Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai Le ʻAufaitau

Fesili Mai Le ʻAufaitau

O ā māfuaaga na “faatalitali” ai tagata Iutaia i le uluaʻi senituri i le oo mai o le Mesia?

I aso o Ioane le Papatiso, na “faatalitali [ai] tagata i le Keriso ma manatunatu i o latou loto e faatatau iā Ioane e faapea: ʻPo o le Keriso ea o ia?’” (Luka 3:15) E iai māfuaaga na ono faatalitali ai tagata Iutaia i le oo mai o le Mesia i lenā taimi.

Ina ua mavae le fanau mai o Iesu, na faaali atu le agelu a Ieova i leoleo mamoe na leoleoina mamoe i fanua e latalata i Peteleema. (1) Na faalauiloa atu e le agelu e faapea: “Ua fanau mai i le asō i le aai o Tavita, le Faaola, o Keriso le Alii.” (Luka 2:8-11) Ina ua māeʻa, ona faatasi atu lea o lenā agelu i “le ʻau e toʻatele mai le lagi, ua latou vivii atu i le Atua e faapea: * ʻIa tuu atu le viiga i le Atua o i le lagi, ma le filemu i le lalolagi i tagata ua ia finagalo malie i ai.’”​—Luka 2:13, 14.

E mautinoa na iai se aafiaga malosi o lenā faalauiloaga i na leoleo mamoe lotomaulalo. Na vave ona latou malaga atu i Peteleema, ina ua latou maua atu Iosefa, Maria ma le pepe o Iesu, “ona latou faailoa atu lea o upu a le agelu e faatatau iā te ia.” O le iʻuga, “ua ofo i latou uma ua faalogo i ai i mea ua taʻu atu e leoleo mamoe.” (Luka 2:17, 18) O le faaupuga “i latou uma ua faalogo i ai,” e faaalia ai na talanoa atu leoleo mamoe i isi e ese mai iā Iosefa ma Maria. Ina ua agaʻi atu leoleo mamoe i o latou aiga, ua faaauau ona latou “faamamalu ma vivii i le Atua ona o mea uma ua latou faalogo ma vāai i ai, e pei ona taʻuina mai iā i latou.” (Luka 2:20) E leʻi natia e na leoleo mamoe mea lelei na latou faalogo iai e faatatau i le Keriso.

Na ave e Maria lona alo ulumatua i Ierusalema e tuuina atu iā Ieova, e tusa ai ma le Tulafono a Mose. O lea, na amata ai ona ʻfaalatalata atu Ana ma faafoʻi atu le faafetai i le Atua, ma talanoa atu e uiga i le tamaitiiti iā i latou uma o loo faatalitali mo le laveaʻiina o Ierusalema.’ (Luka 2:36-38; Eso. 13:12) Na faaauau ona salalau atu le tala e uiga i le oo mai o le Mesia.

Mulimuli ane, “ona ō mai ai lea o ē e saʻiliʻili i fetu mai sasaʻe i Ierusalema, ua faapea mai: ʻPo o fea o iai lē ua fanau mai o le tupu o tagata Iutaia? Auā na matou vaaia lona fetu a o matou iai i sasaʻe, ma ua matou ō mai ai e ifo atu iā te ia.’” (Mata. 2:1, 2) Ina “ua faalogo le tupu o Herota i lenei tala, ona popole ai lea o ia, atoa ma Ierusalema uma, ona ia faapotopoto lea o le ʻaufaitaulaga sili ma le ʻautusiupu o le nuu, ma fesili atu iā i latou po o fea e fanau ai le Kersio.” (Mata. 2:3, 4) O lea, na faailoa atu ai i le toʻatele o tagata: Ua taunuu le Mesia na folafolaina. *

I le Luka 3:15, o loo taʻua ai na manatu nisi tagata Iutaia, atonu o Ioane le Papatiso o ia lea o le Keriso. Peitaʻi, na faasaʻo e Ioane lenā manatu ina ua faapea mai: “O lē e mulimuli mai, e sili atu ona malosi o ia iā te aʻu, e lē aogā iā te aʻu ona ou tatala i ona seevae. O ia lenā na te papatiso atu iā te outou i le agaga paia ma le afi.” (Mata. 3:11) O lenā faamatalaga lotomaulalo, na atili ai ona nofo faatalitali tagata i le oo mai o le Mesia.

Pe na fua le faitauina e tagata Iutaia i le uluaʻi senituri o le taimi e taunuu ai le Mesia, i le valoaga o loo faamauina i le Tanielu 9:24-27 e faatatau i le 70 vaiasosa? E tatou te lē mautinoa. O le mea moni, e eseese uma manatu e faatatau i le faitauina o le 70 vaiasosa i aso o Iesu, ma e leai se tasi o na manatu e latalata i lo tatou malamalamaga ua iai nei. *

Na aʻoaʻoina e le ʻau Esene, o se vaega faalotu Iutaia e faapea, e lua Mesia o le a oo mai i le taufaaiʻuiʻuga o tausaga e 490. Peitaʻi, e tatou te lē mautinoa pe na faavae mai e tagata Esene na faamatalaga i le valoaga a Tanielu. E tusa pe na latou faia faapea, ae e faigatā ona talitonu na latou taaʻina manatu o tagata Iutaia, ona sa ese le auala na faitauina ai e le ʻau Esene taimi e tutupu ai mea.

I le senituri lona lua T.A., na talitonu nisi tagata Iutaia, na faitau mai vaiasosa e 70 mai i le vaitaimi na faatafunaina ai le uluaʻi malumalu i le 607 T.L.M., seʻia oo i le 70 T.A. i le faaumatiaga o le malumalu lona lua. Peitaʻi, na faafesootaʻi e nisi le faataunuuga o le valoaga i le vaitaimi o le ʻau Makapaio, i le senituri lona lua T.L.M. O lea, sa leai se auala na latou malilie faatasi ai i le faitauina o le 70 vaiasosa.

Pe ana malamalama lelei le auala na faitau ai vaiasosa e 70 i le uluaʻi senituri T.A., semanū e mafai e le ʻauaposetolo ma Kerisiano i le uluaʻi senituri T.A., ona faaaogā lenā valoaga e faamaonia ai le taimi tonu na aliaʻe mai ai Iesu Keriso le Mesia. Peitaʻi, e leai se faamaoniga e iloa ai o le talitonuga lenā sa iai i uluaʻi Kerisiano.

O se isi vala tāua, sa masani ona faapea mai tusitala o Evagelia o nisi o valoaga o loo i Tusitusiga Eperu, sa faataunuuina iā Iesu Keriso. (Mata. 1:22, 23; 2:13-15; 4:13-16) Peitaʻi, e leai se tasi o i latou na faafesootaʻia le taunuu mai o Iesu, i le valoaga e faatatau i le 70 vaiasosa.

O le aotelega: E lē mafai ona tatou faamaonia sa saʻo le malamalamaga o tagata i le vaitaimi o Iesu, e faatatau i le valoaga o le 70 vaiasosa. Peitaʻi, ua saunia e tusitala o Evagelia isi māfuaaga talafeagai na “faatalitali” ai tagata i le Mesia.

^ pala. 4 E lē o taʻua i le Tusi Paia na pepese agelu i le taimi na fanau ai Iesu.

^ pala. 7 E tatou te ono fesili e faapea, Na faapefea ona iloa e le ʻau vaai fetu le fesootaʻiga o le “fetu” i le itu i Sasaʻe, ma le fanau mai o le “tupu o tagata Iutaia”? Pe na latou faalogo ua fanau Iesu a o faimalaga mai i Isaraelu?

^ pala. 9 Ina ia malamalama i lo tatou malamalamaga i le taimi nei e faatatau i le 70 vaiasosa, tagaʻi i le tusi Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu! mataupu e 11.