Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Matafaioi a Fafine i le Faataunuuina o le Finagalo o Ieova?

O le ā le Matafaioi a Fafine i le Faataunuuina o le Finagalo o Ieova?

“O fafine e folafolaina atu le tala lelei, o le ʻautau e toʻatele i latou.”​—SALA. 68:11.

1, 2. (a) O ā meaalofa na tuu atu e le Atua iā Atamu? (e) Aiseā na saunia ai e le Atua se avā mo Atamu? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

NA FAIA e Ieova le lalolagi ma le fuafuaga “ina ia ʻainā.” (Isa. 45:18) O Atamu o le uluaʻi tagata lea na foafoaina e le Atua. Sa lelei atoatoa o ia ma na tuu atu i ai e le Atua le faatoʻaga matagofie o Etena e nofo ai. Sa olioli Atamu i laau tetelē matagofie o lenā faatoʻaga, o ālia e tafe lemū, ma manu o loo taaalo faatasi ai. Peitaʻi, e iai se mea e matuā tāua e leʻi iai. Sa faailoa mai e Ieova lenā mea ina ua fetalai e faapea: “E lē lelei mo le tagata ona ola na o ia. Ou te faia se fesoasoani mo ia, o sē e talafeagai lelei mo ia.” Ona faamoegase lea e le Atua o Atamu, ua ia aveese mai se tasi o ona ivi ʻasoʻaso ma ʻfaia ai le fafine.’ Maʻeu le fiafia o Atamu ina ua ala aʻe! Na faapea ane Atamu: “O le ivi lava lenei o oʻu ivi ma le aano o oʻu aano. E taʻua o ia o le Fafine, auā na faia o ia mai i le tane.”​—Kene. 2:18-23.

2 O le fafine o se meaalofa tutasi a le Atua, auā ua avea ma fesoasoani e fetaui lelei mo le tamāloa. Ua ia maua foʻi le faaeaga faapitoa o le fanauina o ni fanau. Ua taʻua i le Kenese 3:20: “Ona faaigoa lea e Atamu o lana avā iā Eva, auā e avea o ia ma tinā o tagata ola uma.” Maʻeu le ofoofogia o le meaalofa na tuu atu e le Atua i le uluaʻi ulugalii! Sa mafai ona la fanauina mai isi tagata lelei atoatoa, ma mulimuli ane avea le lalolagi o se parataiso e nonofo ai i latou ma pule i meaola uma.​—Kene. 1:27, 28.

3. (a) O le ā sa tatau ona faia e Atamu ma Eva ina ia faamanuia ai e le Atua, ae o le ā na tupu? (e) O ā fesili o le a tatou iloiloina?

3 Ina ia maua e Atamu ma Eva faamanuiaga i le lumanaʻi, sa tatau ona la usiusitaʻi iā Ieova ma amanaʻia lana pulega. (Kene. 2:15-17) E na o le pau lenā o le auala e mafai ai ona la faataunuuina le finagalo o Ieova mo i laʻua. Peitaʻi, e faanoanoa ona na taaʻina i laʻua e le “uluaʻi gata,” o Satani, ma agasala ai i le Atua. (Faaa. 12:9; Kene. 3:1-6) Na faapefea i lenei fouvalega ona aafia ai fafine? O le ā na faataunuuina e fafine amioatua i taimi ua mavae? Aiseā ua taʻua ai fafine Kerisiano i aso nei o se “ʻautau e toʻatele”?​—Sala. 68:11.

IʻUGA UA OO IAI ONA O LE FOUVALEGA

4. O ai na tuuaʻia mo le agasala a le uluaʻi ulugalii?

4 Ina ua fesiligia Atamu e faatatau i lana fouvalega, sa ia faia le faamolemolega faatauvaa lenei: “O le fafine lea na e aumai iā te aʻu, o ia lenā na aumaia le fua o le laau, ona ou ʻai ai lea.” (Kene. 3:12) E leʻi talia e Atamu o ia e tuuaʻia mo lana agasala. Sa taumafai foʻi e tuuaʻia le fafine ma Lē na tuuina atu ma le alofa iā te ia le fafine. Sa agasala uma Atamu ma Eva, peitaʻi sa tuuaʻia lava Atamu mo lo la sesē. O le pogai lea na tusi ai Paulo e faapea, ua oo mai “le agasala i le lalolagi ona o le tagata e toʻatasi [o Atamu], o le oti foʻi ona o le agasala.”​—Roma 5:12.

5. O le ā ua faamaonia ona o le faataga e le Atua o pulega fia tutoʻatasi, ia faaauau ona iai mo sina taimi?

5 Sa taaʻina le uluaʻi ulugalii e manatu e faapea, e la te lē manaʻomia Ieova e avea ma o la Pule. O le pogai lenā na lāgā ai le fesili tāua lenei e faatatau i le pule silisili ese: O ai e iai le aiā e pule ai? Ina ia maua se tali tumau, na faataga e le Atua pulega fia tutoʻatasi ia faaauau ona iai mo sina taimi. Sa ia silafia o le a lē taulau pulega e fia tutoʻatasi ese mai iā te ia. O na pulega ua māfua ai ona mafatia tagata mo le tele o senituri. I le senituri lava ia ua mavae, e tusa ma le 100,000,000 tagata na maliliu i taua, e aofia ai le faitau miliona o tane, fafine ma tamaiti na aafia fua. O lea, ua tele faamaoniga e iloa ai ʻe lē o i le tagata e savali, ona faatonuina le mea e ui ai o ia.’ (Iere. 10:23) O le iloaina o lenā mea moni, ua tatou faamaonia atu ai o Ieova o lo tatou Pule.​—Faitau le Faataoto 3:5, 6.

6. I le tele o atunuu, o le ā le auala ua feutagaʻi ai tagata ma fafine?

6 Ua aafia uma tane ma fafine i mafatiaga o lenei lalolagi o loo pulea e Satani. (Fai. 8:9; 1 Ioa. 5:19) O nisi o sauāga mataʻutia e aofia ai le faileagaina o fafine. E tusa ma le 30 pasene o fafine i le lalolagi aoao, ua lipotia mai le sauāina e a latou tane. O nisi vaipanoa e sili atu ona tāua tama, ona e faapea o le a latou ola aʻe ma faaauauina le gafa o le aiga, ma tausia o latou mātua ma mātua o o latou mātua. I nisi atunuu, e manatu i pepe teine e leai so latou aogā, ma e sili atu ona tele pepe teine e faapaʻū nai lo o pepe tama.

7. O le ā le ituaiga amataga na tuuina atu e Ieova i tane ma fafine?

7 E mautinoa e inosia e Ieova le faileagaina o fafine. E feutagaʻi o ia ma i latou i se auala tonu ma faaaloalo. E faamaonia le tāua o fafine i le finagalo o Ieova, e ala i le foafoaina o Eva o se fafine e lelei atoatoa, ma iai ni uiga patino e lē avea ai ma se pologa, ae o se fesoasoani lelei mo Atamu. O se tasi lenā o māfuaaga ua taʻua ai i le Kenese 1:31 e faapea, ina ua māeʻa le aso lona ono o le foafoaga, “ua silasila atu le Atua i mea uma na ia faia, tagaʻi foʻi! ua matuā lelei lava.” Ioe, o “mea uma” na faia e Ieova, sa “matuā lelei lava.” Sa ia tuuina atu i tane ma fafine se amataga e matuā lelei!

O FAFINE NA LAGOLAGOINA E IEOVA

8. (a) Faamatala mai amioga a le toʻatele o tagata. (e) O ai ua faaalia mai i ai le finagalo malie o le Atua a o faagasolo le talafaasolopito o tagata?

8 Na faasolo ina leaga amio a le toʻatele o tamāloloa ma fafine ina ua mavae le fouvalega i Etena, ma ua sili atu ona leaga i le senituri ua mavae nai lo o se isi lava taimi. Na valoia i le Tusi Paia o le a faaauau ona iai amioga leaga i “aso e gata ai.” Ua matuā faatuputupulaʻia amioga leaga a tagata, ma ua moni ai o aso nei o “aso e sili ona faigatā.” (2 Timo. 3:1-5) Peitaʻi, a o faagasolo le talafaasolopito o tagata, ua faaalia mai e “le Alii Pule Silisili Ese” lona finagalo malie i tane ma fafine e maufaatuatuaina o ia, usitaʻia ana tulafono, ma gauaʻi atu iā te ia o lo latou Pule.​—Faitau le Salamo 71:5.

9. E toʻafia tagata na faasaoina mai i le Lolo, ma aiseā?

9 E na o ni nai tagata na faasaoina ina ua faaumatia e le Atua le lalolagi o tagata sauā anamua, i le Lolo i aso o Noa. Pe ana faapea sa feola pea uso ma tuafāfine o Noa i lenā taimi, semanū e latou te feoti ai foʻi i le Lolo. (Kene. 5:30) Peitaʻi, e tutusa le aofaʻi o fafine ma le aofaʻi o tamāloloa na faasaoina i le Lolo. Sa faasaoina Noa, lana avā, ona atalii e toʻatolu, ma a latou avā, ma na faasaoina ona sa matataʻu i le Atua ma faia lona finagalo. O le faitau piliona o tagata o loo ola i aso nei, na tupuga mai i na tagata e toʻavalu, o ē sa lagolagoina e Ieova.​—Kene. 7:7; 1 Pete. 3:20.

10. Aiseā na lagolagoina ai e Ieova avā a augātamā faamaoni sa matataʻu iā te ia?

10 I tausaga mulimuli ane, sa lagolagoina foʻi e le Atua avā a augātamā faamaoni sa matataʻu iā te ia. E lē mafai ona tupu lenei mea pe ana faapea na latou faitio i tulaga o o latou olaga. (Iuta 16) E lē taumatea e leʻi soona faitio le avā faaaloalo a Aperaamo, o Sara, ina ua latou tuua mea lelei a Uro, ae avea o ni ē e aumau solo i faleʻie i se isi nuu. Nai lo o lea, sa “usiusitaʻi Sara iā Aperaamo, ma sa ia taʻua o ia o le ʻalii.’” (1 Pete. 3:6) Seʻi manatu foʻi iā Repeka, o lē na avea ma meaalofa tautele mai iā Ieova ma avea ma avā e sili ona lelei mo Isaako. E lē o se mea e faateʻia ai le taʻua e faapea, “ua alofa lava Isaako iā te ia, ma ua faatoʻā faamāfanafanaina ai o ia talu ona oti lona tinā.” (Kene. 24:67) Maʻeu lo tatou fiafia i aso nei ona o loo tatou aufaatasi ma fafine amioatua, o ē e pei lava o Sara ma Repeka!

11. Na faapefea ona faaalia le lototetele o fafine faatosaga Eperu e toʻalua?

11 A o nofo pologa tagata Isaraelu i Aikupito, sa faatuputupulaʻia lo latou faitau aofaʻi. O lea, na poloaʻia ai e Farao le fasiotia o pepe tama Eperu uma e fananau mai. Peitaʻi, seʻi manatu i fafine faatosaga o Sepela ma Puʻa, o ē atonu na taʻimua i le galuega a faatosaga. Sa la teena ma le lototetele le fasiotia o pepe, ona sa iā i laʻua le mataʻu tatau iā Ieova. O lea na tauia ai e Ieova i laʻua e ala i le mauaina o ni o laʻua lava aiga.​—Eso. 1:15-21.

12. O le ā le mea na mataʻina ai Tepora ma Iaeli?

12 O se tasi o fafine sa lagolagoina e Ieova i aso o faamasino i Isaraelu, o le perofeta fafine o Tepora. Sa ia faalaeiauina le faamasino o Parako, ma fesoasoani i tagata Isaraelu ina ia saʻoloto mai i faiga sauā. Peitaʻi, na ia valoia o le a lē fai mo Parako le viiga o le manumalo i tagata Kanana. Nai lo o lea, o le a tuuina atu e le Atua le taʻitaʻiʻau o tagata Kanana, o Sesera, “i le lima o se fafine.” O le mea lenā na tupu ina ua fasiotia Sesera e Iaeli, o se fafine e lē o se Isaraelu.​—Faama. 4:4-9, 17-22.

13. O le ā ua taʻua i le Tusi Paia e faatatau iā Apikaila?

13 O Apikaila o se fafine iloga na ola i le senituri lona 11 T.L.M. O ia o sē e faautauta, ae o lana tane o Napalu o sē e ʻinaʻinā, e lē aogā ma e valea. (1 Samu. 25:2, 3, 25) I se tasi taimi, na puipuia ai e Tavita ma ona tagata meatotino a Napalu. Ae ina ua latou talosaga atu i ai mo ni meaʻai ma ni vai, sa ia “soona avaavau atu iā i latou,” ma e leai ni mea na tuuina atu i ai. Na matuā ita Tavita ma fuafuaina loa e fasiotia Napalu ma ona tagata. Ina ua faalogo Apikaila i lenei tala, sa ia avatu ni meaʻai ma vai iā Tavita ma ona tagata, ma na ʻalofia ai le faamasaatoto. (1 Samu. 25:8-18) Na mulimuli ane faapea atu Tavita iā Apikaila: “Faafetai iā Ieova le Atua o Isaraelu, o lē na auina mai oe i le aso nei e faafetaiaʻi iā te aʻu!” (1 Samu. 25:32) Ina ua oti Napalu, sa faaipoipo atu Tavita iā Apikaila.​—1 Samu. 25:37-42.

14. O le ā le galuega sa faia ai se vaega a afafine o Saluma, ma ua faapefea ona faia foʻi faapena e fafine Kerisiano i aso nei?

14 E toʻatele tane, fafine ma tamaiti na feoti, ina ua faaumatia e ʻautau a Papelonia Ierusalema ma lona malumalu i le 607 T.L.M. Sa toe fausia pā o le aai i le 455 T.L.M. i le vaavaaiga a Neemia. Sa aofia i ē na fesoasoani i le toe fausiaina o pā, ia afafine o Saluma, o se perenise o le ʻafa o le itumalo o Ierusalema. (Nee. 3:12) Sa latou lotomalilie e faia galuega faatauvaa. I aso nei, e tatou te matuā talisapaia le toʻatele o fafine Kerisiano, o loo lagolagosua ma le fiafia i galuega faugāfale faatiokarate i auala eseese.

FAFINE AMIOATUA I LE ULUAʻI SENITURI

15. O le ā le faaeaga na tuuina atu e le Atua iā Maria?

15 A o leʻi oo i le uluaʻi senituri T.A. ma a o faagasolo foʻi, e toʻatele fafine sa faamanuiaina e Ieova i ni faaeaga tāua. O se tasi o i latou o le taupou o Maria. A o leʻi faaipoipo atu iā Iosefa, sa tupu se vavega ma tō ai o ia e ala i le agaga paia. Aiseā na filifilia ai e le Atua o ia e avea ma tinā o Iesu? E lē taumatea sa iā te ia uiga faaleagaga na manaʻomia, ina ia fesoasoani i le tausia aʻe o lana tama lelei atoatoa, mai lava a o laʻitiiti seʻia oo ina matua. Maʻeu se faaeaga o le avea ma tinā o le tagata silisili, o ē uma na soifua mai i le lalolagi!​—Mata. 1:18-25.

16. Aumai se faaaʻoaʻoga o le uiga na faaalia e Iesu i fafine.

16 Sa matuā agalelei Iesu i fafine. O se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i se fafine na maua i le punatoto mo le 12 tausaga. Sa sau i tua faatasi ma le motu o tagata ma paʻi atu i le ofu tele o Iesu. E leʻi otegia e Iesu le fafine, ae na faapea atu i ai ma le agalelei: “Loʻu afafine e, ua e malosi ona o lou faatuatua. Alu ia ma le filemu, ma ia e mālōlō mai lou maʻi tigā.”​—Mare. 5:25-34.

17. O le ā le vavega na tupu i le Penetekoso 33 T.A.?

17 O nisi fafine sa avea ma soo o Iesu, sa auauna iā te ia ma ona aposetolo. (Luka 8:1-3) I le Penetekoso 33 T.A., e tusa ma le 120 tane ma fafine na mauaina le agaga o le Atua i se auala faapitoa. (Faitau le Galuega 2:1-4.) O lenā tulaga na valoia i fetalaiga nei a Ieova: ʻOu te liligi ifo loʻu agaga i luga o ituaiga uma o tagata, ona fai lea o valoaga e o outou atalii ma o outou afafine. E oo foʻi ina ou liligi ifo loʻu agaga i na aso i auauna tane ma auauna fafine.’ (Ioe. 2:28, 29) O lenā vavega na faaalia ai e le Atua, ua ia lē toe lagolagoina tagata Isaraelu na liliuese mai iā te ia. Peitaʻi, ua ia lagolagoina le “Isaraelu a le Atua” lea ua faia aʻe i tane ma fafine. (Kala. 3:28; 6:15, 16) Sa aofia ai afafine e toʻafā o le faievagelia o Filipo, i fafine Kerisiano na fai so latou sao i le talaʻiga i le uluaʻi senituri.​—Galu. 21:8, 9.

“LE ʻAUTAU E TOʻATELE” O FAFINE

18, 19. (a) O le ā le faaeaga ua tuuina atu e Ieova i tane ma fafine ona o le naunau i le tapuaʻiga moni? (e) Ua faapefea ona faamatalaina e le faisalamo fafine o loo folafolaina atu le tala lelei?

18 I le pe tusa o le 1875, na faaalia ai e nisi o tane ma fafine le naunau i le tapuaʻiga moni. O i latou na sa muamua i ē o loo faia nei se sao, i le faataunuuina o upu faavaloaga a Iesu e faapea: “O le a talaʻiina atu lenei tala lelei o le malo i le lalolagi atoa e fai ma molimau i atunuu uma; ona oo mai ai lea o le iʻuga.”​—Mata. 24:14.

19 Ua faatupulaʻia le vaega toʻaitiiti o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, i le pe ā ma le 7,900,000 Molimau a Ieova i aso nei. I le 2013, e silia i le 11,300,000 isi na faaalia le fiafia i le Tusi Paia ma la tatou galuega, e ala i le auai i le Faamanatuga o le maliu o Iesu. I le tele o atunuu, o le toʻatele lava o i latou e auai i lenei sauniga o fafine. O le toʻatele foʻi o le silia i le 1,000,000 tagata talaʻi faataimi atoa o le Malo, o fafine. O lea, ua tuuina mai e Ieova i fafine faamaoni le faaeaga e faia se sao i le faataunuuina o upu nei a le faisalamo: “Ua tulei mai le afioga a Ieova; o fafine e folafolaina atu le tala lelei, o le ʻautau e toʻatele i latou.”​—Sala. 68:11.

E moni lava o fafine o loo folafolaina atu le tala lelei, o se “ʻautau e toʻatele” (Tagaʻi i le palakalafa 18, 19)

FAAMANUIAGA MATAGOFIE I LE LUMANAʻI MO FAFINE AMIOATUA

20. O ā suʻesuʻega faaopoopo e mafai ona tatou talanoaina?

20 E lē mafai ona tatou talanoaina uma i lenei mataupu le toʻatele o fafine faamaoni o loo taʻua i le Tusi Paia. Peitaʻi, e mafai e i tatou uma lava ona faitau e faatatau i ai i le Afioga a le Atua, ma mataupu o loo i a tatou lomiga. O se faaaʻoaʻoga, e mafai ona tatou manatunatu loloto i le faamaoni o Ruta. (Ruta 1:16, 17) Atonu e matuā faamalosia lo tatou faatuatua, pe a faitau i le tusi o le Tusi Paia ua faaigoaina i le igoa o le masiofo o Eseta, ma mataupu e faatatau iā te ia. E tatou te maua aogā mai i suʻesuʻega faaopoopo faapenei, pe a faatulaga e talanoaina i le Tapuaʻiga a le Aiga. Pe afai e te nofo na o oe, e mafai ona e iloiloina na mataupu i taimi o au lava suʻesuʻega.

21. Ua faapefea ona faaalia e fafine amioatua lo latou tuutoina atu iā Ieova i taimi faigatā?

21 E mautinoa e faamanuia e Ieova le talaʻiga a fafine Kerisiano ma lagolagoina i latou i taimi faigatā. O se faataʻitaʻiga, o lana fesoasoani na tutumau faamaoni ai fafine amioatua i taimi o pulega faa-Nasi ma le faa-Komunisi, a o mafatia le toʻatele o i latou ma maliliu ai lava nisi ona o le usiusitaʻi i le Atua. (Galu. 5:29) I le pei o aso ua mavae, o loo lagolagoina e o tatou tuafāfine ma ē o loo latou tapuaʻi faatasi, le pule silisili ese a le Atua. O le iʻuga, e pei lava ona faia e Ieova i tagata Isaraelu anamua, o loo ia uuina o latou lima taumatau ma fetalai atu: “Aua e te fefe. Ou te fesoasoani iā te oe.”​—Isa. 41:10-13.

22. O ā faaeaga i le lumanaʻi e mafai ona tatou tulimataʻi atu i ai?

22 E lē o toe umi ona suia lea e tane ma fafine amioatua le lalolagi e avea ma parataiso, ma fesoasoani i le faitau miliona o ē o le a toetutū mai, ina ia aʻoaʻoina le finagalo o Ieova. O lea, e tusa po o i tatou o ni tane po o ni fafine, seʻi o tatou faapelepele i lo tatou faaeaga o le auauna “soosootauʻau” ma Ieova, seʻia oo atu i lenā taimi.​—Sefa. 3:9.