Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Sa Alofa o Ia i Tagata

Sa Alofa o Ia i Tagata

“Sa ou matuā fiafia i le fanau a tagata.”​—FAATA. 8:31.

1, 2. Na faapefea ona faamaonia le loloto o le alofa o Iesu i le fanau a tagata?

O LE Alo ulumatua o le Atua, o le faaaʻoaʻoga sili lea o le atamai o Ieova, ma o ia o le “tufuga poto” a le Tamā. Seʻi mafaufau i le fiafia ma le faamalieina o Iesu a o “saunia le lagi” e lona Tamā ma ʻfaia faavae o le lalolagi.’ Peitaʻi, mai i mea uma na foafoaina e le Tamā, “sa matuā fiafia [Iesu] i le fanau a tagata.” (Faata. 8:22-31) Sa alofa Iesu i le fanau a tagata mai lava i le amataga.

2 Mulimuli ane, na faamaonia le alofa ma le faamaoni o Iesu i lona Tamā, faapea lona alofa loloto mo tagata, ina ua ia lotomalie e tuua le lagi ae afio mai i le lalolagi e avea ma tagata. Sa faia e Iesu lenā gaoioiga e ofo atu ai lona ola e avea ma “togiola e sui aʻi tagata e toʻatele.” (Mata. 20:28; Fili. 2:5-8) A o iai Iesu i le lalolagi, na tuuina atu e le Atua iā te ia le mana e faia ai vavega. O nei vavega na faaalia ai le alofa o Iesu i tagata, faapea mea matagofie ua toe o se aga ona ia faia lea i le lalolagi atoa.

3. O le ā o le a iloiloina i lenei mataupu?

3 O le afio mai o Iesu i le lalolagi, na mafai ai foʻi ona ia “folafola atu le tala lelei o le malo o le Atua.” (Luka 4:43) Na silafia e Iesu o lenei Malo o le a faapaiaina ai le suafa o lona Tamā, ma o le vaifofō tumau lea mo faafitauli o tagata. A o talaʻi Iesu, sa ia faia le tele o vavega. O nei vavega, ua faaalia mai ai lona manatu mamafa i tagata uma. O le ā le tāua o lenā mea iā i tatou? Talu ai o mea na ia faia ua aumaia ai iā i tatou le faamoemoe ma le faamautinoaga mo le lumanaʻi. O lea, seʻi o tatou iloiloina ni vavega se fā sa faia e Iesu.

ʻUA IAI LE MANA IĀ TE IA E FAIA AI FAAMĀLŌLŌGA’

4. Faamatala le feiloaʻiga a Iesu ma le lepela.

4 A o faagasolo le faiva a Iesu, sa ia faimalaga atu i Kalilaia. I se tasi o aai i inā, na ia feiloaʻi ai i se tamāloa ua matuā aafia i le lepela. (Mare. 1:39, 40) Na faamatalaina e le fomaʻi o Luka le maʻi o lenei tamāloa “ua lilofia lona tino i le lepela.” (Luka 5:12) “Ina ua ia iloa mai Iesu, ona ia faapaʻū faō lea ma augani mai iā te ia: ʻLe Alii e, a e finagalo i ai, e mafai lava ona e faamamā iā te aʻu.’” E mautinoa sa iloa e le tamāloa o loo iai iā Iesu le mana e faamālōlō ai o ia, peitaʻi, sa ia fia iloa pe e finagalo Iesu e faia faapea. O le ā le auala na tali atu ai Iesu i lana talosaga? O ā ni mafaufauga o Iesu e faatatau i lenei tamāloa ua faaleagaina lona tino? Po o le a pei Iesu o Faresaio, o ē na vaai maulalo i tagata e mafatia i lenei faamaʻi? O le ā se gaoioiga e te faia?

5. O le ā na uunaʻia ai Iesu e faapea atu, “Ou te loto i ai” ina ua faamālōlōina le lepela?

5 E leʻi alaga atu le tamāloa “E lē mamā, e lē mamā!” e pei ona faatonuina e le Tulafono a Mose. E leʻi amanaʻia e Iesu lenā vala, ae na ia uaʻi atu i le tamāloa ma ona manaʻoga. (Levi. 13:43-46) E tatou te lē iloa tonu mea sa mafaufau i ai Iesu, peitaʻi, ua tatou iloa le mea sa iai i lona loto. O le alofa mutimutivale, na uunaʻia ai o ia e faia se vavega. Sa ia paʻi atu i le tamāloa ma faapea atu i se uiga mautinoa ma agaalofa: “Ou te loto i ai; ia mamā oe. Ona teʻa ese loa lava lea o le maʻi lepela ia te ia.” (Luka 5:13) Sa tuuina atu e Ieova iā Iesu le mana e faia ai le vavega, ma faailoa atu ai e Iesu lona alofa i tagata.—Luka 5:17.

6. Aiseā e mataʻina ai vavega na faia e Iesu, ma o le ā ua faaalia mai ai?

6 O le mana o le Atua na mafai ai ona faia e Iesu le tele o vavega mataʻina. E lē gata sa ia faamālōlōina lepela, ae faapea foʻi isi maʻi eseese. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ona matuā ofo ai lea o le motu o tagata auā ua latou vāai ua tautatala o ē e gūgū, ua savavali pipili, ua pupula foʻi tauaso.” (Mata. 15:31) E leʻi manaʻomia e Iesu ni totoga o isi tagata, ina ia faamālōlōina ai isi. Ae sa iā te ia le mana e faamālōlō ai totoga o tagata na aafia. Sa vave ona ia faamālōlōina tagata, ma na ia faamālōlōina foʻi i latou sa mamao ese mai iā te ia. (Ioa. 4:46-54) O le ā e faaalia mai i nei faaaʻoaʻoga mataʻina? Ua avea nei Iesu ma Tupu i le lagi, o loo iai iā te ia le mana ma le faanaunauga e aumaia ai le faamālōlōga tumau. O le auala na feutagaʻi ai Iesu ma tagata, ua aumaia ai iā i tatou le faamautinoaga o le a faataunuuina i le lalolagi fou le valoaga a le Tusi Paia: “E tigā alofa o ia i lē ua faatauvaa ma lē ua mativa.” (Sala. 72:13) I lenā taimi, o le a faamālōlō e Iesu tagata mafatia, auā o lona faanaunauga lenā.

“INĀ TŪ IA I LUGA, IA AVE LOU MOEGA MA E SAVALI”

7, 8. O le ā na faia e Iesu ina ua tuua Kalilaia ma agaʻi atu i Iutaia?

7 I nai masina talu ona faamālōlōina e Iesu le tamāloa lepela i Kalilaia, ona ia malaga atu lea i Iutaia ma faaauau ona ia talaʻi atu ai le tala lelei o le malo o le Atua. Na faalogo le faitau afe o tagata i le feʻau a Iesu, ma na pāʻia o latou loto i le alofa na ia faaalia. Sa matuā naunau Iesu e folafola atu le tala lelei i ē e matitiva, talaʻi le saʻolotoga i ē ua ave faapagota, ma fusifusi i ē ua loto momomo.—Isa. 61:1, 2; Luka 4:18-21.

8 I le masina o Nisani, na malaga atu ai Iesu i Ierusalema e faamanatu le Paseka. Sa pisi le aai ina ua taunuu atu tagata mo le tausamiga. I le itu i mātū o le malumalu sa iai le vai e taʻua o Petesaita, ma na feiloaʻi ai Iesu ma se tamāloa e lē mafai ona savali.

9, 10. (a) Aiseā na ō ai tagata i le vai o Petesaita? (e) O le ā na faia e Iesu i le vai, ma o le ā ua tatou aʻoaʻoina mai ai? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

9 E faimalaga atu le toʻatele o tagata i Petesaita. Aiseā? Sa latou manatu e faamālōlōina faavavega se tagata maʻi pe a alu i le vai i le taimi e gaepu ai. Seʻi mafaufau i le lē mautonu, popole, ma le leai o se faamoemoe o tagata na fia mālōlō. Sa lelei atoatoa Iesu ma e leʻi manaʻomia ona faamālōlōina o ia. Peitaʻi, sa ia alu atu i inā ona o lona alofa i tagata. O i inā na ia feiloaʻi ai i se tamāloa e umi atu ona maʻi, nai lo o le taimi na soifua ai Iesu i le lalolagi.—Faitau le Ioane 5:5-9.

10 Sa fesili atu Iesu i le tamāloa po ua fia mālōlō mai i lona maʻi. Seʻi faaāta i o tatou mafaufau le faanoanoa o le tamāloa ina ua ia tali atu, e fia mālōlō ae e lē mafai, auā e leai se tasi e mafai ona tuuina ifo o ia i le vai. Sa faatonu e Iesu le tamāloa e fai se gaoioiga e lē mafai ona fai. Sa ia faapea atu e tū i luga e ave lona moega ma savali, ma o le gaoioiga lenā sa ia faia. O lenei vavega o se faamaoniga mataʻina lea o le mea o le a faia e Iesu i le lalolagi fou. Ua faaalia mai ai foʻi le alofa loloto o Iesu i tagata. Sa ia saʻilia i latou na manaʻomia le fesoasoani. O le faaaʻoaʻoga a Iesu ua faalaeiauina ai i tatou e faaauau ona saʻili tagata i la tatou oganuu, o loo mafatia ona o mea leaga o loo tutupu i lenei lalolagi.

“O AI NA PAʻI MAI I LOʻU OFU?”

11. E faapefea i le Mareko 5:25-34 ona faailoa mai ai le alofa Iesu i tagata mamaʻi?

11 Faitau le Mareko 5:25-34. E 12 tausaga na aafia ai se fafine i se maʻi e māsiasi ai. O lona maʻi na aafia ai vala uma o lona olaga, e aofia ai ma lana tapuaʻiga. “E tele mea ua tigā ai o ia ona o fomaʻi e toʻatele, ua uma ai ana tupe” ae ua atili ai ona tigāina o ia. I se tasi aso, na sui lana fuafuaga ina ia manuia ai. Na alu atu lenei fafine i le motu o tagata ma paʻi atu i le ofu o Iesu. (Levi. 15:19, 25) Sa fesili Iesu po o ai na paʻi atu iā te ia, ina ua ia iloa ua alu ese atu le mana mai iā te ia. Sa “fefe ma tetemū” le fafine ona ia ʻfaapaʻū lea i ona luma, ma faamatala mai le mea atoa na tupu.’ Na silafia e Iesu ua faamālōlōina e Ieova le fafine, o lea na ia faapea atu ai ma le agalelei: “Loʻu afafine e, ua e malosi ona o lou faatuatua. Alu ia ma le filemu, ma ia e mālōlō mai lou maʻi tigā.”

O vavega a Iesu ua faamaonia mai ai lona manatu mamafa iā i tatou ma o tatou faafitauli (Tagaʻi i le palakalafa e 11, 12)

12. (a) E tusa ma mea ua tatou aʻoaʻoina, e faapefea ona e faamatalaina Iesu? (e) O le ā le faaaʻoaʻoga ua faataatia e Iesu mo i tatou?

12 Maʻeu le alofa o Iesu i tagata, aemaise lava tagata mamaʻi! E matuā ese mai lava iā Satani, o lē e manaʻo e tatou te talitonu e leai so tatou aogā, ma e leai sē e alofa mai iā i tatou. Peitaʻi, o vavega a Iesu ua faamaonia mai ai lona manatu mamafa iā i tatou ma o tatou faafitauli. Maʻeu lo tatou lotofaafetai i se Tupu ma se Ositaulaga e lotoalofa faapena! (Epe. 4:15) Atonu e faigatā ona tatou malamalama i faalogona o se tasi ua umi ona aafia i se maʻi, aemaise pe afai e leʻi tupu iā i tatou lenā tulaga. Ae sa alofa Iesu i tagata mamaʻi, e ui lava e leʻi maʻi o ia. Seʻi o tatou faia le mea sili e faaaʻoaʻo ai i lana faaaʻoaʻoga alofa.—1 Pete. 3:8.

“UA TAGI IESU”

13. O le ā ua faailoa mai i le toetū o Lasalo e faatatau iā Iesu?

13 Sa matuā ootia faalogona o Iesu ona o mafatiaga o isi. O se faaaʻoaʻoga, ina ua maliu lana uō o Lasalo, sa “ōi” Iesu ma “ootia lona finagalo” ina ua vaai atu i le mafatia o tauaiga ma uō a Lasalo. (Faitau le Ioane 11:33-36.) Sa tagi Iesu e ui sa ia iloa o le a ia toe faatūina Lasalo. Sa ia lē popole e iloa e isi ona faalogona. Sa alofa tele Iesu iā Lasalo ma lona aiga, o lea na Ia faaaogā ai le mana mai i le Atua e toe faatū ai o ia.—Ioa. 11:43, 44.

14, 15. (a) E faapefea ona tatou iloa e finagalo Ieova e aveese mafatiaga o tagata? (e) E faapefea ona fesootaʻi le toetū ma le manatuaina e le Atua o mea?

14 Ua faamatalaina e le Tusi Paia Iesu, ua pei o ia o lona Tamā o Ieova. (Epe. 1:3) O lea, o vavega na faia e Iesu ua faamaonia ai e finagalo Ieova e aveese maʻi, o tigā, ma le oti. Ua toe o se aga ona toe faatutūina lea e Ieova ma Iesu o ē ua maliliu. Na fetalai Iesu: “E oo mai le itula e ō mai ai i latou uma o loo i tuugamau.”—Ioa. 5:28, 29.

15 O le toetū e aofia ai le manatuaina e le Atua o mea. E manatuaina e le Atua Silisili Ese o Lē na foafoaina mea uma, faamatalaga uma e faatatau i ē pele ua maliliu, e aofia ai ma o latou uiga. (Isa. 40:26) E lē gata e mafai ona manatuaina e Ieova i latou, ae o lona finagalo foʻi lenā. O toetū o loo taʻua i le Tusi Paia, o faaaʻoaʻoga mataʻina na o mea o le a tutupu i le lalolagi fou.

LESONA MAI I VAVEGA A IESU

16. O le ā le avanoa o le a maua e le toʻatele o auauna a le Atua?

16 Pe a tatou tumau faamaoni, atonu o le a tatou maua le avanoa e molimauina ai se vavega silisili, o le faasaoina mai i le puapuaga tele. Pe a māeʻa Amaketo, ona tatou vaaia lea o le tele o isi vavega. I lenā taimi, o le a maua e tagata le soifua mālōlōina lelei atoatoa. (Isa. 33:24; 35:5, 6; Faaa. 21:4) Seʻi faaāta le vaai atu i tagata a o aveese a latou vaaiga, tootoo, o nofoa faataavalevale, ma mea faalogo. E silafia e Ieova, e manaʻomia ona malolosi ma mālōlōina i latou o le a faasaoina mai iā Amaketo, auā e tele galuega e latou te faia. O i latou nei o le a liua le lalolagi atoa e avea ma parataiso matagofie.—Sala. 115:16.

17, 18. (a) Aiseā na faia ai e Iesu vavega? (e) Aiseā e tatau ai ona e faia so o se mea ina ulu atu ai i le lalolagi fou a le Atua?

17 Ua faalaeiauina le “motu o tagata e toʻatele” i aso nei, pe a faitau i le auala na faamālōlō ai e Iesu maʻi. (Faaa. 7:9) O na vavega e faamalosia ai lo tatou faamoemoe matagofie, o le faamālōlōina atoatoa i le lumanaʻi. Ua faailoa mai ai foʻi le alofa tele o le Alo ulumatua o le Atua i le fanau a tagata. (Ioa. 10:11; 15:12, 13) O le alofa mutimutivale o Iesu, ua faaalia mai ai le alofa loloto o Ieova mo ana auauna taʻitoʻatasi.—Ioa. 5:19.

18 Ua faatumulia le lalolagi i aso nei i tigā, mafatiaga, ma le oti. (Roma 8:22) O le māfuaaga lea e tatou manaʻomia ai se lalolagi fou. O lea, ua folafola mai e le Atua o le a maua e tagata uma le soifua mālōlōina lelei atoatoa. Ua aumaia i le Malaki 4:2 le māfuaaga e tatou te talitonu ai o le a “osooso i le laueleele e pei o tamaʻi povi pepeti” i latou o le a faamālōlōina, o le a maua le fiafia ona ua faamālōlōina ma faasaʻolotoina mai i le tulaga lē lelei atoatoa. Tau ina ia avea lo tatou talisapaia o Ieova ma le faatuatua i ana folafolaga, e uunaʻia ai i tatou e faia so o se mea e manaʻomia ina ia ulu atu ai i le lalolagi fou. Maʻeu le faalaeiauina o i tatou i le iloaina o vavega na faia e Iesu, o faaaʻoaʻoga ia o le mapusaga tumau ua toe o se aga ona olioli ai lea o le fanau o tagata i lana pulega!