe faamata e iai se taimi o le a lē toe manatu ai le lalolagi i isi tagata o ni tagata ese? E mafai ona tupu, auā e oo lava i le taimi lenei, e lē vaai Molimau a Ieova i isi o ni tagata ese. O se faataʻitaʻiga, o galuega sa faia i nisi o ofisa o lālā, ua i lalo nei o le vaavaaiga a nisi o lālā tetele, ina ia faafaigofie ai le galuega talaʻi. (Mata. 24:14) O lenei filifiliga e leʻi fuaina i le eseese o atunuu, peitaʻi sa faataunuuina ina ua faatagaina e tulafono a atunuu. O loo taumafai Iesu, le Tupu o le Malo o le Atua, ina ia lē fevaevaeaʻi Molimau a Ieova ona o tuaoi i le va o atunuu. Ua toe o se aga ona aveesea lea e Iesu o nei papuipui, pe a ia “manumalo aʻiaʻi.”—Faaa. 6:2.

19. O le ā ua mafai ona faataunuuina e Molimau a Ieova ona o le upu moni?

19 E eseese atunuu o loo iai Molimau a Ieova, faapea gagana o loo tautatala ai. Peitaʻi, ua autasia i latou uma i le upu moni, ma avea ai o se ʻauaiga faavaomalo. (Faitau le Sefanaia 3:9.) E ui o loo latou ola ma soifua i lenei faiga leaga o mea, peitaʻi e lē faia ai sa latou vaega. O le autasi o lenei aiga, ua faamaonia ai o le a lē toe iai ni tagata ese i le lalolagi fou. O le a fiafia tagata uma e vaai i isi tagata mai ituaiga ma atunuu eseese, o ni o latou uso.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 24]

[Ata i le itulau 25]

Pe e te tulimataʻia le faataunuuga o folafolaga a Ieova, e pei ona sa faia e Aperaamo?

[Ata i le itulau 27]

E leai se tagata ese i le silafaga a Ieova

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 28]

Pe e te tulimataʻia le taimi o le a lē toe iai ni tuaoi e vaevaeina ai atunuu, ma lē toe manatu ai i isi o ni “tagata ese”?