Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Toleni Lau Fanau Talavou e Auauna iā Ieova

Toleni Lau Fanau Talavou e Auauna iā Ieova

“Ua tupu le atamai ma le tino o Iesu, ma ua alofaina o ia e le Atua atoa ma tagata.”—LUKA 2:52.

PESE: 41, 89

1, 2. (a) O ā mea e popole ai mātua o talavou? (e) E mafai faapefea ona maua e le fanau aogā i le taimi a o talavou?

O SE tasi o taimi e sili ona fiafia ai mātua, pe a vāai atu ua papatiso a latou fanau. * Ua faapea mai Berenice e toʻafā lana fanau na papatiso uma a o leʻi atoa le taʻi 14 tausaga: “O se mea na matuā faafiafiaina ai i maʻua. Sa ma lotofaafetai ona ua filifili la ma fanau e auauna iā Ieova. Ae sa ma iloaina foʻi o le a feagai la ma fanau talavou ma le tele o luʻi.” Atonu ua e malamalama i le popolega o Berenice pe afai e iai sau fanau talavou.

2 Na taʻua e se tagata atamai e faatatau i le tuputupu aʻe o tamaiti, o tausaga talavou e mafai ona avea ma luʻi i mātua ma talavou. Ua ia faapea mai: “O le taimi o le talavou e lē o se taimi o le ʻfaavalevalea’ po o le ʻfaatamaitiiti.’ O le taimi lenā e malolosi ai faalogona o se talavou, e fiafia e faifaimea faatasi ma isi, ma aʻoaʻoina le tele o mea fou.” A o talavou lau fanau, e mafai ona latou atiaʻe se faauōga ma Ieova, faatutū ma tuliloa sini i le faiva, ma filifili e tuuina atu i latou iā Ieova ma ola ai. E ono manatu talavou o le taimi sili lea mo le tuputupu aʻe faaleagaga, e pei ona sa faia e Iesu a o talavou. (Faitau le Luka 2:52.) O le ā lau tiute tauave o se matua e fai i na tausaga tāua? Ia mafaufau i le auala na faaalia ai e Iesu le alofa, lotomaulalo ma le utaga mamao ina ua avea o ia ma tagata matua. E mafai faapefea e nei uiga ona fesoasoani iā te oe e toleni ai lau fanau talavou e auauna iā Ieova?

IA ALOFA I LAU FANAU TALAVOU

3. Aiseā na taʻua ai e Iesu ona aposetolo o ana uō?

3 O Iesu o se uō e alofa ma faamaoni. (Faitau le Ioane 15:15.) I taimi o le Tusi Paia, e lē masani ona faailoa atu e le matai ona manatu ma faalogona i ana pologa. Ae sa avea Iesu o se matai ma se uō i ona aposetolo. Na ia faaalu le taimi ma i latou, faailoa atu i ai ona faalogona, ma sa faalogologo lelei foʻi a o faailoa mai o latou faalogona iā te ia. (Mare. 6:30-32) O na fesootaʻiga lelei na atiaʻe ai se faiā māfana a Iesu ma ona aposetolo, ma sauniunia ai i latou mo tiute tauave i le auaunaga i le Atua.

4. E faapefea ona avea oe o se uō a lau fanau talavou? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

4 Ua faapea mai Michael, o se tamā e toʻalua lana fanau: “E ui e tatou te lē tupulaga ma a tatou fanau, ae e mafai ona avea i tatou ma a latou uō.” O uō e faifaimea faatasi. O lea, ia iloilo faatasi ma le tatalo pe e mafai ona fetuunaʻi lau galuega po o isi mea, ina ia tele le taimi e faatasi ai ma lau fanau. O uō e tutusa mea e fiafia ai. O lea, ia taumafai e fiafia i mea e fiafia ai lau fanau talavou, e pei o musika, ata tifaga po o taaloga. Ua faapea mai Ilaria lea e nofo i Italia: “Na fiafia oʻu mātua i musika sa ou faalogologo ai. O lea na avea ai loʻu tamā ma aʻu uō mamae, ma na saʻoloto laʻu talanoa iā te ia e oo lava i mataupu maʻaleʻale.” O le avea o oe ma uō a lau fanau ma lou fesoasoani iā i latou e olioli i se faiā ʻvavalalata ma Ieova,’ e lē faapea ai ua faalēaogāina lau pule o se matua. (Sala. 25:14) Peitaʻi e faaalia ai lou alofa ma lou faaaloalo iā i latou. O lea, o le a faigofie ai ona latou talanoa mai iā te oe ma faailoa mai o latou popolega.

5. Na faapefea ona fesoasoani Iesu i ona soo ina ia olioli i le auaunaga iā Ieova?

5 Na finagalo Iesu ia iloa e ona soo ma ana uō le olioli e maua pe a pisi i le auaunaga iā Ieova. O lea, na ia faalaeiauina ai i latou ina ia maelega i gaoioiga faaleagaga. Na finagalo Iesu ia latou maelega i le faia o isi ma soo! Na ia faamautinoa atu i ona soo o le a ia fesoasoani iā i latou ina ia taulau manuia.—Mata. 28:19, 20.

6, 7. Aiseā e tāua ai i mātua ona tausisi i se faasologa faaleagaga?

6 E te manaʻo i lau fanau talavou ia tumau ona malolosi faaleagaga. E finagalo Ieova ia tausia aʻe lau fanau ʻi ana aʻoaʻiga ma apoapoaʻiga.’ (Efe. 6:4) O lea, o le faatino o lau tiute tauave mai i le Atua o le a faavae ma faatumauina ai se faasologa faaleagaga. O se faataʻitaʻiga, e te maumauaʻi e ave lau fanau i le aʻoga ona e tāua ma e te manaʻo ia latou fiafia e aʻoaʻo ni mea fou. I se tulaga talitutusa, ia e maumauaʻi e maua e lau fanau aogā mai i “apoapoaʻiga a Ieova” e ala i sauniga ma isi polokalame faaleagaga. E tāua tele aʻoaʻoga a le Atua, o lea e te taumafai ai ia iloa e lau fanau le tāua o le atamai ma mea faaleagaga. (Faata. 24:14) E pei ona fesoasoani Iesu i ona soo, ia faapena foʻi ona e taumafai e fesoasoani i lau fanau talavou e taulau manuia i le faiva. Ia atiaʻe lo latou naunau e aʻoaʻo atu le Afioga a le Atua, ma pipii i se faasologa lelei o le talaʻiga.

7 E faapefea i le pipii i se faasologa faaleagaga ona fesoasoani i talavou? Ua faapea mai Erin, lea e nofo i Aferika i Saute: “E masani ona matou faitio i suʻesuʻega faale-Tusi Paia, sauniga ma le talaʻiga. O nisi taimi e matou te faia mea e faalavelavea ai suʻesuʻega a lo matou aiga ma taumafai e lē auai ai. Ae e leʻi fiu ai o matou mātua.” Ua ia faaopoopo mai: “O lenā toleniga ua fesoasoani iā te aʻu e finafinau ai. Pe afai e faalavelavea laʻu faasologa faaleagaga, e vave lava ona ou toe taumafai e fai. Ou te manatu e lē mafai ona ou maua lenā naunau pe ana lē maumauaʻi oʻu mātua e tausisi i se faasologa faaleagaga. Pe ana faapea na fiu oʻu mātua semanū e faigofie lava ona ou misia sauniga ma isi gaoioiga faaleagaga.”

IA LOTOMAULALO

8. (a) Na faapefea ona faaalia e Iesu e tapulaa mea e na te faia? (e) Na faapefea ona aafia soo o Iesu i lona lotomaulalo?

8 E ui o Iesu o se tagata e lelei atoatoa, ae sa ia lotomaulalo ma faailoa mai e tapulaa mea e na te faia, ma sa ia faalagolago iā Ieova. (Faitau le Ioane 5:19.) Pe sa avea le lotomaulalo o Iesu ma itu na lē faaaloalo ai ona soo iā te ia? E leai. O le faalagolago atoatoa o Iesu iā Ieova, na matuā maufaatuatuaina ai o ia e ona soo. O lea, na latou faaaʻoaʻo ai i le lotomaulalo o Iesu.—Galu. 3:12, 13, 16.

9. Pe a e faatoese atu ma le lotomaulalo ma iloa e iai mea gata ai lou mafai, o le a faapefea ona aafia ai lau fanau talavou?

9 E tapulaa le tele o mea e tatou te faia. I le lē pei o Iesu, e tatou te lē lelei atoatoa ma e tatou te faia mea sesē. Ia lotomaulalo e iloa e iai mea e gata ai lou mafai ma ia taʻutino atu au mea sesē. (1 Ioa. 1:8) O ai e sili ona e faaaloalo i ai? O se pule e taʻutino mai lona sesē po o se tasi e musu e faatoese? Pe a faalogo lau fanau o e faatoese atu ona o sau mea sesē, o le a atili ai ona latou faaaloalo iā te oe. E latou te iloa ai foʻi le tāua o le taʻutino atu o mea sesē. Ua faapea mai Rosemary, o se tinā e toʻatolu lana fanau matutua: “E ma te taʻutino atu o maʻua sesē, o lea na uunaʻia ai la ma fanau e talanoa mai iā i maʻua pe a iai ni o latou faafitauli. E ma te iloa e iai mea e gata ai lo ma mafai, o lea na ma aʻoaʻoina ai la ma fanau i le auala sili e foʻia ai o latou faafitauli. Pe a latou manaʻomia se fesoasoani, e masani ona ma faasino atu i lomiga faale-Tusi Paia, ma matou tatalo faatasi.”

10. Na faapefea ona faaalia le lotomaulalo o Iesu ina ua avatu faatonuga i ona soo?

10 Sa iai iā Iesu le pule e faatonu ai ona soo. Ae sa masani foʻi ona ia faailoa atu ma le lotomaulalo māfuaaga o se faatonuga. O se faaaʻoaʻoga, e leʻi tau ina fetalai atu o ia i ona soo ina ia saʻili muamua le Malo o le Atua ma lana amiotonu, ae sa ia toe faapea atu: “Ona faaopoopoina ai lea o nei mea uma iā te outou.” Ina ua uma ona ia fetalai mai: “Aua tou te toe faamasino atu,” ona ia taʻua lea o le māfuaaga: “Ina neʻi faamasinoina outou. Auā o le faamasinoga tou te faamasino atu ai, e toe faamasinoina ai foʻi outou.”—Mata. 6:31–7:2.

11. Aiseā e lelei ai i mātua ona faamatala atu māfuaaga o se tulafono po o se faaiʻuga?

11 Pe afai e talafeagai, ia faamatala atu i lau fanau talavou le māfuaaga ua e faia ai se tulafono po o se faaiʻuga. Pe a latou malamalama i le māfuaaga, o le a atili ai ona latou usiusitaʻi mai i o latou loto. Ua faapea mai Barry lea e toʻafā lana fanau: “O le faailoa atu o māfuaaga e fesoasoani i lau fanau talavou e latou te maufaatuatuaina ai oulua. E latou te iloa e lē faasāsā naʻuā pe fesuisuiaʻi a oulua faaiʻuga, ae e talafeagai.” O loo faasolo ina matutua le fanau talavou ma iai le “mafaufau lelei.” (Roma 12:1) Ua faapea mai Barry: “E manaʻomia ona iloa e talavou fai ni faaiʻuga lelei e faavae mai i le mafaufau lelei ae lē o faalogona.” (Sala. 119:34) Ia lotomaulalo e faailoa atu i lau fanau talavou le māfuaaga ua e faia ai se faaiʻuga. O le faia faapea, e iloa ai e lau fanau o loo e amanaʻia le mea moni ua faasolo ina latou matutua, ma iloa fai a latou lava filifiliga ma le “mafaufau lelei.”

IA FAAALIA LE UTAGA MAMAO MA LE MALAMALAMA I LAU FANAU TALAVOU

12. Na faapefea ona faaaogā e Iesu le utaga mamao e fesoasoani ai iā Peteru?

12 Na faaalia e Iesu le utaga mamao ma le malamalama ina ua manaʻomia e ona soo le fesoasoani. O se faaaʻoaʻoga, na lelei le māfuaaga na faapea atu ai Peteru iā Iesu ia alofa iā te ia lava, ina ua fetalai atu Iesu i ona soo o le a fasiotia o ia. Peitaʻi na silafia lelei e Iesu le sesē o mafaufauga o Peteru. Ina ia fesoasoani iā te ia ma isi soo, na fautua atu Iesu ma taʻua āuga o le ola i se olaga sologa lelei e aunoa ma ni puapuaga, ma faamamafa faamanuiaga e maua ona o le agaga faataulaga. (Mata. 16:21-27) Na aʻoaʻoina mai ai e Peteru se lesona.—1 Pete. 2:20, 21.

13, 14. (a) E faapefea ona e iloa ua amata ona vaivai le faatuatua o lau fanau talavou? (e) E faapefea ona e faaaogā le utaga mamao e malamalama ma fesoasoani ai i lau fanau?

13 Ia tatalo iā Ieova e foaʻi mai le utaga mamao e te malamalama ai po o le ā le fesoasoani o manaʻomia e lau fanau talavou. (Sala. 32:8) O se faaaʻoaʻoga, e faapefea ona e iloa ua amata ona vaivai le faatuatua o lau tama? Atonu ua mou atu lona olioli, ua ia faitio i uso talitonu, ma amio lilo. Aua neʻi vave manatu o faailoga ia o le ola i se olaga uigalua ma o loo ia faia se agasala matuiā. * Ae i le isi itu, ia aua le manatu māmā i na faailoga pe manatu o se suiga masani i talavou le faaesea o i latou.

Ia fesoasoani i lau fanau e faauō ma isi Kerisiano i le faapotopotoga (Tagaʻi i le palakalafa e 14)

14 E pei o Iesu, ia faaaogā fesili logolelei ma faautauta. E tai pei o le asuina mai o ni vai mai i le vaieli. Afai e faatopelau ona asu mai i luga le vai, e te lē maua atoatoa le vai na e manaʻo ai. I se tulaga talitutusa, afai e te lē onosaʻi pe a fesili atu pe faamalosia lau fanau talavou e talanoa mai, o le a e lē mauaina ai le mea tonu o loo latou mafaufau i ai. (Faitau le Faataoto 20:5.) Ua faapea mai Ilaria lea na taʻua muamua: “A o oʻu talavou, na ou faalotolotolua po ou te ola i le upu moni pe faaalu le tele o le taimi ma tamaiti o laʻu vasega. Na matuā aafia ai oʻu uiga ma na mātauina e oʻu mātua. I se tasi afiafi, na la faapea mai ai ua la mātauina o loo iai se mea o loo oʻu popole ai. Na la fesili mai po o le ā le faafitauli. Na maligi oʻu loimata ma faamatala atu le mea o loo tupu ma talosaga atu mo se la fesoasoani. Na la opoina atu aʻu ma faapea mai, e la te malamalama i loʻu tulaga ma o le a fesoasoani mai iā te aʻu.” Na vave ona fesoasoani mātua o Ilaria e toe suʻe ni ana uō fou ma lelei i le faapotopotoga.

15. Faamatala le auala na silasila ai Iesu i uiga lelei o isi.

15 Na faaalia e Iesu le utaga mamao e ala i le iloaina o le fesoasoani o loo manaʻomia e ona soo, faapea o latou uiga lelei. O se faaaʻoaʻoga, ina ua faalogo se tamāloa e igoa iā Natanielu o Iesu o le Nasareta, na ia faapea mai: “Pe e iai se mea lelei e sau mai i Nasareta?” (Ioa. 1:46) E tusa ai ma lenā faamatalaga, e faapefea ona e faamatalaina Natanielu? Po o se tagata faitio, faailoga tagata, ma lē faatuatua? E ui i lea, na iā Iesu le utaga mamao ma silasila ai i se uiga lelei sa iā Natanielu. Na taʻua e Iesu Natanielu “o le tagata Isaraelu moni, e lē faaʻoleʻole o ia.” (Ioa. 1:47) Sa silafia e Iesu mea sa i loto o tagata, ma na silasila o ia i o latou uiga lelei.

16. E faapefea ona e fesoasoani i lau fanau talavou ia atiaʻe uiga lelei?

16 Mātua e, e lē mafai ona outou iloa mea o i loto o le fanau, ae o le fesoasoani a le Atua e te maua ai le utaga mamao. Po o le a e faaaogāina lenā uiga e te vaai ai i uiga lelei o lau fanau? E leai se tasi e manaʻo e taʻua o ia o se “faatigā ulu.” Ia aua lava neʻi e taʻua lau fanau talavou o ni “talavou fouvale” po o ni “tamaiti faalogogatā.” E tusa lava pe tele faafitauli o lau fanau talavou, ae ia taʻu atu i ai o loo oulua iloa o latou uiga lelei ma lo latou faanaunauga e faia le mea saʻo. Ia mātau mea ua latou faaleleia ma faamālō atu i ai. Ia fesoasoani iā i latou e atiaʻe uiga lelei e ala i le tuuina atu i ai o nisi tiute tauave pe a talafeagai. Na faia faapea e Iesu i ona soo. Ina ua mavae le tausaga ma le ʻafa talu ona feiloaʻi ma Natanielu (lea e igoa foʻi iā Patolomaio), na filifilia ai o ia e Iesu e avea ma ona aposetolo. Na faataunuu ma le faamaoni e Natanielu le galuega na tuuina atu e Iesu. (Luka 6:13, 14; Galu. 1:13, 14) O la oulua faamālō ma faalaeiauga, o le a fesoasoani i la oulua fanau e lagona e lē o i latou o ni ē e lē taulau, ae o ni Kerisiano e mafai ona faaaogā e Ieova.

O TOLENIGA E IʻU I LE OLIOLI

17, 18. O le ā le iʻuga lelei o taumafaiga maumauaʻi a mātua e fesoasoani i le fanau talavou?

17 A o tausia aʻe le fanau, o le a talitutusa o outou faalogona ma le aposetolo o Paulo, o lē na avea ma tamā faaleagaga i le toʻatele. Na oo iā te ia “puapuaga ma le atuatuvale o le loto” talu ai le ʻtele o lona alofa’ i lana fanau faaleagaga i Korinito. (2 Kori. 2:4; 1 Kori. 4:15) Ua faapea mai Victor lea e toʻatolu lana fanau: “Sa lē faigofie le taimi a o talavou le fanau. E ui i lea, na sili atu taimi lelei nai lo o luʻi sa ma fesagaʻia. Na ma olioli i se mafutaga māfana ma la maʻua fanau ona o le fesoasoani a Ieova.”

18 Ia galulue mamafa e toleni le fanau ina ia auauna iā Ieova. A o outou faaalia le alofa i le fanau, o le a outou lagona le olioli i le vaai atu ua latou ō mai i le upu moni ma tumau ona ʻsavavali pea i le upu moni.’—3 Ioa. 4.

^ pala. 1 O le a talanoaina i lenei mataupu auala e aʻoaʻo ai e mātua a latou fanau e amata mai i le 13 seʻia oo i le 19 tausaga ina ia auauna iā Ieova.

^ pala. 13 E mafai ona faitau e mātua le tusi Questions Young People Ask—Answers That Work, Tusi 1, itu. 317, ma le Tusi 2, itu. 136-141.