Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

ʻIa Fai Lenei ma Faamanatuga iā te Outou’

ʻIa Fai Lenei ma Faamanatuga iā te Outou’

“Ia fai lea aso ma faamanatuga iā te outou, ia outou tausia o se tausamiga iā Ieova.”​—ESO. 12:14.

1, 2. O le ā le aso faamanatu e tatau ona malamalama i ai Kerisiano uma, ma aiseā?

O LE ā se aso faamanatu e te manatuaina? Atonu e mafaufau se tagata faaipoipo i le aso e faamanatu ai lana faaipoipoga, a o isi e ono mafaufau i le aso na tutoʻatasi ai lo latou atunuu, o se aso e mataʻina i le talafaasolopito. Ae pe e te silafia se aso faamanatu ua 3,500 tausaga o faamanatu i se tasi o atunuu?

2 O lenā aso faamanatu o le Paseka, lea na faailoga ai le faasaʻolotoina o Isaraelu mai le nofo pologa i Aikupito. E tatau ona tāua iā te oe lenā aso faamanatu, auā e iai se aafiaga i nisi vala tāua o lou olaga. Atonu e te taumānatu, ʻAiseā e tāua ai iā te aʻu lenā aso faamanatu, ae e lē o aʻu o se Iutaia?’ E maua le tali i le faamatalaga tāua lenei: “O Keriso o la tatou paseka lea na faataulagaina.” (1 Kori. 5:7) Ina ia malamalama i le faamatalaga a Paulo, e manaʻomia ona tatou malamalama atili i le Paseka faa-Iutaia, ona e fesootaʻi atu i le faatonuga na tuuina mai i Kerisiano uma e faamanatu.

AISEĀ E FAAMANATU AI LE PASEKA?

3, 4. O ā mea na tutupu a o leʻi faia le uluaʻi Paseka?

3 E faitau miliona tagata i le lalolagi e lē o ni Iutaia, e iai sina malamalamaga i le uluaʻi Paseka. Atonu na latou faitau i ai i le tusi o Esoto, pe ua matamata ai i se ata tifaga e faaautū i lenā aso, pe na faalogo foʻi i ai.

4 E tele tausaga na nofo pologa ai tagata Isaraelu i Aikupito. O lea, na auina atu ai e Ieova Mose ma Arona iā Farao ina ia faasaʻoloto Ona tagata. E leʻi faatagaina e lenei tupu faamaualuga le nuu e ō, ma na taia ai loa e Ieova Aikupito i mala mataʻutia. Peitaʻi, na faatoʻā tuua e Farao le nuu e ō ina ua taia e Ieova Aikupito i le mala lona sefulu, lea na fasiotia ai ona ulumatua uma.​—Eso. 1:11; 3:9, 10; 5:1, 2; 11:1, 5.

5. O le ā na tatau ona faia e le nuu o Isaraelu a o leʻi faasaʻolotoina? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le mau autū.)

5 O le ā na tatau ona faia e tagata Isaraelu a o leʻi faasaʻolotoina? I le pe tusa o Mati 21/22 i le 1513 T.L.M., i le masina faa-Eperu o Apipa lea na taʻua mulimuli ane o Nisani, na avatu ai e le Atua se faatonuga iā Isaraelu. * Na ia fetalai, o le aso sefulu o lenā masina, e amata ai ona faia e tagata Isaraelu sauniuniga mo Nisani 14. O aso faa-Eperu, e amata mai i le goto o le lā, seʻia oo i le goto o le lā o le isi aso. O lea, pe a goto le lā iā Nisani 14, sa tatau i aiga taʻitasi ona fasia se mamoe poʻa po o se ʻoti, ona faaaogā lea o le toto e sausau ai laau faalava ma pou o faitotoʻa. (Eso. 12:3-7, 22, 23) Sa tatau foʻi i le aiga ona tunu le mamoe e faia ai le taumafataga, faatasi ai ma falaoa e lē faafefeteina ma fualaau ʻaina oona. Na puipuia tagata usiusitaʻi o Isaraelu ma faasaʻolotoina ina ua sopoloa e le agelu a le Atua, ae fasiotia ulumatua uma o Aikupito.​—Eso. 12:8-13, 29-32.

6. Aiseā sa tatau ai ona faamanatu e tagata Isaraelu le Paseka i tausaga taʻitasi?

6 Sa tatau ona manatua e tagata Isaraelu le aso na faasaʻolotoina ai i latou e le Atua mai i Aikupito. Na fetalai le Atua iā i latou: “Ia fai lea aso ma faamanatuga iā te outou, ia outou tausia o se tausamiga iā Ieova i o outou tupulaga o loo mulimuli mai. E ao ona outou tausia pea, auā o se tulafono lea mo outou.” Pe a māeʻa ona faamanatu le Paseka iā Nisani 14, ona sosoo lea ma se tausamiga e fitu aso, o le Tausamiga o Falaoa e lē Faafefeteina. O lea, e mafai ona taʻua na aso uma e valu o le Paseka. (Eso. 12:14-17; Luka 22:1; Ioa. 18:28; 19:14) O le Paseka, o se tasi lenā o tausamiga po o se “aso faamanatu,” sa tatau ona faamanatu e tagata Isaraelu i tausaga taʻitasi.​—2 No. 8:13, The Bible in Living English.

7. O le ā na faavaeina e Iesu i le Paseka mulimuli na ia faamanatuina ma ona soo?

7 Na faamanatu e Iesu ma ona aposetolo le Paseka faaletausaga, e tusa ai ma le Tulafono a Mose. (Mata. 26:17-19) Peitaʻi, i le Paseka mulimuli na faamanatu e Iesu ma ona soo, na faavae ai e Iesu le Talisuaga Afiafi a le Alii. Sa tatau i ona soo ona faamanatu i tausaga taʻitasi le talisuaga na faavae e Iesu. O le ā le aso sa tatau ona faia ai lenā faamanatuga?

O LE Ā LE ASO E FAAMANATU AI LE TALISUAGA AFIAFI A LE ALII?

8. O le ā le fesili ua lāgā, e tusa ai o le Paseka ma le Talisuaga Afiafi a le Alii?

8 Na avatu e Iesu faatonuga e faatatau i le Talisuaga Afiafi a le Alii, ina ua māeʻa ona ia faamanatuina ma ona aposetolo le Paseka. O lea, na faia le Talisuaga Afiafi a le Alii i le aso lava na faamanatu ai le Paseka. Peitaʻi, i nisi taimi e ese le aso e faamanatu ai e tagata Iutaia le Paseka, mai i le aso e tatou te faamanatuina ai le maliu o Iesu. Aiseā ua eseese ai i nisi taimi le aso e tatou te faamanatuina ai le maliu o Iesu, ma le aso e faamanatu ai e tagata Iutaia le Paseka? O le faatonuga a le Atua i tagata Isaraelu i le taimi e amata ai ona faamanatu le Paseka, o le a fesoasoani iā i tatou e tali ai lenā fesili. Na faailoa mai e le Atua le taimi tonu o Nisani 14 e fasia ai le mamoe, lea e amata faamanatu ai le Paseka.​—Faitau le Esoto 12:5, 6.

9. E tusa ai ma le Esoto 12:6, o le ā le taimi e tatau ona fasia ai le mamoe mo le Paseka? (Tagaʻi foʻi i le pusa  “O le ā le Taimi o le Aso e Fasia ai le Mamoe?”)

9 O loo taʻua i le Esoto 12:6, e tatau ona fasia le mamoe i le “afiafipō.” I nisi faaliliuga o le Tusi Paia, e faaaogā ai faaupuga e pei o le “afiafi pogipogi” po o le “goto ifo o le lā.” O lea, e tatau ona fasia le mamoe i le amataga o Nisani 14, pe a goto le lā a o malamalama pea.

10. O le ā le manatu o nisi e faatatau i le taimi e fasia ai le mamoe, ma o le ā le fesili ua lāgā ai?

10 Mulimuli ane, na ave mamoe uma e fasi i le malumalu, ma na manaʻomia ai se taimi umi e fasia ai mamoe. O lea i senituri mulimuli ane, na manatu ai nisi o tagata Iutaia o le afiafipō o loo taʻua i le Esoto 12:6, e faasino atu i le taufaaiʻuiʻuga o Nisani 14, lea e amata mai i le aoauli seʻia oo ina goto le lā. Pe afai o le taimi lenā e fasia ai mamoe, o le ā la le taimi e faia ai le taumafataga o le Paseka? Na taʻua e le polofesa o Jonathan Klawans, e faia le taumafataga iā Nisani 15. Peitaʻi, na ia taʻutino mai e lē o taʻua patino mai lenā manatu i le Esoto. Na ia faapea mai foʻi, e lē o taʻua mai i tusitusiga a taʻitaʻi lotu Iutaia, le auala na faia ai le taumafataga o le Paseka, a o leʻi faaumatia le malumalu i le 70 T.A.

11. (a) O ā mea na tutupu iā Iesu i le Paseka 33 T.A.? (e) Aiseā na taʻua ai Nisani 15 i le 33 T.A. o le Sapati “sili”? (Tagaʻi i le faaopoopoga.)

11 O le ā le aso tonu na faamanatu ai le Paseka i le 33 T.A.? Iā Nisani 13, a o lumanaʻi le aso e faamanatu ai le Paseka, na fetalai atu ai Iesu iā Peteru ma Ioane: “Ia oulua ō ma sauni se mea tatou te aai ai le paseka.” (Luka 22:7, 8) O lea, na paʻū Nisani 14 i le Aso Tofi ina ua mavae le goto o le lā, lea na faamanatu ai e Iesu ma ona aposetolo le Paseka. Ina ua uma ona faamanatu le Paseka, ona faavae loa lea e Iesu le Talisuaga Afiafi a le Alii. (Luka 22:14, 15) O le pō lava lenā na puʻea ma faamasinoina ai Iesu. Ae pe tusa o le tā o le 12 i le aoauli o Nisani 14, na tutuʻi ai o ia i le laau ma maliu ai i lenā lava aoauli. (Ioa. 19:14) O lea, ʻna faataulagaina Keriso la tatou paseka’ i le aso sa fasia ai foʻi le mamoe mo le Paseka. (1 Kori. 5:7; 11:23; Mata. 26:2) Na tanuina Iesu a o leʻi amataina Nisani 15. *​—Levi. 23:5-7; Luka 23:54.

LE UIGA O LE FAAMANATUGA MO OE

12, 13. Na faapefea ona aofia ai fanau a tagata Isaraelu i le faamanatuina o le Paseka?

12 I le uluaʻi Paseka na faia i Aikupito, na faatonu ai e le Atua tagata Isaraelu e faamanatu le Paseka i tausaga taʻitasi mo se “taimi umi lava.” I le taimi o na faamanatuga faaletausaga, sa fesili atu ai fanau i mātua po o le ā le uiga o lea faamanatuga. (Faitau le Esoto 12:24-27; Teu. 6:20-23) O lea, o le Paseka o se “faamanatuga” e oo lava i fanau sa mafai ona latou aʻoaʻoina mai ai ni lesona.​—Eso. 12:14.

13 Sa aʻoaʻo e mātua Isaraelu a latou fanau mai lea tupulaga i lea tupulaga, i lesona tāua e faatatau i le Paseka. O se tasi o na lesona, e mafai e Ieova ona puipuia ona tagata tapuaʻi. Na aʻoaʻoina ai e fanau, o Ieova o le Atua soifua e manatu mamafa i ona tagata, ma puipuia i latou. Na faamaonia lenā vala i lona faasaoina o ulumatua o Isaraelu, “ina ua ia faaoo le malaia i tagata Aikupito.”

14. O le ā le lesona mai le Paseka e mafai e mātua ona aʻoaʻoina ai a latou fanau?

14 E lē o toe faatonuina mātua Kerisiano i aso nei e aʻoaʻo fanau e faatatau i le uiga o le Paseka. Ae po o e aʻoaʻoina lau fanau i le lesona lenei mai i le Paseka, e mafai e Ieova ona puipuia ona tagata? Po o iloa mai e lau fanau lou talitonu maumauaʻi, o loo puipuia pea e Ieova ona tagata i aso nei? (Sala. 27:11; Isa. 12:2) Ia aʻoaʻo atu lenā lesona i fanau e ala i se talanoaga māfana, ae aua le faia e pei o se lauga. O lenā lesona, o le a atili maufaatuatuaina ai e lou aiga Ieova.

O ā lesona mai le Paseka e mafai ona e aʻoaʻoina ai lau fanau? (Tagaʻi i le palakalafa 14)

15, 16. O le ā e tatou aʻoaʻoina e faatatau iā Ieova, pe a talanoaina le Paseka ma le faasaʻolotoina o Isaraelu mai i Aikupito?

15 O se isi lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le Paseka, e lē gata e mafai e Ieova ona puipuia ona tagata, ae mafai foʻi ona ia laveaʻia i latou. Seʻi manatu i mea na aofia ai i le laveaʻia e Ieova o tagata Isaraelu mai i Aikupito. Na taʻitaʻia i latou i le Sami Ulaula e le ao faaniutū ma le afi faaniutū i le pō. Na latou savavali foʻi i le alititai mātūtū, a o avea le sami ma pā maualuluga i lo latou itu taumatau ma le itu agavale. Ina ua sopoʻia le isi itu, na latou vaaia le toe foʻi ifo o le sami i luga o le ʻautau a Aikupito. O lea, na latou alalaga ai: ʻOu te pese iā Ieova. O le solofanua ma lē ua tiʻetiʻe ai ua ia lafoina i le sami. O Ioa, o loʻu malosi ma loʻu mana, auā ua avea o ia ma oʻu faaolataga.’​—Eso. 13:14, 21, 22; 15:1, 2; Sala. 136:11-15.

16 Po o e fesoasoani i lau fanau e maufaatuatuaina Ieova o Sē e laveaʻia ona tagata? Po o iloa mai e lau fanau e te mafaatuatuaina Ieova e mafai ona ia laveaʻia oe ma lou aiga, i le auala e te talanoa ma faia ai au faaiʻuga? E mafai ona talanoaina i la outou Tapuaʻiga a le Aiga le auala na laveaʻia ai e Ieova ona tagata, o loo faamatalaina i le Esoto 12-15, Galuega 7:30-36 po o le Tanielu 3:16-18, 26-28. E tatau ona tatou maufaatuatuaina Ieova o Sē e laveaʻia i tatou. E pei lava ona ia laveaʻia ona tagata i aso o Mose, o le a ia laveaʻia foʻi i tatou i le lumanaʻi.​—Faitau le 1 Tesalonia 1:9, 10.

IA TATOU MANATUA

17, 18. Aiseā e sili atu ai ona tāua le toto o Iesu, nai lo o le toto o le mamoe na fasia i le Paseka?

17 E lē o toe faamanatuina e Kerisiano moni le Paseka, auā o lenā faamanatuga o se vaega o le Tulafono faa-Mose, ma e tatou te lē o toe ola i lalo o le Tulafono. (Roma 10:4; Kolo. 2:13-16) Nai lo o lea, e tatou te faamanatuina le maliu o le Alo o le Atua. Peitaʻi, e iai vala o le Paseka na faia i Aikupito, e iai sona uiga mo i tatou.

18 O le sausauina o faalava ma pou faitotoʻa i le toto o le mamoe, na faasaoina ai ulumatua a Isaraelu. E tatou te lē o toe ofoina atu i le Atua taulaga e faia i manu. Peitaʻi, e iai se isi taulaga e sili atu e mafai ona faasaoina ai e faavavau. Na faamatala e Paulo o le toto o Iesu lea na “sausauina,” ua mafai ai e Kerisiano faauuina ona maua le ola e faavavau i le lagi. O i latou ia o “le faapotopotoga o ulumatua o ē ua tusia i le lagi.” (Epe. 12:23, 24) O le toto foʻi lenā e faalagolago ai le faasaoina o Kerisiano e faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. E tatau ona tatou manatua pea le faamautinoaga lenei: “Ua ia faasaʻolotoina i tatou i le togiola e ala i lona toto, ioe, o le faamagaloina o a tatou agasala e tusa ma le matuā tele o lona agalelei faifua.”​—Efe. 1:7.

19. E faapefea i le auala na maliu ai Iesu, ona faamalosia ai lo tatou maufaatuatuaina o valoaga o le Tusi Paia?

19 Ina ua fasia le mamoe mo le taumafataga, sa lē tatau i tagata Isaraelu ona gauia se ivi o le mamoe. (Eso. 12:46; Nu. 9:11, 12) Ae faapefea le “Tamaʻi Mamoe a le Atua” lea na saunia ai le togiola? (Ioa. 1:29) Na tutuʻi o ia i le laau faatasi ai ma isi pagota e toʻalua. Na talosaga atu tagata Iutaia iā Pilato ina ia gauia o latou ivi. O lenā gaoioiga, o le a vave ai ona latou feoti a o leʻi oo iā Nisani 15, po o le Sapati sili. Na gauia e fitafita ivi o pagota e toʻalua, “ae ina ua oo atu iā Iesu, ua latou iloa ai ua maliu o ia, ma latou te leʻi gauia ona vae.” (Ioa. 19:31-34) E leʻi gauia se ivi o Iesu e pei lava ona faia i le mamoe o le Paseka. O le mamoe sa fasia i le Paseka, sa avea ma “ata” o le mea na tupu iā Nisani 14 i le 33 T.A. (Epe. 10:1) O lenā vala ua faataunuuina ai upu o loo i le Salamo 34:20, lea e tatau ona faamalosia ai lo tatou maufaatuatuaina o valoaga o le Tusi Paia.

20. O le ā se tasi o vala e eseese ai le Paseka ma le Talisuaga Afiafi a le Alii?

20 E iai le eseesega o le auala na faamanatu ai le Paseka, ma le auala na faatonu e Iesu ona soo e faamanatu ai le Talisuaga Afiafi a le Alii. O se faataʻitaʻiga, na aai tagata Isaraelu i le tino o le mamoe, ae e latou te leʻi inuina le toto. Peitaʻi, e ese mai ai le faatonuga na avatu e Iesu i ona soo. Na ia fetalai, o i latou e pule “i le malo o le Atua,” e tatau ona tagofia le areto ma le uaina, o le faatusa o lona tino ma lona toto. O le a iloiloina atili lenā vala i le mataupu o sosoo mai.​—Mare. 14:22-25.

21. Aiseā e tāua ai ona tatou malamalama i le Paseka?

21 Na avea le Paseka ma vala tāua o feutagaʻiga a le Atua ma Isaraelu, ma e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ai ni lesona aogā. E ui o le Paseka o se “faamanatuga” mo tagata Iutaia, ae e tatau ona tatou malamalama ai ma aʻoaʻoina mai ai ni lesona tāua, auā o se vaega o ʻTusitusiga Paia uma lea e mai i le agaga o le Atua.’​—2 Timo. 3:16.

^ pala. 5 A o leʻi faaaunuua tagata Isaraelu i Papelonia, sa latou faaigoa le masina muamua o le kalena faa-Eperu o Apipa. Peitaʻi, ina ua toe faasaʻolotoina i latou, ona latou suia lea o le igoa o le uluaʻi masina iā Nisani. I lenei mataupu, o le a tatou faaaogā ai le taʻu o Nisani.

^ pala. 11 Na amata Nisani 15 ina ua goto le lā. O lona uiga, na paʻū Nisani 15 i le 33 T.A. i le Aso Toonaʻi, (e amata mai i le afiafi o le Aso Faraile e oo i le afiafi o le Aso Toonaʻi) o le aso lenā o le Sapati faalevaiaso. O le aso muamua foʻi lenā o le Tausamiga o Falaoa e lē Faafefeteina. O le aso muamua o le Tausamiga o Falaoa e lē Faafefeteina, e avea foʻi ma Sapati e tusa lava po o le ā le aso e paʻū ai. O lea, na paʻū nei Sapati e lua i le Aso Toonaʻi, o le māfuaaga lea na taʻua ai o le Sapati “sili.”​—Faitau le Ioane 19:31, 42.