Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Toeaina e​—O le ā la Outou Vaaiga e Faatatau i le Toleniina o Isi Uso?

Toeaina e​—O le ā la Outou Vaaiga e Faatatau i le Toleniina o Isi Uso?

“E iai le taimi e atofaina mo mea uma.”—FAI. 3:1.

1, 2. O le ā ua mātauina e ovasia matagaluega i le tele o faapotopotoga?

UA TOEITIITI māeʻa le fono a le ovasia matagaluega ma le ʻautoeaina. A o vaai atu le ovasia iā i latou, na ia lagona le alofa i nei leoleo mamoe galulue mamafa, ma o nisi o i latou ua matutua. Peitaʻi, na ia fesili atu iā i latou: “Uso e, o faapeʻī mai lo outou toleniina o isi ina ia latou faia isi tiute tauave i le faapotopotoga?” Ua latou manatua le faalaeiauina o i latou e le ovasia i le asiasiga ua mavae ina ia uaʻi atu i le toleniina o isi. Na iʻu ina faapea atu le isi toeaina: “E lē telē se galuega o loo matou faia i lea vala.” Na ioe uma isi toeaina i lenā manatu.

2 Pe afai o oe o se toeaina, atonu e te malamalama lelei i lenā fono. Ua iloa e ovasia matagaluega i le lalolagi aoao, le manaʻomia ona toleniina o uso talavou ma matutua i le tele o faapotopotoga, ina ia fesoasoani i le tausiaina o le lafu. Peitaʻi, o se luʻi le faia o lea tulaga. Aiseā?

3. (a) Ua faapefea ona faailoa mai i le Tusi Paia le tāua o le toleniina o isi, ma aiseā e tatau ai ona tatou faatāuaina uma lenā vala? (Tagaʻi i le faaopoopoga.) (e) Aiseā atonu e faigatā ai i nisi o toeaina ona toleni isi?

3 I le avea ai ma leoleo mamoe, e mautinoa lou iloa o le tāua o le toleniina o uso. * Ua e iloa e manaʻomia nisi uso ina ia tumau ai pea le malosi faaleagaga o faapotopotoga, ma mafai ai ona faavae nisi faapotopotoga fou. (Faitau le Isaia 60:22.) Ua e iloa foʻi ua faalaeiau mai le Tusi Paia ina ia “aʻoaʻo atu i isi.” (Faitau le 2 Timoteo 2:2.) E ui i lea, e lē faigofie ona faatino lea tulaga, e pei lava o toeaina na taʻua i le amataga. Pe a māeʻa ona tausia manaʻoga o lou aiga, o lau galuega, o tiute tauave i le faapotopotoga ma isi lava mea tāua, e foliga mai ua leai se taimi e toleni ai isi i le faapotopotoga. O lea, seʻi o tatou iloiloina le tāua o le toleniina o isi.

IA FAAMUAMUA TOLENIGA

4. O le ā se tasi o māfuaaga e tolopō ai le toleniina o isi?

4 O le ā se tasi o māfuaaga atonu e faigatā ai i nisi o toeaina ona faaavanoa le taimi e toleni ai isi? Atonu e mafaufau nisi: ʻE tāua toleniga, ae e lē tutusa ma le tāua o isi meafai a le faapotopotoga, lea e tatau ona faamuamua. Pe a tolopō i se isi taimi le faia o toleniga, e sologa lelei lava le faapotopotoga.’ E ui e tele isi vala e manaʻomia ona e uaʻi vave atu i ai, ae o le faatuai ona faia o toleniga e mafai ona aafia ai le tulaga faaleagaga o le faapotopotoga.

5, 6. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le ave taavale ma lana vaaiga i le faaleleia o le afi o le taavale, ma e faapefea ona faatatau atu lenā vala i le toleniina o isi i le faapotopotoga?

5 Seʻi mafaufau i le faaaʻoaʻoga lenei: E iloa e se ave taavale e tatau ona sui e lē aunoa le suāuu ina ia faatumau ai pea le lelei o le afi o le taavale. E ui i lea, e mafaufau o ia e lē tutusa le tāua o le faia o lea gaoioiga ma le utuina o le penisini o le taavale. Auā pe a lē utuina le penisini, o le a lē toe fealuaʻi le taavale. Atonu e mafaufau o ia, ʻPe a lē suia le suāuu o le taavale, e mafai lava ona fealuaʻi le taavale mo sina taimi.’ Peitaʻi, o le ā le lamatiaga? Pe a tolopō pea le siakiina o le afi o le taavale, o le a leaga le taavale ma lē mafai ona toe fealuaʻi. Pe a tupu lenā mea, e tele tupe ma le taimi e faaalu ina ia toe faaleleia ai le taavale. O le ā le lesona?

6 E tele mea tāua e tatau ona vave uaʻi atu i ai toeaina, auā pe a lē faia faapea o le a telē se aafiaga i le faapotopotoga. I le faataʻitaʻiga, e pei lava ona faamautinoa e le ave taavale ua utu le penisini o le taavale, e faapena foʻi i toeaina ona latou “faamautinoa o mea e sili ona tāua.” (Fili. 1:10) Peitaʻi, o le pisi tele o toeaina i nisi o mea tāua, ua latou faatuatuanaʻi ai i le toleniina o isi, lea e pei o le siakiina o le afi o le taavale. Ae pe a tolopō pea e toeaina le sauniaina o toleniga tāua, e lē umi lava ae toʻaitiiti uso agavaa e faia isi mea e tatau ona fai.

7. O le ā la tatou vaaiga i toeaina o loo faaalu le taimi e saunia ai toleniga?

7 E manino mai, e lē tatau ona tatou mafaufau e lē tāua le sauniaina o toleniga. O toeaina e vaavaai mamao mo le lelei o le faapotopotoga, ma faaalu le taimi e toleni ai uso e leai se poto masani, o i latou o ni auauna pule atamamai ma o se faamanuiaga foʻi i le faapotopotoga atoa. (Faitau le 1 Peteru 4:10.) E faapefea ona maua ai e le faapotopotoga aogā?

O SE TAIMI E FAAALU AOGĀ

8. (a) O ā māfuaaga e uunaʻia ai toeaina e toleni isi? (e) O le ā le tiute tauave ua iai i toeaina o loo auauna i vaipanoa o loo telē ai le manaʻoga? (Tagaʻi i le pusa “ O se Galuega Faanatinati.”)

8 Ua iloa e toeaina ua lava le poto masani, o le faasolo i le tulaga matua o le faaitiitia foʻi lenā o mea e mafai ona latou faia i le faapotopotoga. (Mika 6:8) E latou te malamalama foʻi e ʻtutupu faafuaseʻi mea i le taimi e leʻi faatalitalia,’ e suia faafuaseʻi ai le tulaga o mea ma lo latou faataunuuina o tiute tauave i le faapotopotoga. (Fai. 9:11, 12; Iako. 4:13, 14) O le manatu mamafa i mamoe a Ieova, e galulue mamafa ai toeaina e faasoa atu i uso talavou tomai ua latou mauaina, mai i la latou auaunaga faamaoni.​—Faitau le Salamo 71:17, 18.

9. O le ā le mea o le a tupu i le lumanaʻi ua avea ai le sauniaina o toleniga o se vaega tāua?

9 O le ā se isi māfuaaga ua avea ai o se faamanuiaga i le lafu toeaina o loo avatuina toleniga? Ua latou faamalosia le faapotopotoga. I le ā le itu? O taumafaiga a toeaina e toleni isi, o le a maua ai isi uso e fesoasoani i le faapotopotoga ina ia tūmausalī ma autasi i le taimi lenei, ma taimi faigatā a o faagasolo le puapuaga tele. (Eseki. 38:10-12; Mika 5:5, 6) Toeaina pele e, e matou te faalaeiauina outou ina ia avea le toleniina o isi e lē aunoa ma vaega o lau faiva i aso nei.

10. O le ā e manaʻomia ona faia e toeaina ina ia maua ai le taimi e toleni ai isi?

10 E matou te malamalama e matuā pisi la outou faasologa i le faia o isi mea tāua i le faapotopotoga. O lea, e manaʻomia ai ona faaaogā se vaega o lenā taimi e toleni ai isi. (Fai. 3:1) O le faia faapea o le a aogā i le faapotopotoga i le lumanaʻi.

SAUNIUNIA LE LOTO

11. (a) Aiseā e mataʻina ai fautuaga na aumaia e toeaina mai i atunuu eseese e faatatau i toleniga? (e) E tusa ai ma le Faataoto 15:22, aiseā e tāua ai le iloiloina o manatu o isi toeaina?

11 Na fesiligia nisi o toeaina na taulau manuia e fesoasoani i uso, po o ā auala na latou faaaogā e toleni ai isi. * E ui e eseese uma tulaga o nei uso, ae e taitutusa uma lava a latou fautuaga. E faailoa mai ai, o toleniga o loo i le Tusi Paia e mafai ona aogā i uso e mauaina toleniga “i faapotopotoga taʻitasi i nofoaga uma.” (1 Kori. 4:17) O lea, i lenei mataupu ma le mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai nisi o fautuaga mai i nei toeaina.​—Faata. 15:22.

12. O le ā e tatau ona faia e le toeaina o loo faia le toleniga, ma aiseā?

12 E tatau i toeaina e faia toleniga ona sauniunia loto o i latou o le a toleniina. E pei lava ona faamalū e se faitogālaau le palapala a o leʻi lūlūina i ai fatu laau, e tatau foʻi i lē e faia toleniga ona faalaeiau, pe sauniunia loto o i latou o le a toleniina, a o leʻi aʻoaʻoina i ai ni tomai fou. O lea, e faapefea ona sauniunia e toeaina i latou o le a toleniina? E ala i le mulimuli i le auala na faaaogā e se tasi o perofeta i aso anamua. O le ā lenā auala?

13-15. (a) O le ā le tofiga na tuuina atu iā Samuelu? (e) Na faapefea ona faataunuuina e Samuelu lenā tofiga? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.) (i) Aiseā e tāua ai i toeaina i aso nei le tala e faatatau iā Samuelu?

13 I le silia i le 3,000 tausaga ua mavae, na faatonu ai e Ieova le perofeta matua o Samuelu: “O a taeao i le taimi faapenei, ou te auina atu ai iā te oe se tagata mai i le nuu o Peniamina, ia e faauu o ia e avea ma taʻitaʻi o loʻu nuu o Isaraelu.” (1 Samu. 9:15, 16) Na iloa e Samuelu ua māeʻa lona taimi e avea ai ma taʻitaʻi, ma ua tofia e Ieova sē e suitulaga iā te ia. Atonu na mafaufau Samuelu: ʻE faapefea ona ou sauniunia lenei tagata mo le tofiga?’ Na ia maua se tonu lelei ma fuafua loa le auala e faataunuu ai.

14 I le aso na sosoo ai, ina ua vaai atu Samuelu iā Saulo, na faapea atu Ieova i le perofeta: “O le tagata lenei.” Sa faataunuu loa e Samuelu lana fuafuaga sa fai. Sa valaaulia e Samuelu Saulo mo se taumafataga. Sa ia avatu iā Saulo ma ana auauna nofoaga sili ma meaʻai lelei ma faapea atu: “Inā taumafa ia, auā ua latou teua mo oe mo lenei aso.” Ina ua māeʻa lenā, ona savavali lea o Samuelu ma Saulo i le fale o le perofeta, ma talatalanoa a o savavali i le ala. Sa manaʻo Samuelu e faaaogā lelei lenā taimi toʻafilemu. O lea na ia valaaulia ai Saulo i luga o lona fale. I lenā afiafi mālū, na faaauau ai e Samuelu ona ʻtalanoa atu pea iā Saulo i luga o le fale,’ seʻia oo ina momoe. I le aso na sosoo ai, na faauu ai e Samuelu Saulo, ua sogi atu iā te ia ma avatu i ai isi faatonuga. Ina ua māeʻa lenā, ona ia tuuina atu lea o Saulo e alu, ma ua sauni mo mea o le a tutupu.​—1 Samu. 9:17-27; 10:1.

15 E lē tutusa le faauuina o se tasi e avea ma taʻitaʻi o se nuu, ma le toleniina o se uso ina ia avea ma toeaina po o se auauna o le faiva i le faapotopotoga. E ui lea, e mafai e toeaina ona aʻoaʻoina ni lesona aogā mai i le auala na faaaogā e Samuelu. Seʻi o tatou iloiloina ni vala se lua.

O SE FAIAʻOGA E LOTOMALIE MA O SE UŌ MONI

16. (a) O ā faalogona o Samuelu ina ua talosaga tagata Isaraelu mo so latou tupu? (e) O le ā le auala na tali atu ai Samuelu ina ua faatonuina o ia e Ieova e faauu Saulo?

16 Ia lotomalie, ae aua le faatalatū. I le taimi muamua na faalogo ai Samuelu ua mananaʻo tagata Isaraelu i so latou tupu faaletagata, sa ita o ia ma lagona ua teena o ia e ona tagata. (1 Samu. 8:4-8) Sa ia faatalatū e fai le mea na mananaʻo ai tagata, ma e faatolu ona faatonu e Ieova Samuelu e faalogo i tagata. (1 Samu. 8:7, 9, 22) E ui i lea, e leʻi mauaa i lona loto le ita po o le lotoleaga foʻi i lē o le a suitulaga iā te ia. I le taimi na faatonu ai o ia e Ieova e faauu Saulo, e leʻi faatalatū o ia. Ae na ia lotomalie e usitaʻi ona o lona alofa iā Ieova, ae e lē ona o se gaoioiga sa tatau ona ia faia.

17. E faapefea ona faaaʻoaʻo toeaina i aso nei iā Samuelu, ma aiseā e faamalieina ai i latou?

17 E pei o Samuelu, ua faaalia foʻi e toeaina i aso nei le agalelei i uso o loo latou toleniina. (1 Pete. 5:2) E lē tatau i nei toeaina ona ʻalofia le toleniina o uso, ona o le popole ina neʻi maua e nei uso faaeaga o loo iā i latou. E lē vāai nei toeaina agaalofa i uso o loo latou toleniina o ni ē tauvā. Peitaʻi, o i latou o se “ʻaufaigaluega” o ni meaalofa tautele i le faapotopotoga. (2 Kori. 1:24; Epe. 13:16) Maʻeu le faamalieina o nei toeaina lē manatu faapito, pe a latou mātau le faaaogāina e uso na toleniina o o latou tomai ina ia manuia ai le faapotopotoga!​—Galu. 20:35.

18, 19. E faapefea ona sauniunia e se toeaina le loto o se tasi o loo toleniina, ma aiseā e tāua ai lenā vala?

18 Ia avea o se uō, ae e lē na o se faiaʻoga. I le aso na feiloaʻi ai Samuelu ma Saulo, na mafai e le perofeta ona faauu Saulo i le suāuu ma avea ai o se tupu fou. Peitaʻi, e leʻi sauni o ia e taʻitaʻia tagata o le Atua. O lea, na faaalu e Samuelu lona taimi e sauniunia ai le loto o Saulo. Sa la taumamafa faatasi, savalivali, talanoa mo se taimi umi ma mālōlō lelei, ona faatoʻā faauu ai lea o Saulo.

O le toleniina o isi e amata i le atiaʻe o se faigāuō (Tagaʻi i le palakalafa 18, 19)

19 I se tulaga talitutusa, e amata e se toeaina le toleniga e ala i le faaalu o le taimi e maua ai se siʻomaga toʻafilemu, faapea se faauōga māfana ma lē o loo toleniina. E eseese lava auala e faia ai faapea, ona o le eseese o tulaga ma aganuu. E ui i lea, e tusa po o oe o se toeaina e pisi tele, ae pe a e faaavanoa se taimi e faatasi ma le uso o loo e toleniina, e faailoa atu ai: “E tāua o ia iā te oe.” (Faitau le Roma 12:10.) O lenā feʻau tāua e mafai ona malamalama ma faatāuaina e so o se tasi o loo mauaina toleniga.

20, 21. (a) E faapefea ona e faamatalaina se faiaʻoga e taulau manuia? (e) O le ā o le a iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai?

20 Ia manatua e toeaina: O se faiaʻoga e taulau manuia, e lē gata e fiafia e toleni le isi tagata, ae e alofa foʻi i o loo ia toleniina. (Faatusatusa i le Ioane 5:20.) O lenā vala tāua e faigofie ona iloa e lē o loo toleniina, ma e telē se aafiaga i le auala e tali atu ai o ia i toleniga o loo ia mauaina. O lea, toeaina pele e, ia avea oe e lē gata o se faiaʻoga, ae o se uō foʻi.​—Faata. 17:17; Ioa. 15:15.

21 Pe a māeʻa ona sauniunia le loto o lē o loo toleniina, ona amata loa lea ona toleniina e le toeaina o ia. O ā metotia e mafai ona faaaogā e le toeaina? O le vala lenā o le a iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai.

^ pala. 3 I lenei mataupu ma le mataupu o sosoo mai e faatatau patino atu i toeaina, ae e aogā foʻi i le faapotopotoga atoa. Aiseā? E mafai ona faalaeiauina ai uso papatiso uma ina ia iloa e latou te manaʻomia toleniga, ina ia mafai ai ona latou faia isi tiute tauave. Pe a faia faapea, o le a maua e tagata uma aogā.

^ pala. 11 O nei toeaina e nonofo i Ausetalia, Aferika i Saute, Iapani, Iunaite Setete, Falani, French Guiana, Mekisikō, Namibia, Nigeria, Pasili, Peleseuma, Korea, Rusia, Réunion ma Bangladesh.