Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Fesagaʻia Faatasi le Iʻuga o Lenei Lalolagi Tuai

Ia Fesagaʻia Faatasi le Iʻuga o Lenei Lalolagi Tuai

“O i tatou o itutino o le tino e tasi.”​—EFE. 4:25.

1, 2. O le ā le finagalo o Ieova mo ona tagata tapuaʻi, o talavou ma ē matutua?

PO O oe o se talavou? Pe afai o lea, ia e mautinoa e matuā talisapaia le avea o oe ma vaega o le faapotopotoga a Ieova i le lalolagi aoao. I le tele o atunuu, o le toʻatele lava o tagata e papatiso o talavou. O se fiafiaga le vaai atu i le toʻatele o talavou, o loo aufaatasi atu i ē ua filifili e auauna iā Ieova!

2 I le avea ai ma talavou, atonu e te fiafia e faifaimea faatasi ma isi talavou. E tatou te lagona le fiafia i taimi mananaia e faatasitasi ai ma ē e tutusa lo tatou matutua. Peitaʻi, po o le ā lava lo tatou matutua ma o tatou tulaga, e finagalo Ieova ia tatou autasi i le tapuaʻiga iā te ia. Na tusi Paulo e finagalo le Atua “ia faaolaina ituaiga uma o tagata, ma ia maua le poto saʻo i le upu moni.” (1 Timo. 2:3, 4) O loo faamatalaina i le Faaaliga 7:9 tagata tapuaʻi o le Atua, e ō mai mai i “atunuu uma, ma ituaiga, ma nuu, ma gagana.”

3, 4. (a) O le ā le uiga ua taatele i talavou i aso nei? (e) O le ā le uiga o loo faamatalaina i le Efeso 4:25?

3 E matuā telē le eseesega o talavou o loo auauna iā Ieova, ma talavou o lenei lalolagi. O le toʻatele o ē e lē o auauna iā Ieova, o loo ola i se olaga manatu faapito, ma e manatu mo na o i latou lava. Ua taʻua e nisi tagata suʻesuʻe, ua sili atu ona manatu faapito talavou i aso nei nai lo o se isi lava taimi. Ua faamaonia i le auala e latou te tautatala ma laʻei ai, lo latou lē faaaloalo i tagata matutua, ma e manatu i ai ua uma lo latou taimi.

4 O so o se mea lava ua maua ai lenei uiga o le manatu faapito. O lea, ua iloa e auauna talavou a Ieova, e manaʻomia ni taumafaiga malolosi ina ia teena ai lenei uiga, ae ia talia le silafaga a le Atua. E oo lava foʻi i le uluaʻi senituri, sa lapataʻia e Paulo uso talitonu ia teena “le agaga lea o loo galue i fanau e lē usiusitaʻi,” lea sa latou “savavali ai.” (Faitau le Efeso 2:1-3.) E faamālō atu i talavou o loo teena lenā uiga, ae o loo galulue ma le autasi ma o latou uso ma tuafāfine. E ōgatusa lenei uiga ma upu a Paulo e faapea, “o i tatou o itutino o le tino e tasi.” (Efe. 4:25) A o lata atu i le iʻuga o lenei lalolagi tuai, o le a sili atu la ona tāua ona tatou galulue ma le autasi. Seʻi o tatou iloiloina nisi o faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia, e iloa ai māfuaaga e ao ai ona tatou autasi.

SA LATOU Ō FAATASI

5, 6. O le ā le lesona e faatatau i le autasi o loo faamatilatila mai i le tala iā Lota ma ona afafine?

5 Sa puipuia e Ieova ona tagata i aso ua mavae, ina ua latou autasi e fesoasoani le tasi i le isi i taimi faigatā. Ua aʻoaʻoina e auauna talavou ma matutua a Ieova i aso nei, ni lesona mai i faaaʻoaʻoga o loo i le Tusi Paia. O se tasi o na faaaʻoaʻoga o Lota.

6 Sa lamatia ola o Lota ma lona aiga, ina ua lata le faaumatiaga o le aai o Sotoma lea sa latou nonofo ai. Sa uunaʻia e agelu a Ieova Lota ia tuua le aai, ae ō atu i se vaega maugā ina ia saogalemu ai. Sa faapea atu agelu: “Inā sola ia e te ola ai!” (Kene. 19:12-22) Sa usiusitaʻi Lota ma ona afafine e toʻalua ma sosola ese loa. Ae e faanoanoa ona e leʻi faia faapea e isi o lona aiga. Sa manatu tane na faamau ma afafine o Lota, “e foliga mai o loo tausua” o ia. O le iʻuga, na faaumatia ai i latou. (Kene. 19:14) E na o Lota ma ona afafine na faasaoina, ona sa latou usiusitaʻi ma autasi.

7. Sa faapefea ona fesoasoani Ieova i ē na faaalia le autasi, ina ua tuua e Isaraelu Aikupito?

7 E tatou te aʻoaʻoina foʻi se lesona mai i tagata Isaraelu. Ina ua tuua Aikupito, e latou te leʻi ō i ni vaega eseese pe pule foʻi le vaega ia i le ala e ui ai. Ina ua “faaloaloa e Mose lona lima i luga o le sami” ma vaeluaina ai e Ieova, e leʻi faapea na alu na o Mose pe ō faatasi ma ni nai tagata Isaraelu. Nai lo o lea, sa ō faatasi le nuu atoa ma na puipuia e Ieova i latou. (Eso. 14:21, 22, 29, 30) Sa latou faaalia le autasi ma ō faatasi ma le “toʻatele o tagata ese” e lē o ni Isaraelu sa lagolagoina i latou. (Eso. 12:38) Seʻi faapea sa iai se vaega o talavou, sa ō na o i latou ma ui atu i le ala sa latou manatu e sili ona lelei. O se faiga e matuā lē atamai, ma e lē maua ai le puipuiga a Ieova.​—1 Kori. 10:1.

8. Sa faapefea ona autasi tagata o le Atua i aso o Iosefatu?

8 I aso o le tupu o Iosefatu, sa feagai tagata o le Atua ma se fili mataʻutia, o “se motu o tagata e toʻatele” mai i nuu na siʻomia ai i latou. (2 No. 20:1, 2) E leʻi taumafai auauna a Ieova e faatoʻilalo lenei fili i so latou lava malosi, ae na latou tatalo atu iā Ieova. (Faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 20:3, 4.) E latou te leʻi taumafai foʻi e tatalo le tagata lava ia. Ua taʻua i le 2 Nofoaiga a Tupu 20:13: “Ua tutū i latou uma i Iuta i luma o Ieova, e oo lava i o latou tamaiti, o a latou avā, ma o latou atalii.” E tusa pe talavou pe matutua, ae sa latou faatuatua iā Ieova ma taumafai faatasi e mulimuli i lana taʻitaʻiga, ma na puipuia i latou e Ieova. (2 No. 20:20-27) O se faaaʻoaʻoga lelei lenei mo tagata o le Atua i le auala e fesagaʻia faatasi ai luʻi.

9. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i gaoioiga ma uiga na faaalia e uluaʻi Kerisiano?

9 Sa mātaulia foʻi uluaʻi Kerisiano i le galulue faatasi. O se faaaʻoaʻoga, ina ua avea ma Kerisiano le toʻatele o tagata Iutaia ma tagata liulotu, sa latou uaʻi atu “i aʻoaʻoga a le ʻauaposetolo ma fetufaaʻi a latou mea, ua aai faatasi ma tatalo.” (Galu. 2:42) Sa matuā manino mai lenei autasi i taimi na sauāina ai i latou, ina ua matuā manaʻomia e le tasi le isi. (Galu. 4:23, 24) O lea, e tāua tele ona tatou galulue faatasi i taimi faigatā.

IA AUTASI A O LATA MAI LE ASO O IEOVA

10. O le ā le taimi e matuā manaʻomia ai ona tatou autasi?

10 Ua lata mai se vaitaimi e sili ona faigatā i le talafaasolopito o tagata, lea ua faamatalaina e le perofeta o Ioelu “o le aso o le pōuliuli ma le pogisa.” (Ioe. 2:1, 2; Sefa. 1:14) O le taimi lenā e matuā manaʻomia ai ona autasi tagata o le Atua. Ia manatua fetalaiga a Iesu o loo i le Mataio 12:25: “E faaumatia malo uma e fevaevaeaʻi.”

11. O le ā le faatusatusaga o loo i le Salamo 122:3, 4, e mafai ona faatatauina i tagata o le Atua i aso nei? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

11 E tatau ona tatou autasi moni a o lata mai le taimi e sili ona mataʻutia o lenei faiga o mea. E faatusaina lo tatou autasi faaleagaga, i le felataʻi o fale i Ierusalema anamua. Ua faamatalaina e le faisalamo le matuā felataʻi o na fale, e pei “o se aai ua fesootaʻi faatasi.” O lenā auala sa mafai ai e tagata ona fesoasoani ma puipuia e le tasi le isi. E faamanatu mai foʻi e le felataʻi o na fale, le autasi faaleagaga o le nuu atoa, ina ua faapotopoto ʻituaiga uma o Ioa’ e tapuaʻi. (Faitau le Salamo 122:3, 4.) E manaʻomia foʻi ona tatou “fesootaʻi faatasi” i le taimi lenei ma aso faigatā o loo fotuaʻi mai.

12. O le ā e fesoasoani iā i tatou ina ia faasaoina ai pe a osofaʻia e Koku tagata o le Atua?

12 Aiseā e matuā tāua ai ona tatou “fesootaʻi faatasi” i le lumanaʻi? O loo valoia i le Esekielu mataupu e 38 le osofaʻiga a “Koku mai i Makoku,” faasaga i tagata o le Atua. E lē tatau ona tatou fevaevaeaʻi i lenā taimi. E mautinoa e tatou te lē mananaʻo e liliu atu i le lalolagi mo se fesoasoani. Nai lo o lea, o le a tatou mananaʻo e mafuta vavalalata ma o tatou uso ma tuafāfine. Peitaʻi, e lē lava le tau ina iai i se vaega o tagata ina ia faasaoina ai. E tatau foʻi ona tatou taʻitoʻatasi ma valaau atu i le suafa o Ieova, ona faasaoina ai lea o i tatou e Ieova ma lona Alo i lenā taimi o puapuaga. (Ioe. 2:32; Mata. 28:20) Ae pe e talafeagai ona tatou manatu o le a faasaoina i latou e lē tumau ona autasi o se vaega o le lafu a le Atua, po o ē ua vavae ese?​—Mika 2:12.

13. O ā lesona ua aʻoaʻoina e talavou e matataʻu i le Atua, mai i faaaʻoaʻoga na tatou talanoaina?

13 E manino mai, e lē atamai le mulimuli i ala o talavou ua fai lava le mea e latou te mananaʻo ai. Ua tatou tulata atu i le taimi o le a matuā manaʻomia ai e le tasi le isi. O lona uiga, o i tatou uma lava, o ē talavou ma ē matutua. O le taimi lenei e faataʻitaʻi ai ona galulue faatasi, ina ia atiaʻe le autasi lea o le a matuā tāua i le lumanaʻi.

“O ITUTINO O LE TINO E TASI”

14, 15. (a) Aiseā ua aʻoaʻoina ai e Ieova i tatou ia autasi i aso nei? (e) O ā fautuaga ua aumaia e Ieova e faalaeiau ai i tatou ina ia autasi?

14 O loo fesoasoani mai Ieova ina ia tatou ʻauauna soosootauʻau atu iā te ia.’ (Sefa. 3:8, 9) O loo ia toleniina i tatou mo le lumanaʻi, i le taimi o le a ia “aoaoina ai mea uma lava ma toe faatasia iā Keriso.” (Faitau le Efeso 1:9, 10.) E finagalo o ia e autasia i latou uma i le lagi ma le lalolagi, o se aiga e tapuaʻi atu iā te ia. E mautinoa o le a faia faapea e Ieova. Pe e lē fesoasoani lenā iā te oe o se talavou, e iloa ai e ao ona e galue faatasi ma le faalapotopotoga a Ieova?

15 O loo aʻoaʻoina i tatou e Ieova ia autasi i aso nei, ma le fuafuaga ia tatou autasi e faavavau. E tele taimi o loo faalaeiau mai ai le Tusi Paia ia tatou “fetausiaʻi,” “ia matuā alofa faapelepele le tasi i le isi,” ia “fefaamāfanafanaaʻi,” ma ia “atiaʻe e le tasi le isi.” (1 Kori. 12:25; Roma 12:10; 1 Tesa. 4:18; 5:11) Ua silafia e Ieova e lē lelei atoatoa Kerisiano, ma o se luʻi le taumafai e autasi. O lea, e ao ona tatou taumafai e “fefaamagaloaʻi ma le lotoatoa.”​—Efe. 4:32.

16, 17. (a) O le ā se tasi o fuafuaga o sauniga faa-Kerisiano? (e) O le ā e aʻoaʻoina e talavou mai i le faaaʻoaʻoga a Iesu a o talavou?

16 Ua fesoasoani mai foʻi Ieova iā i tatou ina ia mafuta vavalalata, e ala mai i sauniga faa-Kerisiano. E masani ona tatou faitau i le fautuaga o loo i le Eperu 10:24, 25. O se tasi o fuafuaga o nei sauniga, ina ia ʻmanatunatu le tasi i le isi ina ia faatupu ai le alofa ma galuega lelei.’ O lea, e tāua sauniga ina ia mafai ona tatou “fefaalaeiauaʻi, ia sili foʻi ona faia faapea auā ua [tatou] iloa ua matuā latalata mai lava le aso.”

17 A o talavou Iesu, sa ia faataatia se faaaʻoaʻoga lelei o le talisapaia o na faatulagaga. Ina ua 12 ona tausaga, sa malaga faatasi ma ona mātua ina ia auai i se faatasiga tele faaleagaga. I se tasi taimi, sa saʻilia o ia e ona mātua o Iosefa ma Maria. E leʻi faapea na fealuaʻi solo o ia e faatasitasi ma isi talavou. Peitaʻi, sa maua atu o ia e ona mātua i le malumalu, o loo faia sa latou talanoaga faaleagaga ma aʻoaʻo.​—Luka 2:45-47.

18. E faapefea i a tatou tatalo ona faamalosia ai lo tatou autasi?

18 E lē gata e tatau ona atiaʻe le alofa o le tasi i le isi, ma faaaogā sauniga faa-Kerisiano ina ia faamalosia ai lo tatou autasi, ae e ao foʻi ona tatalo le tasi mo le isi. Pe a patino a tatou talosaga iā Ieova mo o tatou uso, ua faamanatu mai ai lo tatou manatu mamafa i isi. E lē na o Kerisiano matutua e mafai pe e tatau ona faia nei mea. Pe afai o oe o se talavou, po o e faaaogā nei auala e mafuta vavalalata ai i lou aiga faaleagaga? O le faia faapea, o le a faasaoina ai oe pe a oo mai le iʻuga o lenei lalolagi tuai.

E mafai e i tatou uma lava ona tatalo mo o tatou uso (Tagaʻi i le palakalafa 18)

“E FAALAGOLAGO LE TASI I LE ISI”

19-21. (a) O le ā le auala mataʻina e faaalia ai e “faalagolago le tasi i le isi”? Faamatala mai ni faaaʻoaʻoga. (e) O ā lesona e te aʻoaʻoina mai i le auala na tali atu ai nisi uso i taimi o mala?

19 O loo faatatau e tagata o Ieova le mataupu silisili i le Roma 12:5: ʻE tatou te faalagolago le tasi i le isi.’ E faamaonia lenei tulaga i taimi o mala faalenatura. Iā Tesema 2011, na faapogaia ai e se afā malosi se lologa tele i Mindanao, o se motu i Filipaina. I le pō e tasi, e silia i le 40,000 fale na lilofia i le vai, e aofia ai le tele o fale o o tatou uso ma tuafāfine. Peitaʻi, ua lipotia mai e le ofisa o le lālā, “e oo lava i le taimi a o leʻi gaoioi le komiti mo fesoasoani laveaʻi, ae ua uma ona auina atu fesoasoani a Kerisiano mai i isi vaipanoa.”

20 E toʻatele foʻi o tatou uso ma tuafāfine na faatamaʻia a latou meatotino, ina ua lūlū se mafuiʻe malosi i le itu i sasaʻe o Iapani, ma faapogaia ai se galulolo. O nisi na matuā leai ma se mea na totoe. E 25 maila (40 km) le mamao o le mea e nofo ai Yoshiko mai i le Maota mo Sauniga. Sa faaleagaina lona fale, ma na ia faapea mai: “Na faateʻia i matou ina ua ō mai le ovasia matagaluega ma se isi uso, e saʻili i matou i le aso na sosoo ai.” Sa ʻataʻata o ia ma faapea atili mai: “E matou te matuā talisapaia le tausiaina o o matou manaʻoga faaleagaga e le faapotopotoga. Na matou mauaina foʻi ni ofu māfanafana, seevae, ato ma ofu moe.” Na faapea mai se sui o le komiti mo fesoasoani laveaʻi: “Sa galulue ma le autasi uso mai i so o se vaipanoa o Iapani, e taumafai e fesoasoani le tasi i le isi. Sa malaga mai foʻi uso mai i le Iunaite Setete e fesoasoani. Ina ua fesili i ai i le māfuaaga ua ō mai mamao ai, ae na latou faapea mai, ʻE matou te autasi ma o matou uso i Iapani, ma o loo latou manaʻomia se fesoasoani.’” Pe e te lē mitamita i le avea o oe ma vaega o se faalapotopotoga e matuā manatu mamafa mo ona sui? E mautinoa o loo matuā faafiafiaina le finagalo o Ieova a o silasila mai i lenā autasi.

21 Pe a iā i tatou lenā uiga, o le a fesoasoani e fesagaʻia ai ma le autasi faigatā e tutupu mai i le lumanaʻi, e tusa lava pe e tatou te lē fesootaʻi ma uso ma tuafāfine i isi vaipanoa o le lalolagi. O lenā uiga ua avea o se toleniga mo i tatou e fesagaʻia ai faafitauli a o lata mai le iʻuga o lenei lalolagi tuai. Sa aafia Fumiko i le afā i Iapani, ma na ia faapea mai: “Ua matuā latalata mai lava le iʻuga. E manaʻomia ona tatou fesoasoani pea i o tatou uso talitonu, a o tulimataʻi atu le taimi o le a lē toe iai ni mala.”

22. O le ā le aogā o le autasi faa-Kerisiano i le lumanaʻi?

22 O talavou ma ē matutua o loo taumafai e tumau i le autasi, e mautinoa ua nofosauni e faasaoina mai i le iʻuga o lenei lalolagi amioleaga ma leai se autasi. O le a faasaoina e Ieova ona tagata e pei ona sa ia faia i aso ua mavae. (Isa. 52:9, 10) Ia manatua, e mafai ona faasaoina oe pe a tumau ona avea oe ma vaega o tagata autasi o le Atua. O se tasi o mea e fesoasoani iā i tatou, o le matuā talisapaia lea o mea ua tatou mauaina. O le a talanoaina lenā manatu i le mataupu o loo sosoo mai.